BREXIT Europskoj uniji predstavlja golemu glavobolju otkad je Velika Britanija glasala za izlazak iz Unije prije više od tri godine. Britaniji je za Brexit trebalo nešto duže nego što je planirala - točnije 1274 dana, tri odgode i dva izlaska na parlamentarne izbore.
No kako piše CNN u svojoj analizi, dok je Bruxelles svu svoju diplomatsku energiju trošio na problem zvan Brexit, zanemario je brojne probleme iz drugih zemalja članica. A ti problemi predstavljaju veću dugoročnu prijetnju za opstanak europskog projekta nego što bi Brexit ikad mogao.
Jer EU prije svega potkopavaju njene članice koje ignoriraju europske zakone, odstupaju od visokih europskih standarda ljudskih prava i smiju se u lice slobodi izražavanja, ocjenjuje CNN-ov analitičar Luke McGee.
Može li EU izbaciti zemlju članicu koja krši njegove zakone?
Najnoviji primjer dolazi iz Poljske, gdje je vrhovni sud bio prisiljen upozoriti vladajuću Stranku pravde i prava da bi pravosudne reforme koje želi uvesti mogle tako drastično kršiti europske zakone da bi Poljska mogla biti izbačena iz EU-a.
Naravno, to je više dramatiziranje nego realno predviđanje, budući da Bruxelles praktički nema načina da izbaci članicu. Doduše, istina je da bi predložene reforme, koje bi omogućile vladi da kažnjava suce zbog političkog angažmana, ignorirale zahtjev EU-a za neovisnošću sudova od vlade.
No sve što Bruxelles može jest suspendirati pravo glasanja države članice u Europskom vijeću i drugim institucijama, u skladu s člankom 7 sporazuma EU-a, u slučaju da se utvrdi da članica krši temeljna načela EU-a, no i to može samo u slučaju da sve ostale članice jednoglasno donesu takvu odluku. A praktične šanse za to su ravne nuli.
EU je već pokrenuo proceduru iz članka 7 protiv Poljske i, prije toga, protiv Mađarske, no ta inicijativa zasad nije dala nikakav rezultat.
Članak 7 ne funkcionira jer "delinkventne" članice štite jedna drugu
"Članak 7 nikad nije bio dizajniran kako bi se pozabavio situacijom u kojoj postoji više od jedne delinkventne države", komentirao je za CNN Ronan McCrea, profesor europskog prava na University Collegeu London.
Trenutno nekoliko takvih "delinkventnih država" stvara razdor u Uniji. Mađarski premijer Viktor Orban već je sugerirao da će uložiti veto protiv suspenzije Poljske. Mađarska, naravno, očekuje istu podršku od poljskog predsjednika Andrzeja Dude. Sam Orban je u svojoj devetogodišnjoj vladavini predvodio napade na mađarsko pravosuđe, akademsku zajednicu, centralnu banku i medije, a sve pod egidom "neliberalne demokracije".
I na posljednjim europskim izborima u svibnju glavni proeuropski blokovi lijevog i desnog centra prvi su put izgubili većinu, a desni populisti i euroskeptici, iako nisu baš ostvarili rezultat kakav su očekivali, postali su ozbiljna snaga u parlamentu.
Savez europskih nacionalista, od onih poljskih i mađarskih do njemačkih, austrijskih, francuskih i talijanskih, nije od jučer. Predsjednica Nacionalnog skupa (bivše Nacionalne fronte) Marine Le Pen lani je najavljivala da se Europa nalazi na "povijesnoj prekretnici" i da se "divlja globalizacija primiče kraju". Glavni zamah desnim populistima je, osim neslaganja s Bruxellesom o europskim vrijednostima, migrantska kriza za koju Bruxelles želi da se rješava zajednički, dok zemlje poput Mađarske za to ne žele ni čuti.
>> Je li ovo godina u kojoj će desnica potpuno zavladati Europom?
