TAKTIČKO nuklearno oružje probilo se na međunarodnu pozornicu jer je ruski predsjednik Vladimir Putin, suočen s gubicima na bojnom polju u istočnoj Ukrajini, zaprijetio da će Rusija "iskoristiti sve dostupne oružane sustave" ako ruski teritorijalni integritet bude ugrožen.
Putin je rat u Ukrajini okarakterizirao kao egzistencijalnu bitku protiv Zapada koji, kako je rekao, želi oslabiti, podijeliti i uništiti Rusiju.
Američki predsjednik Joe Biden kritizirao je Putinove otvorene nuklearne prijetnje Europi. Istodobno je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg umanjio prijetnju, rekavši da Putin "vrlo dobro zna da se nuklearni rat nikada ne bi trebao voditi i da se u njemu ne može pobijediti". Ovo nije prvi put da se Putin pozvao na nuklearno oružje u pokušaju suprotstavljanja NATO-u.
To nije još samo jedna vrsta oružja
Ja sam stručnjakinja za međunarodnu sigurnost, za The Times of Israel piše Nina Srinivasan Rathbun, profesorica međunarodnih odnosa na Južnokalifornijskom sveučilištu. Veliki ruski arsenal taktičkog nuklearnog oružja, koji nije reguliran međunarodnim ugovorima, te Putinova doktrina prijetnje njihovom uporabom podigli su napetosti, ali taktičko nuklearno oružje nije samo još jedna vrsta oružja na bojnom polju.
Taktičko nuklearno oružje, koje se ponekad naziva i frontovsko ili nestrateško nuklearno oružje, dizajnirano je za upotrebu na bojnom polju - na primjer, za suzbijanje nadmoćnih konvencionalnih snaga poput velikih formacija pješaštva i oklopa. Ovo je oružje slabije od strateškog nuklearnog oružja poput bojevih glava koje nose interkontinentalne balističke rakete.
Iako se stručnjaci ne slažu oko preciznih definicija taktičkog nuklearnog oružja, niža eksplozivna snaga, mjerena u kilotonama, te vozila za dostavu manjeg dometa često su karakteristike koje ih određuju. Taktičko nuklearno oružje varira u snazi od jednog do 50 kilotona. Snaga strateškog nuklearnog oružja kreće se od oko 100 kilotona do preko megatona, iako su tijekom Hladnog rata razvijene puno jače bojeve glave.
Neusporedivo s konvencionalnim bombama
Za usporedbu, atomska bomba bačena na Hirošimu imala je 15 kilotona, tako da su neka taktička nuklearna oružja sposobna izazvati rasprostranjeno uništenje. Najveća konvencionalna bomba, Majka svih bombi (Mother of All Bombs) ili MOAB, koju su SAD bacile, imala je snagu od 0,011 kilotona.
Sustavi isporuke za taktičko nuklearno oružje također imaju kraći domet, obično ispod 500 kilometara u usporedbi sa strateškim nuklearnim oružjem, koje je obično dizajnirano za prijenos preko kontinenata.
Budući da eksplozivna moć nuklearnog oružja male snage nije puno veća od one sve moćnijeg konvencionalnog oružja, američka vojska smanjila je svoje oslanjanje na njega. Većina preostalih zaliha, oko 150 gravitacijskih bombi B61, raspoređeno je u Europi. Velika Britanija i Francuska potpuno su eliminirale svoje taktičke zalihe. Pakistan, Kina, Indija i Sjeverna Koreja imaju nekoliko vrsta taktičkog nuklearnog oružja. Vjeruje se da izraelski neprijavljeni nuklearni arsenal također uključuje taktičko oružje.
Rusija je zadržala više taktičkog nuklearnog oružja, procjenjuje se na oko 2000 bojevih glava, te se više oslanjala na njega u svojoj nuklearnoj strategiji, uglavnom zbog manje naprednog konvencionalnog naoružanja i sposobnosti.
Gdje Rusija može rasporediti taktičko nuklearno oružje?
Rusko taktičko nuklearno oružje može se rasporediti na brodovima, zrakoplovima i u kopnenim snagama. Većina je postavljena na projektile zrak-zemlja, balističke projektile kratkog dometa, gravitacijske bombe i dubinske bombe koje nose taktički bombarderi srednjeg dometa ili na mornarička protubrodska i protupodmornička torpeda. Ove se rakete uglavnom drže u rezervi u središnjim skladištima u Rusiji.
Rusija je ažurirala svoje sustave lansiranja kako bi mogli nositi ili nuklearne ili konvencionalne bombe. Postoji povećana zabrinutost zbog ovih sustava s dvostrukom sposobnošću jer je Rusija koristila mnoge od tih raketnih sustava kratkog dometa, posebice Iskander-M, za bombardiranje Ukrajine.
