BBC JE objavio veliki članak pokušavajući odgovoriti na pitanje što to pogoni Putina. Razgovarali su s obavještajcima, nekadašnjim šefovima tajnih službi, odgovora nema. Samo nagađanja.
Ruski čelnik Vladimir Putin zarobljen je u zatvorenom svijetu koji je sam napravio, vjeruju zapadni špijuni. I to ih zabrinjava. Godinama su, piše BBC, pokušavali ući u Putinov um, kako bi bolje razumjeli njegove namjere i utvrdili kako će on reagirati pod pritiskom.
Razumijevanje njegovog stanja duha bit će od vitalnog značaja kako bi se izbjegla eskalacija krize, piše BBC.
Bilo je nagađanja da je ruski čelnik bio bolestan, ali mnogi analitičari vjeruju da je zapravo postao izoliran i zatvoren za bilo kakve alternativne stavove. Njegova izoliranost vidljiva je na slikama njegovih sastanaka, kao na primjer kada je sreo predsjednika Emmanuela Macrona. Slike sa sastanka pokazuju da su oni sjedili na udaljenim krajevima dugog stola. Isto je bilo i na sastanku Putina s njegovim ljudima za nacionalnu sigurnost.
Sve je izgledalo kao plan časnika KGB-a na početku
Putinov početni vojni plan izgledao je kao nešto što je osmislio časnik KGB-a, objašnjava jedan zapadni obavještajni dužnosnik.
Zapadni špijuni znali su o tim planovima više od mnogih unutar ruskog vodstva. Ali sada se suočavaju s novim izazovom – razumijevanjem što će ruski čelnik učiniti sljedeće. A to nije lako.
"Izazov razumijevanja poteza Kremlja je taj što je Putin jedini donositelj odluka", objašnjava John Sipher, koji je ranije vodio operacije CIA-e u Rusiji. I iako se njegovi stavovi često jasno iznose kroz javne izjave, znati kako će on zaista postupiti težak je obavještajni izazov.
"Izuzetno je teško u sustavu tako dobro zaštićenom kao što je Rusija imati dobre obavještajne podatke o tome što se događa u glavi vođe, posebno kada toliko njegovih ljudi ne zna što se događa", rekao je John Sawers, bivši šef britanskog MI6, za BBC.
Putin je izoliran u svom mjehuriću
Putin je, kažu obavještajni dužnosnici, izoliran u mjehuru koji je napravio, u koji prodire vrlo malo vanjskih informacija, posebice onih koje bi mogle dovesti u pitanje ono što on misli.
"On je žrtva vlastite propagande u smislu da sluša samo određeni broj ljudi i blokira sve ostalo. To mu daje čudan pogled na svijet", kaže Adrian Furnham, profesor psihologije i autor nadolazeće knjige Psihologija špijuna i špijunaže. "Rizik je ono što se zove grupno razmišljanje u kojem svatko pojačava svoj stav. Ako je žrtva grupa, mislimo da moramo znati tko je grupa", kaže profesor Furnham.
Krug onih s kojima Putin razgovara nikada nije bio velik, ali kada je došlo do odluke o invaziji na Ukrajinu, suzio ga je na samo šačicu ljudi, vjeruju zapadni obavještajni dužnosnici.
Opsesivno je gledao video ubijanja Gaddafija
Jedna osoba koja se susrela s Putinom sjeća se njegove opsesije gledanjem videa kako je Gadafi ubijen nakon što je otjeran s vlasti 2011. godine.
Je li se nešto promijenilo? Neki nagađaju, bez mnogo dokaza, o mogućem lošem zdravlju ili utjecaju lijekova. Drugi ukazuju na psihološke čimbenike kao što je osjećaj da mu vlastito vrijeme istječe da ispuni ono što vidi kao svoju sudbinu u zaštiti Rusije. Ruski čelnik se vidljivo izolirao od drugih tijekom pandemije covida, a to je također moglo imati psihološki utjecaj.
"Putin vjerojatno nije psihički bolestan, niti se promijenio, iako mu se više žuri, a posljednjih godina vjerojatno je i više izoliran", kaže Ken Dekleva, bivši liječnik i diplomat američke vlade, a trenutno viši suradnik u Zakladi Georgea Busha za američko-kineske odnose.
Ali sada je zabrinutost što pouzdane informacije još uvijek ne pronalaze put u Putinovu zatvorenu petlju. Njegove obavještajne službe možda su oklijevale prije invazije da mu kažu sve što on ne želi čuti, nudeći ružičaste procjene o tome kako će proteći invazija.
A ovog je tjedna jedan zapadni dužnosnik rekao da Putin možda još uvijek nema uvid u to koliko loše stoje stvari za njegove trupe, što zapadne obavještajne službe znaju. To dovodi do zabrinutosti oko toga kako bi mogao reagirati kad se suoči s pogoršanjem situacije za Rusiju.
Teorija luđaka
Sam Putin priča priču o jurnjavi za štakorom kada je bio dječak. Kada ga je stjerao u kut, štakor je reagirao, napao ga, prisiljavajući mladog Vladimira da pobjegne. Pitanje koje postavljaju zapadni kreatori politike je što ako se Putin sada osjeća stjeranim u kut?
"Pitanje je doista hoće li se on "udvostručiti" s većom brutalnošću i eskalirati u smislu sustava oružja koje je spreman upotrijebiti", rekao je jedan zapadni dužnosnik. Bilo je zabrinutosti da bi mogao upotrijebiti kemijsko oružje ili čak taktičko nuklearno oružje.
"Treba se brinuti da ne učini nešto nevjerojatno brzopleto kao što bi mogao biti pritisak na gumb", kaže Adrian Furnham.
Putin može glumiti osjećaj da je opasan ili čak iracionalan - ovo je dobro poznata taktika (često se naziva teorija "luđaka") u kojoj netko s pristupom nuklearnom oružju pokušava natjerati svog protivnika da odstupi uvjeravanjem da je možda dovoljno lud da ih upotrijebi unatoč mogućnosti da svi nadrapaju.
Za zapadne špijune i kreatore politike razumijevanje Putinovih namjera i načina razmišljanja danas ne može biti važnije. Predviđanje njegovog odgovora ključno je u utvrđivanju koliko ga daleko mogu gurnuti, a da ne izazovu opasnu reakciju.
"Putinov koncept ne dopušta neuspjeh ili slabost. On prezire takve stvari", kaže Ken Dekleva. "Stjeran u kut, oslabljen Putin je opasniji Putin. Ponekad je bolje pustiti medvjeda da pobjegne iz kaveza i vrati se u šumu", zaključuje Dekleva.