VIJEST o tome da su poznate svjetske kompanije, kao što su Goldman Sachs i SoftBank, uložile pola milijarde eura u Rimac Grupu jako je odjeknula domaćim, ali i svjetskim medijima. Time je vrijednost kompanije premašila 2 milijarde eura, a svjež kapital bit će iskorišten za nastavak rasta grupacije, posebno Rimac Technologyja koji se bavi proizvodnjom tehnoloških komponenti za druge proizvođače.
Osim očite koristi za samu kompaniju, koja ovime dobiva mogućnost za daljnju ekspanziju, što ova investicija znači za Hrvatsku i njene građane?
Širenje poslovanja Rimac Grupe bit će pozitivno za ostatak gospodarstva
Zbog desetljeća društvenih trauma zbog visoke stope nezaposlenosti, koja ipak već nekoliko godina ipak nije problem hrvatske ekonomije, mnoge najviše zanima kako će se to odraziti na zapošljavanje i plaće.
Već sada Rimac Grupa zapošljava 1500 ljudi, uglavnom u Hrvatskoj, od kojih su polovica inženjeri. Prema tvrdnjama Mate Rimca, gotovo svi ljudi u proizvodnji su iz Hrvatske, a u segmentu tehnološkog razvoja kompanija privlači visokoobrazovani kadar iz inozemstva s prijašnjim iskustvom u industriji.
Korist je time višestruka. Investicija od pola milijarde eura dovest će do daljnjeg rasta kompanije, novih proizvodnih linija, zapošljavanja i izgradnje više poslovno-proizvodnih prostora. Već se gradi veliki kampus u Svetoj Nedelji, koji bi trebao biti izgrađen za godinu dana, a za dvije godine i u potpunosti opremljen.
>> Rimac Grupa dobila golemu investiciju od čak pola milijarde eura
Da se radi o državnoj investiciji, mediji bi bili puni natpisa o multiplikativnom efektu investicije na gospodarstvo, kroz građevinu, trgovinu i pomoćne usluge za provođenje tako velikog projekta. Ali ista logika vrijedi za širenje poslovanja i proizvodnje Rimac Grupe. Izgradnja novih prostora će biti impuls za građevinski sektor, ali i sve ostale djelatnosti koje opslužuju takve projekte za vrijeme izgradnje i poslovanja.
Te nove prostore mora netko održavati, čistiti, osiguravati i opremati. To znači da je broj novih poslova koje stvaraju tako velike investicije daleko veći od direktnog zapošljavanja. Buduće širenje Rimac Grupe stoga nije samo dobra vijest za visokoobrazovane mlade ljude, koji će moći pronaći posao u Hrvatskoj umjesto da iseljavaju nego i za cijeli niz manje kvalificiranih radnika. Da bi inženjer mogao obavljati svoj posao, netko mora održavati kvalitetne uvjete prostora u kojem radi.
Električni automobili su budućnost industrije
Jako je važna i industrija u kojoj posluje Rimac. Električni automobili su sljedeća faza razvoja automobilske industrije, i vjerojatno će u dogledno vrijeme zamijeniti klasična benzinska i dizelska vozila.
Prema podacima Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), 2021. se 19.6% svih novih registriranih automobila u EU odnosilo na hibridna električna vozila, dok je taj postotak 2020. iznosio 11.9 posto.
Automobili na električno punjenje su činili 18 posto novih registracija, u odnosu na 10.5. 2020. godine. Nove registracije električnih i hibridnih automobila rastu, dok broj registracija automobila s klasičnim pogonom na benzin i dizel pada.
Na razini cijele prošle godine, registracije električnih automobila na vanjsko punjenje su porasle za 70.7 posto, s 507.917 jedinica 2020. na 867.092 prošle godine. Električna vozila na baterije zabilježila su sličan rast (63.1 posto) tijekom 2021. godine, s 538.734 na 878.432 prodana automobila.
S 439.172 prodana vozila, hibridni automobili su činili 20.2 posto tržišta automobila u četvrtom tromjesečju 2021. na razini cijele EU. Tijekom 2021. godine registracija hibridnih električnih automobila porasla je za impresivnih 60.5% pa je ukupna prodaja hibridnih automobila (1.901.239 jedinica) prvi put u povijesti veća o prodaje automobila na dizel (1.901.191) u EU.
Ne treba biti poslovni genij da se shvati kako je tržište električnih i hibridnih automobila jako perspektivno. Čak i dok se broj prodanih automobila na benzinski i dizelski pogon smanjivao, broj prodanih električnih i hibridnih automobila je rastao.
Sama činjenica da Hrvatska dobiva kompaniju koja će po svemu sudeći biti ne samo proizvođač luksuznih električnih automobila nego i proizvođač dijelova za ostatak industrije je pozitivna. Čak i da Rimac Grupa propadne, znanje, iskustvo i ostali know-how će ostati u Hrvatskoj.
Hrvatska malo proizvodi, posebno visokotehnoloških proizvoda
Hrvatska nije zemlja koja se može pohvaliti velikom ili produktivnom industrijom. Dapače, tek 65 posto vrijednosti uvoza se pokrije vrijednošću izvoza. Šokantno, to je ipak dobar rezultat u odnosu na prethodna desetljeća.
