PRILIČNO neobična epidemiološka mjera Nacionalnog stožera civilne zaštite, zabrana rada trgovina nedjeljom, ponovo je pokrenula žučnu raspravu oko ove teme. Pohvalu ovog poteza već smo mogli čuti od ultrakatoličko-konzervativnih krugova, poput udruge U ime obitelji, kao i iz krajnje lijevih krugova, poput vanparlamentarne stranke Radnička fronta.
S druge strane, poduzetnici se uglavnom slažu da je ova zabrana kontraproduktivna i da će dodatno produbiti krizu u realnom sektoru, već načetom pandemijom koronavirusa i mjerama zaštite od iste.
>>Radnička fronta: Neradna nedjelja je pravo radnika, neka rade kapitalisti ako žele
U raspravi koja se ponovo aktivirala u hrvatskom javnom prostoru često se povlači i usporedba s drugim europskim zemljama. Činjenica je da su i neke zemlje Europske unije uvele zabranu rada trgovina nedjeljom. No isto tako je činjenica da su neke od njih već iskusile negativne ekonomske posljedice te zabrane.
Mađarska uvela zabranu 2015., ukinula ju godinu dana kasnije
Za početak, naša sjeverna susjeda Mađarska uvela je zabranu rada nedjeljom u ožujku 2015. Međutim, tu je zabranu ukinula samo godinu dana kasnije, u travnju 2016. Vlada na čelu s kontroverznim desnim populistom Viktorom Orbanom time je ustvari preduhitrila inicijativu za raspisivanje referenduma o ovoj zabrani, vjerojatno jer je bila svjesna da će na tom referendumu zabrana pasti. Zabrana je bila izrazito nepopularna u Mađarskoj unatoč brojnim izuzecima - za pekare, ljekarne, kioske i benzinske postaje, među ostalim.
I naša jugoistočna susjeda Crna Gora uvela je zabranu rada nedjeljom u listopadu prošle godine. I tamo je zabrana imala brojne izuzetke: za ljekarne, pekare, tržnice, benzinske postaje, prodavaonice pogrebne opreme, cvjećarnice, kioske tiska, poljoprivredne ljekarne, maloprodajne objekte unutar zračnih luka, luke, željezničke i autobusne postaje, štandove na sajmovima i festivalima i trgovačka skladišta na veliko.
>>U Crnoj Gori zbog neradne nedjelje krenuli otkazi
Unatoč tome, negativne posljedice postale su vidljive nakon samo tri mjeseca - šoping-centar Delta City u Podgorici, jedini u ovoj maloj zemlji, otpustio je više od 80 radnika i zabilježio pad prometa od 18 posto. Kako su tada pisale crnogorske Vijesti, iz šoping-centra priopćili su da će se broj ljudi koji će ostati bez posla još povećavati.
U Crnoj Gori uveli neradnu nedjelju, sad Crnogorci idu u Hercegovinu, Srbiju i Dubrovnik
Pad prometa pritom se odnosio na dućane odjeće, obuće i modnih dodataka, a nije zabilježen kod supermarketa. Također, primijećen je trend odlaska građana Crne Gore nedjeljom u kupovinu u susjedne zemlje: u Skadar, Trebinje i Dubrovnik, gdje nedjeljom rade trgovine s modnim artiklima. Zbog svega ovoga su iz Delta Cityja zatražili od udruženja poslodavaca da zatraži ocjenu ustavnosti ovog zakona, uz argument kako su i u većini europskih zemalja šoping-centri izuzeti od zabrane rada vikendom.
Da je zabrana rada nedjeljom dovela do vikend-egzodusa Crnogoraca u susjedne zemlje, potvrdio je u razgovoru za Index i Denis Čupić, direktor F. O. Grupe koja upravlja hrvatskim trgovačkim centrom Westgate.
Foto: Index
"Već mi neke kolege iz Beograda govore da oni trljaju ruke jer su ljudi koji imaju novca iz Crne Gore počeli vikendom dolaziti u Srbiju na šoping-izlete. Govorimo, naravno, o situaciji početkom veljače, dok se još smjelo putovati preko granice", kaže nam Čupić.