Plan desnih populista da "unište Europu"
A Spiegel je u svibnju u velikom istraživačkom članku upozorio na plan tih desnih populista, od Orbana i Le Pen do predsjednika talijanske Lige Mattea Salvinija, da "unište Europu", i to iznutra, iz njenih institucija. U isto vrijeme skandal s predsjednikom Slobodarske stranke Austrije Heinzom-Christianom Stracheom i njegovim dogovorima s ruskim oligarhom koji je doveo do raspada austrijske vlade pokazao je koliko su nacionalisti u biti skloni šurovati sa stranim i neprijateljski nastrojenim zemljama kao što je Rusija - sve to dok se pozivaju na "suverenizam" i grme protiv "odnarođenog" Bruxellesa.
Inače, europski parlament izglasao je i protiv Malte rezoluciju kojom se traži ostavka premijera Josepha Muscata, kojeg se ozbiljno optužuje za povezanost s ubojstvom istraživačke novinarke Daphne Caruane Galizije.
"Događaji na Malti posljednjih godina doveli su do ozbiljnih i trajnih prijetnji vladavini prava, demokraciji i temeljnim pravima", poručio je EU parlament, pozdravljajući upozorenje Europske komisije da bi se i protiv Malte mogao pokrenuti postupak iz članka 7.
I Hrvatska kritizirana da potkopava europske vrijednosti oko slobode medija
Hrvatska vlada je također pod pritiskom, piše CNN, jer nije reformirala postojeće zakone kako bi zaštitila novinare koji zbog obavljanja svog posla dobivaju pravne tužbe. Slične kritike oko slobode medija EU je uputio i Grčkoj i Bugarskoj. Trenutačno Europa žustro korača prema krizi međusobnog povjerenja u zajedničke vrijednosti i zakone. A povjerenje je vjerojatno središnji stup europskog jedinstva i stabilnosti.
Kad se spominje Hrvatska, mora se, naravno, spomenuti i čitav niz optužbi da hrvatska policija tuče, maltretira, pljačka i ilegalno vraća migrante koje uhvati da su ilegalno ušli u zemlji. I ovog je mjeseca njemački eurozastupnik Zelenih Erik Marquardt optužio hrvatske policajce da se "prema ljudima odnose kao prema marvi" i konstatirao da se migranti "na vanjskoj granici EU-a nalaze u životnoj opasnosti". No za razliku od slobode medija i drugih europskih vrijednosti, upadljiv je izostanak reakcije Europske komisije u ovom slučaju.
EU bi moglo srušiti odbijanje članica da poštuju europske zakone
Glavni problem je što članice EU-a nadgleda Europski sud te se očekuje da će nacionalni sudovi poštovati europsko pravo.
"Mreža pravila po kojima države članice automatski priznaju odluke drugih članica prijeti potkopavanju vladavine zakona. EU je zapravo mala birokracija i uvelike ovisi o nacionalnim sucima i državnim službenicima koji će provoditi zakone", ističe McCrea.
Slično misli i Charles Crawford, bivši britanski veleposlanik u Poljskoj.
"Što bi moglo srušiti Uniju? Neće je srušiti same države članice koje će se jednog dana sastati i reći da je sve gotovo. Ono što bi moglo pokrenuti kolaps Europske unije su one države članice koje poručuju: mi zapravo više ne prihvaćamo primat zakona EU-a", rekao je Crawford.
Mrkva ili batina?
Europa treba hitno djelovati ako želi opstati. Pitanje je samo kako će povratiti jedinstvo i povjerenje, pomoću mrkve ili batine? Osim članka 7, EU može odrediti koliki će dio proračuna primati država članica u skladu sa svojim ponašanjem. A nacijama kao što su Poljska i Mađarska zasigurno treba taj novac. Stoga se postavlja pitanje koliko se Europska unija spremna, u svrhu samoočuvanja, početi ozbiljnije miješati u domaću politiku država članica.
"Ovo je puno veća prijetnja EU nego Brexit. Brexit bi čak mogao ojačati Uniju", rekao je McCrea.