Još od sredine devedesetih oscilira između 46 i 55 posto. 1997. je bila 46 posto, a zadnje godine prije globalne financijske krize, 2007., tek 47.9 posto, što znači da je Hrvatska više nego dvostruko veću vrijednost uvozila nego izvozila. Izvoz je 2007. godine iznosio samo 66 milijardi kuna, što znači da je do 2021. porastao više nego dvostruko. Pokrivenost od 65 posto u 2021. je stoga povijesno dobar rezultat, ali daleko od dobroga.
>> Hrvatski izvoz nadmašio očekivanja, ali ima još puno prostora za napredak
Kako je neto uvoz, tj. razlika između uvoza i izvoza, dio izračuna BDP-a, onda loša vanjskotrgovinska bilanca jako smanjuje BDP Hrvatske. Iako Hrvatska s izvozom po glavi stanovnika od otprilike 4900 eura stoji puno bolje od država izvan EU, poput Srbije (cca 3100 eura izvoza po stanovniku), daleko je od ostalih država tzv. Nove Europe. Izvoz Mađarske iznosi oko 12.000 eura po stanovniku, Slovenije 17.000 eura, Slovačke 15.000 eura itd.
Industrijska proizvodnja, posebno visokotehnološka proizvodnja s visokom dodanom vrijednošću, nužna je za dugoročni gospodarski rast Hrvatske. Prema podacima Svjetske banke, tek 10 posto od ukupne vrijednosti industrijskog izvoza Hrvatske odnosi se na visokotehnološke proizvode, dok je taj postotak u Rumunjskoj 12 posto, Mađarskoj 17 posto, Estoniji 20 posto, Češkoj 27 posto itd.
Dodana vrijednost industrijske proizvodnje u Hrvatskoj je u višegodišnjem padu izraženo udjelom u BDP-u. To ne bi bio problem da je Hrvatska visokorazvijena država, ali ovako se čini da se Hrvatska relativno deindustrijalizirala prije nego što se obogatila. S udjelom dodane vrijednosti u industriji od 12 posto BDP-a Hrvatska je daleko ispod usporedivih zemalja, poput Poljske (16 posto), Rumunjske (16 posto), Mađarske (17 posto), Slovenije (21 posto), Češke (22 posto) i slično.
Produktivnost radnika u Hrvatskoj općenito raste sporije nego u sličnim državama, što znači i da dugoročno sporije raste BDP Hrvatske, ali i plaće. U dugom roku, prosječna razina plaća u nekom gospodarstvu je određena primarno razinom produktivnosti.
"Odlična je vijest da međunarodni investitori pokazuju spremnost ulagati u Hrvatsku..."
Zbog svega nabrojanoga, činjenica da jedna domaća tvrtka koja se bavi visokom tehnologijom raste brzinom kojom raste Rimac Grupa jako je pozitivna. Što više takvih primjera, to bolje - za cjelokupno gospodarstvo.
Za komentar smo se obratili gospodinu Damiru Vanđeliću, bivšem šefu Fonda za obnovu i predsjedniku udruge ZRIN - Znanstveno-razvojne inicijative. "Odlična je vijest da međunarodni investitori pokazuju spremnost ulagati u Hrvatsku i volio bi da ima više takvih projekata, da svaki takav projekt uspije, da bude dugoročno održiv i da pridonosi privlačenju drugih investitora, hrvatskom BDP-u, ali i obrazovanju novih naraštaja inženjera.", komentirao je Vanđelić.
"Htio sam pogledati poslovanje i vidim da nisu u zakonskom roku objavili financijska izvješća za 2021., a bilo bi dobro da se ima uvid u Rimac Group d.o.o.i Project 3 mobility d.o.o. (koji bi trebao dobiti sredstva NPOO-a), njihovo poslovanje i bilancu, da bi pratili napredak u poslovanju.", napominje Vanđelić.
Hrvatska se mora riješiti starih, zastarjelih industrija
Hrvatska se mora riješiti starih, zastarjelih industrija, koje je do sada umjetno održavala na životu državnim subvencijama, i okrenuti se modernim tehnologijama, modernom načinu poslovanja i modernim industrijama. Produktivnost rada u Hrvatskoj, a time i relativna visina plaća, ovisi o tome.
U svijetu se počeo odvijati proces near-shoringa, što znači da kompanije iz zapadne Europe, SAD-a i Kanade vraćaju dio proizvodnje iz dalekih zemalja, poput Kine, u geografski bliže države srednje i istočne Europe te Latinske Amerike. Hrvatska je jedna od država koja može profitirati od trenda.
Prednost je članstvo u EU, plaće koje nisu toliko niske da se isplati seliti niskoproduktivnu industriju (kao tekstilnu), a opet su dovoljno male da se isplati preseliti dio proizvodnje, relativno obrazovano stanovništvo itd.
Ono što država može učiniti je da smanji barijere, ubrza i pojednostavi proces investiranja, poboljša pravosuđe i vlasnička prava, smanji birokraciju te pojednostavi porezni sustav. Stopa zaposlenosti u Hrvatskoj je niža od prosjeka EU, što znači da postoji neiskorišten bazen radne snage, a u nekim dijelovima javnog sektora ima višak radnika.
Investicija 500 milijuna eura u Rimac Grupu može biti samo iznimka u gospodarstvu koje stagnira, ili samo dio trenda velikog investiranja stranaca u kompanije iz Hrvatske ili direktnog investiranja stranih kompanija u Hrvatsku.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala