Kako se sukob između Izraela i Hamasa zaoštrava, pojavio se malo vjerojatan razvoj događaja - Kina igra ulogu mirovnog posrednika. Ali postoje granice onoga što se može postići. Glavni kineski diplomat Wang Yi razgovarao je tijekom vikenda o ovom sukobu s dužnosnicima u Washingtonu jer postoji bojazan od većeg regionalnog rata. SAD je obećao da će surađivati s Kinom u pokušaju pronalaženja rješenja.
Wang je također razgovarao sa svojim izraelskim i palestinskim kolegama nakon što je specijalni izaslanik Kine za Bliski istok Zhai Jun stigao u regiju kako bi se sastao s arapskim čelnicima. Wang je bio i jedan od najglasnijih zagovornika prekida vatre na sastancima UN-a, piše BBC.
Postoji nada da bi Kina mogla iskoristiti bliskost s Iranom
Postoji nada da bi Kina mogla iskoristiti svoje bliske odnose s Iranom, koji podržava Hamas u Gazi i Hezbolah u Libanonu, kako bi smirila situaciju. Američki dužnosnici očito su izvršili pritisak na Wanga da Irance pozove na suradnju, izvijestio je Financial Times.
Kina je najveći trgovinski partner Irana, a ranije ove godine Peking je posredovao u rijetkom popuštanju napetosti između Irana i Saudijske Arabije. Teheran kaže da je "spreman ojačati komunikaciju s Kinom" u rješavanju situacije u Gazi.
Budući da je kineska vlada imala relativno uravnotežen odnos sa svim sudionicima u sukobu, moglo bi je se smatrati poštenim posrednikom, smatra Dawn Murphy, izvanredna profesorica koja proučava kinesku vanjsku politiku na Nacionalnom ratnom fakultetu pri ministarstvu obrane SAD-a.
"Kina nije ozbiljan akter po ovom pitanju"
Konkretno, Kina ima pozitivne odnose s Palestincima, Arapima, Turskom i Iranom, rekla je Murphy: "Zajedno s SAD-om koji ima dobre odnose s Izraelom, mogli bi okupiti sve faktore za stolom." Ali drugi promatrači ističu da je Kina i dalje sporedni igrač u politici Bliskog istoka.
"Kina nije ozbiljan akter po ovom pitanju. Razgovarajući s ljudima u regiji, nitko ne očekuje da će Kina pridonijeti rješenju", rekao je Jonathan Fulton, suradnik Atlantskog vijeća specijaliziran za odnose Kine s Bliskim istokom.
Kina u prvoj izjavi o sukobu uopće nije osudila Hamas
Prva izjava Kine o sukobu razljutila je Izrael, koji je izrazio duboko razočaranje što Kina nije osudila Hamas i spomenula pravo Izraela da se brani.
Naoružani pripadnici Hamasa pokrenuli su napad na Izrael iz Pojasa Gaze 7. listopada ubivši više od 1400 ljudi i uzevši najmanje 239 talaca. Od tada Izrael izvodi osvetničke napade na Gazu, u kojima je ubijeno više od 8000 ljudi, prema ministarstvu zdravstva kojim upravlja Hamas. Izrael je sada poslao i trupe i tenkove na područje Gaze.
Nakon nezadovoljstva zbog njegove prve izjave, Wang je kasnije rekao Izraelu da sve zemlje imaju pravo na samoobranu, ali je dodao da su izraelske akcije izašle iz opsega samoobrane.
Kina je dugo otvoreno simpatizirala Palestince
Kina se suočava s teškim balansiranjem jer je dugo otvoreno simpatizirala palestinsku stranu. To se proteže sve do osnivača Komunističke partije Kine Mao Ce Tunga, koji je slao oružje Palestincima u okviru potpore takozvanim pokretima nacionalnog oslobođenja diljem svijeta. Mao je čak usporedio Izrael s Tajvanom - obje zemlje uživaju podršku SAD-a - kao baze zapadnog imperijalizma.
