Foto: Hina
MAKEDONSKI predsjednik Gjorge Ivanov prije nekoliko dana rekao je da ne može dati mandat za sastavljanje vlade čelniku Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) Zoranu Zaevu koji je dobio parlamentarnu većinu dobivanjem potpore stranaka etničkih Albanaca.
Stranke etničkih Albanaca uvjetovale su potporu Zoranu Zaevu zahtjevom da se omogući šira upotreba albanskog jezika.
Zaev je prošli četvrtak izjavio kako očekuje da će njegova stranka uspjeti formirati novu makedonsku vladu, nakon što je propao pokušaj konkurentske VMRO-DPMNE da to ranije učini.
Nova makedonska vlada trebala bi biti osnovana u ožujku, a ključni partner SDSM-u koji je osigurao potrebnu većinu u parlamentu bit će Demokratska unija Albanaca (DUI).
DUI je postavio čvrste zahtjeve za ulazak u koaliciju, da se albanski uvede kao službeni jezik, uz makedonski, diljem zemlje, a ne samo na područjima gdje su Albanci u većini.
Albanci čine između četvrtine i trećine od 2,1 milijuna stanovnika, a prevladavaju u općinama na sjeveru i zapadu zemlje.
"Tenzije su narasle"
No, nakon odbijanja predsjednika da preda mandat za sastav vlade nastavila se višemjesečna politička kriza u ovoj bivšoj jugoslavenskoj zemlji.
"Aleksandar Kržalovski iz makedonskog centra za međunarodnu suradnju, gostujući u HRT-ovoj Temi dana, rekao je kako svatko događaje tumači na svoj način.
"Sad je mirno, ali su tenzije narasle. Vodeće partije različito tumače događanja u zadnja tri mjeseca, kada su završeni izbori. Proces utvrđivanja većine se približava kraju i sad bi se trebala prelomiti situacija", rekao je u Temi dana HRT-a.
"Ono što je nejasno je hoće li predsjednik dati mandat za sastav vlade kao što je odbio prošli tjedan iako mu je predočeno 67 potpisa potrebnih za većinu", dodao je.
Politolog Petar Popović rekao je da je problem puno dublji. Naime, kao što se BiH temelji na Daytonskom sporazumu, tako se i Makedonija temelji na Ohridskom sporazumu. Svaki veći ustupak zahtjevima albanskih stranaka mogao bi biti tumačen kao kršenje sporazuma.
"U društvima kao što je makedonsko jako je upitno pitanje legitimiteta. To su društva uređena po međunarodnim dogovorima, kao što je u BIH Dayton. Glavno je pitanje što je vođa socijaldemokrata dogovorio s albanskim strankama. Albanska platforma želi puno već prava, žele novu himnu, zastavu, žele da albanski postane službeni. To bi zaista bilo odmicanje od Ohridskog sporazuma na kojem se Makedonija temelji", rekao je Popović dodavši da je upravo to razlog zašto predsjednik nije želio dati mandat.
Presedan za cijeli Balkan
"Taj njihov dogovor je misterija, što su oni dogovorili. Točno je da u albanskoj platformi ima stvari koje se tamo nisu trebale naći. Ono što je bitno je da se ništa od te platforme ne može dodati bez druge stranke jer za mijenjanje himne i zastave i sličnih stvari treba dvotrećinska većina", dodao je Kržalovski
Politolog Vedran Obućina smatra da Makedoniji prijeti federalizacija, a da je i to samo početak.
"Najveća je opasnost federalizacija zemlje. Kod ove albanske platforme je najčudnije to što stranke odlaze na konzultaciju u susjednu zemlju, to je jako opasno. Ako bi došlo do federalizacije, onda bi se moglo govoriti o seceseiji, o tome već postoje ideje i to neke od njih dolaze iz SAD-a. Ako bi se mijenjale granice, to je opasan presedan za cijeli Balkan", rekao je Obućina u kontekstu mogućih podjela u Makedoniji.
"Ako se 2001. nismo podijelili, ne vjerujem da je takva situacija sada moguća. Nitko ne želi da se raspadne Makedonija, ima u Europi i gorih primjera. Ja ne vjerujem u te priče", odvratio mu je iz Skopja Kržalovski.
"Ne smije se cijelo pitanje ovih nemira u Makedoniji izdvojiti iz crnogorskog i BIH pitanja. Mogherini je upravo bila na putovanju gdje se ocrtava težište EU politike. Ako bi došlo do trzavica možemo očekivati jačanje nacionalističkih i konzervativnih snaga. U svim tim državama u okolici te stranke mogu pokrenuti nemire, ako ne i sukobe. Na pitanju Makedonije će se vidjeti koliko je Europa u stanju rješavati političke nemire na vlastitom teritoriju", zaključio je Obućina.