FINSKA i Švedska bi se uskoro mogle pridružiti NATO-u, čime bi se ovaj vojni savez dodatno proširio. Njegove države članice već sada šalju oružje, streljivo i drugu vojnu opremu Ukrajini.
Organizacija sjevernoatlantskog ugovora (NATO ili Sjevernoatlantski savez) je vojni savez koji je 1949. osnovalo 12 zemalja uključujući SAD, Veliku Britaniju, Kanadu i Francusku. Zemlje članice su se obavezale da će jedne drugima priskočiti u pomoć u slučaju oružanog napada na bilo koju od njih.
Izvorni cilj uspostave ovog vojnog saveza bila je zaštita od poslijeratne ruske ekspanzije u Europi. Sovjetski Savez je odgovorio osnivanjem vlastitog vojnog saveza istočnoeuropskih komunističkih zemalja, nazvanog Varšavski pakt.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, brojne zemlje bivšeg Varšavskog pakta pridružile su se NATO-u, piše BBC.
Hoće li Švedska i Finska ući u NATO?
Američki dužnosnici očekuju da će Švedska i Finska zatražiti ulazak u NATO, možda čak u lipnju ove godine. Vjeruje se da Washington podupire takav potez, zbog kojeg bi NATO narastao na 32 zemlje članice.
Dužnosnici američkog State Departmenta prošlog su tjedna rekli da su započeli razgovori između lidera NATO-a i šefova diplomacije Helsinkija i Stockholma.
Prije pokretanja invazije na Ukrajinu, Rusija je tražila da NATO pristane na zaustavljanje bilo kakvog daljnjeg širenja. No rat je doveo do slanja još više NATO-ovih vojnika na istočne granice tog saveza te drastičnog porasta podrške članstvu u NATO-u u Švedskoj i Finskoj.
Finska granica s Rusijom duga je čak 1340 kilometara te je razumljivo da je ruska invazija na Ukrajinu glasno odjeknula u toj zemlji.
No Moskva je jasno poručila da se protivi bilo kakvom potencijalnom širenju NATO-a. Glasnogovornik Vladimira Putina, Dmitrij Peskov, kazao je da "NATO nije savez koji osigurava mir i stabilnost, a daljnje širenje ne bi donijelo dodatnu sigurnost europskom kontinentu".
Peskov je prošlog tjedna poručio da će Rusija morati "rebalansirati situaciju" vlastitim mjerama u slučaju da Švedska i Finska uđu u NATO.
U veljači je Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, upozorila na "vojne i političke posljedice" u slučaju da Švedska i Finska uđu u NATO.
Zašto NATO ne šalje vojsku u Ukrajinu?
Budući da Ukrajina nije članica NATO-a, savez nije dužan stati u obranu te zemlje. Dodatno, države članice NATO-a strahuju da bi, ako se njihova vojska sukobi s ruskim snagama u Ukrajini, moglo doći do šireg sukoba između Rusije i Zapada.
NATO je naveo da će njegove članice "učiniti sve što mogu kako bi podržale Ukrajinu", ali da moraju osigurati da rat ne eskalira izvan ukrajinskih granica. Iz tog je razloga NATO i odbio uvesti zabranu leta u ukrajinskom zračnom prostoru.
S druge strane, NATO je poslao četiri nove borbene jedinice u Slovačku, Mađarsku, Bugarsku i Rumunjsku i time udvostručio svoju vojnu prisutnost u regiji.
Zašto Rusija ima problem s NATO-om?
NATO je Ukrajini 2008. godine ponudio mogućnost pridruživanja savezu. Nakon ruske aneksije Krima 2014., Ukrajini je to pridruživanje postalo prioritet. No, to se nikada nije dogodilo, uglavnom zbog dugogodišnjeg protivljenja Rusije.
Rusija je i prije invazije zahtijevala da se Ukrajina nikada ne pridruži NATO-u. Naime, ruske vlasti smatraju da NATO sustavno jača svoj politički utjecaj primanjem novih članica iz istočne Europe i da bi pridruživanje Ukrajine smjestilo NATO pred sama vrata Rusije.
Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenskij prihvatio je činjenicu da njegova zemlja u ovome trenutku ne može pristupiti NATO-u rekavši: "Jasno je da Ukrajina nije članica NATO-a. Mi to razumijemo."
Koje su oružje zapadne zemlje poslale Ukrajini?
U početku su zemlje NATO-a Ukrajini slale obrambeno oružje - protutenkovske ili protuzračne projektile. No, sada je nekoliko država članica odlučilo toj zemlji poslati sofisticiraniju vojnu opremu kako bi se mogla bolje oduprijeti ruskim napadima.
Tako je Slovačka Ukrajini isporučila svoj protuzračni obrambeni sustav S-300 koji može ciljati zrakoplove na udaljenosti od 400 km. Češka je poslala tenkove T72 i oklopne transportere.
Velika Britanija i Australija Ukrajini šalju oklopna vozila, a Njemačka razmišlja o slanju tenkova i drugih oklopnih vozila. Tijekom nedavnog sastanka NATO-a, Britanija je priopćila kako namjerava osigurati 6000 novih obrambenih projektila i 25 milijuna funti pomoći Ukrajini.
Ujedinjeno Kraljevstvo je toj zemlji već isporučilo više od 4000 protutenkovskih projektila NLAW i nekoliko raketa Starstreak. Također je u Poljsku poslalo Sky Sabre, sustav protuzračne obrane dugog dometa te 100 vojnika koji će njime upravljati.
SAD je na početku invazije Ukrajini poslao oružje u vrijednosti od 200 milijuna dolara, a zatim dodatno u vrijednosti od 350 milijuna dolara. Među njima su bili projektili Javelin i protuzračni projektili Stinger. Također je najavio slanje pomoći u vrijednosti od milijardu dolara, što bi trebalo uključivati oružje većeg dometa poput protutenkovskih dronova Switchblade.
EU je priopćila da će potrošiti do 450 milijuna eura za financiranje isporuke oružja Ukrajini. To je prvi put u povijesti da je EU pomogla osigurati oružje za neko ratno područje.
Oružje šalju i Nizozemska, Belgija, Poljska, Estonija, Latvija i Slovačka.
Koliko vojnika NATO ima u istočnoj Europi?
NATO je i prije invazije na Ukrajinu imao trupe raspoređene na istoku Europe - od baltičkih republika na sjeveru do Rumunjske na jugu. Tamo ih je stacionirao 2014. godine, nakon ruske aneksije Krima, kao potencijalnu obranu od budućeg ruskog napada.
NATO je nedavno u istočnoeuropske zemlje koje graniče s Rusijom i Ukrajinom poslao 40.000 vojnika. Na to je područje postavio i 100 borbenih zrakoplova te 120 brodova koji patroliraju morima od krajnjeg sjevera do istočnog Sredozemlja.