U kasnijim desetljećima Kina se ekonomski otvorila i normalizirala odnose s Izraelom, s kojim sada ima trgovinske odnose vrijedne milijarde dolara. Ali Kina je jasno dala do znanja da nastavlja podržavati Palestince. U svojim komentarima o posljednjem sukobu kineski dužnosnici, pa čak i predsjednik Xi Jinping, naglasili su potrebu za neovisnom palestinskom državom.
Rast antisemitizma
Jedna od nuspojava je porast antisemitizma na internetu, koji raspiruju nacionalistički blogeri. Neki su na kineskim društvenim mrežama izjednačili postupke Izraela s nacizmom optuživši ga da je izvršio genocid nad Palestincima, što je izazvalo protest njemačkog veleposlanstva u Pekingu.
Napad nožem na člana obitelji jednog zaposlenika izraelskog veleposlanstva u Pekingu također je dodatno pojačao nelagodu. Sve ovo možda nije dobra situacija za Kinu dok pokušava pregovarati s izraelskom vladom. S obzirom na neizvjesnosti, postavlja se pitanje zašto se Kina uključuje kao posrednik.
Jedan od razloga su njeni ekonomski interesi na Bliskom istoku, koji bi bili ugroženi ako se sukob proširi.
Peking sada uvelike ovisi o inozemnom uvozu nafte, a analitičari procjenjuju da oko polovina toga dolazi iz Arapskog zaljeva. Zemlje Bliskog istoka sve više postaju važni igrači u kineskoj inicijativi Pojas i put, kamenu temeljcu njezine vanjske i gospodarske politike.
Zlatna prilika za Peking
Ali ovaj sukob predstavlja i zlatnu priliku za Peking da poboljša svoj ugled. Kina vjeruje da zauzimanje za Palestince ima odjeka u arapskim zemljama, zemljama s muslimanskom većinom i velikim dijelovima globalnog juga, istaknula je Murphy.
Rat je izbio u trenutku kada se Kina svijetu prikazuje kao bolja opcija od SAD-a. Od početka godine promiče viziju svjetskog poretka pod vodstvom Kine kritizirajući ono što smatra neuspjesima američkog "hegemonističkog" vodstva.
Službeno, Kina se suzdržala od napada na SAD zbog njegove podrške Izraelu, ali istodobno državni mediji pokreću nacionalistički odgovor povezujući ono što se događa na Bliskom istoku s američkom potporom Izraelu, smatra Murphy.
Kineske vojne novine PLA Daily optužile su SAD za "dolijevanje ulja na vatru". Istom retorikom Peking je kritizirao Washington zbog pomoći Kijevu u ratu protiv Rusije. Državne novine na engleskom jeziku The Global Times objavile su karikaturu Ujaka Sama s krvavim rukama.
Kina riskira potkopavanje vlastite pozicije
Jedno gledište među promatračima je da Peking suprotstavlja svoju poziciju SAD-u kako bi smanjio globalni položaj svog zapadnog konkurenta. No ne osuđujući izričito Hamas, Kina također riskira potkopavanje vlastite pozicije.
Postoje izazovi s kojima se Kina suočava u svojim dugoročnim ambicijama. Jedan od izazova je kako uskladiti svoju diplomatsku poziciju s vlastitim dosadašnjim djelovanjem. Iako izražava solidarnost s većinski muslimanskim nacijama i protivi se izraelskoj okupaciji palestinskih teritorija, Peking je izložen optužbama za kršenje prava i genocid nad ujgurskom muslimanskom manjinom, kao i za prisilnu asimilaciju u Tibetu.
Promatrači kažu da to vjerojatno neće biti problem za arapski svijet s obzirom na snažne odnose koje je Kina s njim izgradila. Veći je problem to što Peking riskira da bude izložen kao površan u svom angažmanu ili, još gore, da kapitalizira sukob Izraela i Hamasa za promicanje vlastitih interesa.
"Kina pretpostavlja da će dobiti bodove kod arapskih zemalja ako kaže da podržava Palestinu", rekao je Fulton napominjući da ne postoji jedinstven stav među arapskim državama o pitanju koje izaziva velike podjele.
Wang je ustvrdio da Kina samo traži mir za Bliski istok i da nema "nikakvih sebičnih interesa po pitanju Palestine".
Izazov će biti uvjeriti svijet da je to istina.