TKO je predsjednik Venezuele? Do jučer, ovo je pitanje imalo jedan odgovor. No od jučer ih ima dva: s jedne strane, dosadašnji predsjednik, socijalist i zakleti neprijatelj Amerike, kojeg oporba naziva uzurpatorom, a Washington diktatorom, Nicolas Maduro.
>> Kaos u Venezueli: Pobuna na ulicama, Maduro protjeruje diplomate
>> Amerika o kaosu u Venezueli: "Sve opcije su na stolu"
S druge strane je Juan Guaido, predsjednik venezuelanskog Kongresa u kojem oporba ima većinu od 2015., a koji se jučer, pozivajući se na ustav, proglasio privremenim predsjednikom do novih izbora, nakon čega su ga kao predsjednika priznali SAD, Kanada, Brazil, Kolumbija, Čile, Argentina, Gvatemala, Paragvaj, Ekvador, Peru i Kostarika – osim Kube, Bolivije i Meksika.
"Ostat ćemo na ulici dok Venezuela ne bude oslobođena!" poručio je jučer Guaido stotinama tisuća svojih pristaša na ulicama Caracasa, dodavši kako je ovo "početak nezaustavljivog pokreta za obnovom neovisnosti i demokracije u izmučenoj naciji".
Ovime je višegodišnja kriza vlasti i njenog legitimiteta u Venezueli, kao i njena konfrontacija s dobrim dijelom međunarodne zajednice, doživjela svoj vrhunac. U jučerašnjim prosvjedima je ubijeno četvero ljudi, što bi nažalost mogla biti samo uvertira u mnogo teže krvoproliće.
Trump: Maduro mora otići, sve opcije su na stolu
Washington je pozvao Madura da prihvati mirnu tranziciju i silazak s vlasti, ili će u suprotnom "sve opcije biti na stolu", kako je jučer rekao američki predsjednik Donald Trump – u što je uključio i opciju vojne intervencije.
Ruski zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov danas je pak u intervjuu za ruske novine upozorio SAD da ne poduzima nikakvu vojnu intervenciju: "Smatramo da bi to bio katastrofalan scenarij koji bi protresao temelje modela razvoja koji vidimo u Latinskoj Americi". Iako je naglasio da će Moskva, koja je odbila priznati Guaida kao novog predsjednika, stajati uz Venezuelu kako bi "zaštitila njen suverenitet i načela nemiješanja u unutarnja pitanja", ipak nije rekao ništa o mogućnosti da i vojno stane u obranu Madurova režima.
Bilo kako bilo, budućnost ove nekad bogate zemlje s najvećim zalihama nafte na svijetu, danas ekonomski upropaštene i politički nestabilne, vrlo je neizvjesna. U pitanju je nekoliko mogućih scenarija: ili Maduro broji svoje posljednje dana na čelu režima koji odavno više nema veze s demokratskom vladavinom, a kada ode, Guaido će i de facto preuzeti vlast i potom raspisati nove izbore; ili će Madurov režim krenuti u potpuni obračun s oporbom koja ne priznaje njegovu vlast i raspustiti neposlušni Kongres, a Guaida i njegove kolege zatvoriti, ako ne i likvidirati. Iako je Guaido pozvao vojsku da stane na njegovu stranu, ona je danas objavila da je lojalna Maduru.
Hoće li doći do građanskog rata kao u Siriji?
Ili će, kao scenarij koji se nadovezuje na prethodni, doći do otvorenog građanskog rata između režima i oporbe, u koji bi onda izravno ili neizravno mogli intervenirati i južnoamerički susjedi koji su priznali Guaida za predsjednika, ako ne i sam SAD. Drugim riječima, Venezuela će se pretvoriti u novu Siriju, s katastrofalnom cijenom u ljudskim životima koju taj scenarij podrazumijeva. A da u tom slučaju ni ruska intervencija nije isključena, sugeriraju vojne vježbe koje je Rusija prošlog mjeseca izvela s Venezuelom, pri čemu su i dva ruska strateška, odnosno nuklearna bombardera sletjela u Venezuelu. Tu je, osim toga, i Kina kao još jedan moćan saveznik brutalnog Madurovog režima.