Taktičko nuklearno oružje znatno je destruktivnije od svojih konvencionalnih pandana čak i pri istoj eksplozivnoj energiji. Nuklearne eksplozije jače su od 10 do 100 milijuna puta od kemijskih eksplozija i ostavljaju smrtonosne radijacijske padavine koje kontaminiraju zrak, tlo, vodu i zalihe hrane, slično katastrofalnom topljenju nuklearnog reaktora u Černobilu 1986. godine. Interaktivna simulacijska stranica NUKEMAP Alexa Wellersteina prikazuje višestruke učinke nuklearnih eksplozija pri različitim snagama.
Razlika između taktičkog i strateškog nuklearnog oružja
Za razliku od strateškog nuklearnog oružja, taktičko oružje nije usredotočeno na uzajamno uništenje kroz nadmoćnu odmazdu ili nuklearni kišobran odvraćanja radi zaštite saveznika. Dok taktičko nuklearno oružje nije uključeno u sporazume o kontroli naoružanja, oružje srednjeg dometa bilo je uključeno u sada nepostojeći sporazum o nuklearnim bojevim glavama srednjeg dometa (bio je na snazi od 1987. do 2018.), koji je smanjio broj nuklearnog oružja u Europi.
I SAD i Rusija smanjile su svoje ukupne nuklearne arsenale s oko 19.000 odnosno 35.000 na kraju Hladnog rata na oko 3700 odnosno 4480 u siječnju 2022. Nesklonost Rusije da pregovara o svom nestrateškom nuklearnom oružju spriječila je nove napore u kontroli nuklearnog oružja.
Temeljno je pitanje je li taktičko nuklearno oružje "upotrebljivije" i može li stoga potencijalno izazvati nuklearni rat punog razmjera. Njihov razvoj bio je posljedica zabrinutosti da će strateško nuklearno oružje izgubiti na važnosti kao sredstvo odvraćanja napada druge supersile zbog toga što su nuklearni napadi velikih razmjera smatrani nezamislivima. Nuklearne sile će u teoriji radije koristiti taktičko nuklearno oružje, pa bi ono moglo pojačati nuklearni štit nacije.
Ipak, svaka uporaba taktičkog nuklearnog oružja inicirala bi obrambene nuklearne strategije. Tadašnji američki ministar obrane James Mattis izjavio je sljedeće 2018. godine: "Mislim da ne postoji nešto poput taktičkog nuklearnog oružja. Bilo kakva uporaba nuklearnog oružja u bilo kojem trenutku mijenja stratešku igru".
Što će SAD ako Rusija upotrijebi taktičko nuklearno oružje?
SAD su kritizirale rusku nuklearnu strategiju, u kojoj bi se taktičko nuklearno oružje moglo koristiti za odvraćanje od širenja rata na NATO.
Iako postoji neslaganje među stručnjacima, ruske i američke nuklearne strategije usredotočene su na odvraćanje i stoga uključuju velike osvetničke nuklearne napade u bilo kojoj uporabi nuklearnog oružja. To znači da ruska prijetnja da će upotrijebiti nuklearno oružje kao sredstvo odvraćanja od konvencionalnog rata, prema doktrini nuklearnog ratovanja, mogla dovesti do uzvratnog nuklearnog napada, ako je napad usmjeren na SAD ili NATO.
Vjerujem da ruska uporaba taktičkog nuklearnog oružja u Ukrajini ne bi postigla nikakav vojni cilj, nastavlja Nina Srinivasan Rathbun za The Times of Israel. To bi kontaminiralo teritorij za koji Rusija tvrdi da je dio njezinog povijesnog carstva i možda dovelo kontaminaciju u samu Rusiju. To bi povećalo vjerojatnost izravne NATO-ove intervencije i uništilo imidž Rusije u svijetu.
Putinova prijetnja je po definiciji blef
Putin namjerava spriječiti nove uspjehe Ukrajine preventivnim pripajanjem regija na istoku zemlje nakon održavanja namještenih referenduma. Tada bi mogao izjaviti da će Rusija upotrijebiti nuklearno oružje za obranu novog teritorija jer je opstojnost ruske države ugrožena. Takvo nešto zaista izaziva nevjericu.
Putin je izričito ustvrdio da njegova prijetnja uporabe taktičkog nuklearnog oružja nije blef upravo zato što sa strateškog stajališta njegova uporaba nije vjerodostojna. Drugim riječima, prema bilo kojoj razumnoj strategiji, korištenje takvog oružja je nezamislivo, pa je prijetnja njegovom uporabom po definiciji blef.