NOVA školska godina počinje za točno dva tjedna, a u školske klupe vraća se oko 460.000 učenika. Posljednje dvije školske godine bile su sve samo ne normalne. Početkom pretprošle godine učenike je zatekao štrajk, da bi u drugom polugodištu krenuo lockdown i prvi put su bili suočeni s online nastavom, kako učenici tako i nastavnici.
Prošle školske godine nastavilo se s kombiniranjem online nastave s onom klasičnom u školama, a kako će izgledati ova školska godina, koja je pred vratima, pokušali smo doznati iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Ministarstvo: Planira se da nastava, po mogućnosti, bude 100 posto u učionicama
Oni su još uvijek poprilično suzdržani oko ikakvih konkretnijih najava, no nastojat će, navode, da se nastava što više održava u učionicama.
"Nastava počinje 6. rujna, kako je i planirano, i to u učionicama. Kao i prošle godine, planira se da nastava bude što je više moguće u učionici, po mogućnosti 100 posto", stoji u odgovoru Ministarstva znanosti i obrazovanja Indexu.
Na upit o nošenju maski u razredima odgovorili su nam da aktivno prate situaciju te da će o mjerama za sljedeću školsku godinu pravovremeno obavijestiti ravnatelje škola.
S druge strane, učitelji su razočarani jer nemaju još nikakve upute niti znaju kako će se točno nastava odvijati.
"Učitelji žele da im upute za rad budu jasne i nedvosmislene"
"Struka zasad nije konzultirana oko organizacije nastave. Učitelji žele da im upute za rad budu jasne i nedvosmislene te da im stignu na vrijeme od Ministarstva. Vidimo da Ministarstvo nije napravilo nikakve dubinske korake, koji bi poboljšali ono što nije bilo dobro ranijih godina. Primjerice, tu je opet problematika pomoćno-tehničkog osoblja. Mnoge škole još uvijek imaju problema s ventilacijom", rekla je za Index Ana Tuškan, glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja.
Ističe da je lani bilo puno problema, a za koje su učitelji očekivali da se ove godine riješe.
"Prvo, imamo nejednake uvjete po školama. Zatim, lani smo imali problema s drugim stranim jezikom jer se učenici iz različitih razreda nisu smjeli miješati, a istovremeno su se zajedno vraćali istim prijevozom. Dosta ih se ispisalo iz drugog stranog jezika, a koji je jako bitan za djecu. Nije se napravila ni analiza utjecaja covida, već će biti predstavljena analiza Instituta za društvena istraživanja, iako bi to trebala provoditi Agencija za odgoj i obrazovanje, koja zbog nekompetentnog vođenja i loše koordinacije s Ministarstvom ne koristi kapacitete koje ima i ne služi svojoj svrsi", rekla nam je Tuškan.
"Medicinska struka i psiholozi trebaju vidjeti je li veća šteta ili korist od nošenja maski"
"Neslužbeno iz medija doznajemo da će nošenje maski biti određeno lokalno, što je opet prebacivanje odgovornosti. Znači, opet će zaposlenici u školama i učenici biti ti na koje će se taj teret prebaciti. Medicinska struka i psiholozi trebali bi zajednički sjesti i vidjeti je li veća šteta ili korist od nošenja maski te bi trebali jasno stajati uz medicinske argumente. Bez uplitanja politike", rekla nam je Tuškan.
Navodi da su od Ministarstva tražili program otvorene komunikacije kao prevenciju stresa.
"Tako bi svi mogli pričati o svim problemima da se vidi što je učenicima na pameti, jer posljedice utjecaja covid-krize na učenike mogu biti teško popravljive, ako se na njima ne počne raditi. Odgovora još nema", rekla nam je Tuškan.
Za kraj je još jednom navela želju učitelja da što prije dobiju jasne, a ne dvosmislene upute od Ministarstva, i to na vrijeme.