Slučaj protjerivanja hrvatskog diplomata iz Srbije izazvao je dosta pažnje javnosti i u Srbiji i u Hrvatskoj. Srbija je, podsjetimo, u ponedjeljak prvog tajnika hrvatskog veleposlanstva u Srbiji Hrvoja Šnajdera proglasila nepoželjnim i protjerala ga, a jučer je hrvatska uzvratila istom mjerom i protjerala savjetnika veleposlanstva Srbije u Zagrebu Petra Novakovića.
Danas je prorežimski srpski list Večernje novosti objavio da je protjeranog hrvatskog diplomata Hrvoja Šnajdera srpska tajna služba (BIA) pratila dulje od godinu dana te da ima video i audiosnimke njegovih susreta s osobama iz javnog života. Navodi kako se po tome "nedvojbeno zaključuje" da se bavio obavještajnim radom.
Šnajder se, tvrdi list, na različitim lokacijama u Beogradu sastajao s predstavnicima različitih političkih opcija, novinarima, gospodarstvenicima i aktivistima nevladinog sektora te je prikupljao podatke o predizbornim aktivnostima u Srbiji, domaćoj stranačkoj sceni, kosovskom pitanju, odnosima Srbije s Rusijom i Kinom, ekonomskim prilikama te stanju u vojnom sektoru.
Iako je glasno odjeknuo, ovo nije prvi ovakav skandal između Srbije i Hrvatske. Postojao je još veći, koji je eskalirao početkom rujna 2016. kada je u Beogradu Čedo Čolović uhićen pod optužbom da je špijunirao za Hrvatsku. Riječ je o čovjeku s dvojnim srpsko-hrvatskim državljanstvom, i to umirovljenom oficiru Vojske Republike Srpske Krajine koji je bio zadužen za sigurnost 75. motorizirane brigade, rođenom u Drnišu.
Slučaj Čede Čolovića, navodnog hrvatskog špijuna koji je osuđen na tri godine zatvora
Srpska Bezbednosno-informativna agencija (BIA) Čolovića je uhitila navodeći da je dulje praćen te da su svi njegovi kontakti s osobama iz Vojske Srbije, policije i drugih državnih institucija i tijela dokumentirani, kao i da su dokumentirani njegovi kontakti s hrvatskim obavještajcima.
Čolović je, pisali su srpski mediji, prikupljao podatke o sigurnosnim strukturama Srbije, ali i o planovima namjenske industrije te informacije o ugovorima o izvozu naoružanja u inozemstvo. Pisali su i da je Čolovićev zadatak bio vrbovati svjedoke protiv Gotovine, Markača i Čermaka te ih odgovoriti od svjedočenja ili nagovoriti da promjene iskaz.
Čolović je u ekspresnom roku optužen za kazneno djelo špijunaže iz članka 315, stavak 3 Kaznenog zakonika. Samo pet dana od uhićenja izrečena mu je kazna od tri godine zatvora, a sa suda su naveli da se Čolović nagodio s tužiteljstvom i priznao kazneno djelo.
Kako se afera Balkanski špijun tumačila u Hrvatskoj, a što su pisali srpski mediji
Tada se u Hrvatskoj, ali i u nekim krugovima u Srbiji, vjerovalo kako se radi o lažnim optužbama koje su iskonstruirale srpske vlasti s Aleksandrom Vučićem. Neki su komentari govorili da je riječ o Vučićevom stvaranju senzacije u dnevno-političke svrhe. Pojavila se bila i teorija po kojoj je Čolović zapravo osuđen kako bi se spriječilo da u Hrvatskoj svjedoči protiv umirovljenih visokih jugosrpskih oficira te da je to poruka drugim krajišnicima koji su, kao i Čolović, otvoreni za suradnju s hrvatskim pravosudnim tijelima u rasvjetljavanju ratnih zločina.
Srpski su, pak, mediji tvrdili kako je hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija imala bazu podataka o Srbima koji su u tzv. Vojsci Republike Srpske Krajine ratovali u Hrvatskoj te da su ih, pogotovo otkako je krenuo povratnički val, ucjenjivali da budu špijuni da bi dobili svoje kuće i putovnice, čime su stvorili "vojsku špijuna" u Srbiji, posebno u Beogradu. Srpski su mediji pisali i kako je većima takvih špijuna umirovljena, no i da su hrvatski špijuni u Srbiji i dalje aktivni.
Kako god bilo, i te je 2016. izbila velika afera, u medijima posprdno nazvana Balkanski špijun. O Čoloviću nakon određivanja zatvorske kazne javnost nije doznala gotovo ništa.
Vrlo sličan scenarij se pojavljuje i sad, uoči izbora u Srbiji
Sličan se scenarij ponavlja i sad, mjesec dana prije parlamentarnih izbora u Srbiji. Ključna je razlika u tome što se u ovom slučaju radi o čovjeku koji nije srpski državljanin, nego hrvatski diplomat.
Provučićevski list Večernje novosti tvrdi da je protjerani Šnajder pripadnik SOA-e koji je kao diplomat prikupljao podatke u Srbiji, od kojih su neki završili i u NATO-u, kao i da je ranije službovao na Kosovu. Međutim, i dalje nema informacija kakve je to konkretno "subverzivne akcije" navodno provodio protjerani diplomat i kako je to ugrozio sigurnost Srbije. Tek se navodi da je razgovarao s nekim ljudima u Srbiji i interesirao se o nekim dosta uobičajenim temama, što su benigne optužbe u odnosu na ono što su tvrdili o Čoloviću, s tom razlikom što Šnajdera optužuju da je zlorabio diplomatsku funkciju.
Inače, isti list kao dokaz za protjerivanje hrvatskog diplomata navodi i da je "Zapad svim silama bio navalio da doskorašnji direktor BIA-e Aleksandar Vulin napusti tu funkciju". Podsjetimo, Vulin, kojem je SAD odredio sankcije optuživši ga za poticanje ruskih 'malignih aktivnosti' te za veze s krijumčarima oružja i narkotika, nedavno je podnio ostavku patetičnim pismom u kojem je ustvrdio kako odlazi da zaštiti Vučića jer su ga "zapadne sile pred izbore odlučile srušiti".
Način na koji prorežimski srpski mediji predstavljaju ovaj slučaj sugerira da se moguće radi o nastavku iste priče.