Maduro je na američko priznanje 35-godišnjeg bivšeg poduzetnika Guaida za predsjednika odgovorio protjerivanjem američkih diplomata zbog toga što, kako kaže, "imperijalistička vlada Sjedinjenih Država vodi operaciju s ciljem nametanja marionetske vlade", odnosno provođenja "državnog udara". Dao im je 72 sata da napuste zemlju.
No novi samoproglašeni predsjednik Guaido ih je pozvao da odbiju Madurovu naredbu i ostanu u zemlji, a Washington je također otvoreno odbacio Madurovu naredbu. "SAD ne prepoznaje Madurov režim kao vladu Venezuele. Prema tome, SAD ne smatra da bivši predsjednik Nicolas Maduro ima pravne ovlasti raskinuti diplomatske odnose sa SAD-om ili proglasiti naše diplomate persona non grata", napisao je u priopćenju američki ministar vanjskih poslova, Mike Pompeo.
>> Socijalistički eksperiment Huga Chaveza smrtonosniji je nego ikad
>> Pogledajte kako se hrane Venezuelci, a kako njihov predsjednik socijalist
>> Nema struje ni vode: Evo do čega je nacionalizacija dovela u Venezueli
Venezuela potpuno kolabirala pod Madurom, on za sve krivi SAD
Maduro je, podsjetimo ukratko, nasljednik pokojnog predsjednika Huga Chaveza, za čijeg prvog mandata je Venezuela doživjela potpuni ekonomski kolaps, dok su u prosvjedima protiv njegove vlasti (koji s prekidima traju već godinama) ubijene stotine, a više od dva milijuna ljudi je pobjeglo iz upropaštene zemlje. Najmanje 2.3 milijuna Venezuelanaca napustilo je Venezuelu od 2015., a UN smatra ovo masovno iseljavanje Venezuelaca najvećom seobom u novijoj latinskoameričkoj povijesti. Hiperinflacija će po procjeni MMF-a ove godine dosegnuti nadrealnih 1.350.000 posto.
Gotovo 90% Venezuelaca danas živi u siromaštvu iz kojeg su ih Chavez i Maduro obećavali izbaviti. Čak 64% stanovništva gladuje i ljudi su zbog nestašice hrane u prosjeku izgubili 11 kilograma tjelesne težine. Pothranjenost djece je na rekordnoj razini. Prema jednom izvještaju, samo 27% obitelji u Venezueli ima redovito dostupnu vodu koja je sigurna za piće – zbog "institucionalne nekompetentnosti". Zbog nedostatka sredstava, rezervoari s pitkom vodom mahom su prazni, vodovodne cijevi pucaju i poplavljuju ulice, a zaposlenici masovno daju otkaze. U bolnicama nema lijekova, a mačke i psi lutaju među umirućim pacijentima – osoblje ih pušta jer barem tamane štakore.
Maduro, naravno, odbacuje optužbe da su njegove propale socijalističke politike u sprezi sa sustavnom korupcijom i krađom državnog bogatstva gurnule Venezuelu u do sada najgoru gospodarsku krizu čiji se kraj ne nazire, već za sve krivi "gospodarski rat" koji navodno protiv njega vodi SAD.
Ovaj 56-godišnji socijalistički populist, bivši vozač kamiona i sindikalist, a zatim Chavezov ministar, 2018. je osvojio drugi mandat na izborima koje su izborni promatrači, politički stručnjaci i dobar dio međunarodne zajednice proglasili nezakonitom i nelegitimnom farsom – među ostalim, većina oporbenih kandidata nije se mogla natjecati jer im je zabranjeno ili su u zatvoru ili egzilu. Ustavotvorna skupština formirana je, tvrde kritičari, isto tako namještenim izborima. Kada je 10. siječnja ponovo inauguriran kao predsjednik, što su oporba, SAD i druge zemlje odbacile kao nelegitiman čin, klupko se brzo počelo odmotavati. A s jučerašnjim događajima drama u Venezueli je ušla u novu, odlučujuću fazu.