Denis Čupić: Trgovine prehranom ne gube neradnom nedjeljom, ali gube ostale
Direktor Westgatea predočio nam je i podatke iz njihove analize o mogućim posljedicama (privremene) zabrane rada nedjeljom u Hrvatskoj: "Trgovine prehrane u biti ne gube zabranom rada nedjeljom zato što ljudi hranu većinom kupuju radnim danom, u prosjeku jednom u dva tjedna. Sav ostali veći šoping ljudi uglavnom obavljaju subotom i nedjeljom. Subota je prema podacima o prometu nešto jača od nedjelje, a nedjelja je jača od radnog dana za čak 80%."
"Zagovornici zabrane rada nedjeljom obično kažu da trgovine, odnosno trgovački centri ne rade posebno bolje nedjeljom nego ostalim danima, a ne ulaze u to koji dio trgovačkog centra kako radi nedjeljom", naglašava Čupić: "To je tema kojoj bi se trebalo pristupiti tek nakon dubokih analiza, a mi smo praktički preko noći donijeli zabranu rada nedjeljom, pod epidemiološkim mjerama. A ja se stvarno nadam da je to samo epidemiološka mjera i da će sa završetkom mjera biti povučena. Nadam se i da će bilo koja daljnja regulacija rada nedjeljom biti temelj detaljnih analiza, razgovora i, u krajnjoj liniji, da će se za one trgovine koje će zbog toga imati štetu uvesti neke kompenzacijske mjere."
>>Plenkoviću crkve važnije od trgovina. Šef Westgatea kaže da to nema nikakvog smisla
Austrija nema pravu zabranu rada nedjeljom, Njemačka ima brojne iznimke
Zagovornici zabrane često se pozivaju na Austriju i Njemačku kao primjere razvijenih srednjoeuropskih zemalja koje također imaju zakonsku zabranu rada nedjeljom. No puno se rjeđe može čuti da je ta zabrana jako daleko od apsolutne.
U Austriji tehnički i nije zabranjen rad nedjeljom, već je broj radnih sati trgovina ograničen na 72 tjedno pa trgovine obično rade subotom kraće, a nedjeljom ostaju zatvorene. No to ograničenje ne vrijedi za trgovine u turističkim područjima koje rade i nedjeljom, kao i benzinske postaje.
U Njemačkoj je rad nedjeljom zabranjen još od davne 1919. No i u ovoj zemlju postoje, pogađate, brojne iznimke te zabrane: pekare, prodavaonice cvijeća, kiosci i trgovine na željezničkim i benzinskim postajama, trgovine u kojima radi samo vlasnik ili njegovi članovi obitelji (tzv. "Spätkaufstellen" ili "Spätis"), kao i one u hodočasničkim mjestima.
Poljska postupno uvodi neradnu nedjelju, ali već osjeća posljedice
Još je jedna zemlja EU, Poljska, uvela zabranu rada trgovina nedjeljom relativno nedavno - točnije u veljači 2018. U toj zemlji, međutim, zabrana nije uvedena odjednom, već postepeno, u tri planirane faze. Svaka od planiranih faza traje po godinu dana, s dovršetkom ovog trogodišnjeg prijelaznog razdoblja u veljači 2021.
U prve dvije godine prijelaznog razdoblja broj radnih nedjelja za trgovine smanjen je prvo za pola, a zatim na sedam godišnje. A poljsko ministarstvo je nakon malo više od godinu dana, u travnju 2019., napravilo internu analizu koja prilično jasno ilustrira negativne ekonomske efekte ove zabrane, čak i u njenom polovičnom obliku.
Prema podacima iz analize poljskog ministarstva koje smo dobili od našeg sugovornika, odnosno njegove F. O. grupe, učinak na promet malih trgovina (veličine do 50 metara kvadratnih) bio je vrlo negativan, dok je promet većih trgovina (veličine od 50 do 200 metara kvadratnih), odnosno velikih trgovačkih lanaca (Lidl, Zabka i Biedronka) povećan zbog agresivnog reklamiranja i kupovanja prije vikenda - ali i zato što je, primjerice, Zabka ostala otvorena nedjeljom jer obavlja poštanske usluge, koje su izuzete iz zabrane. Hipermarketi i supermarketi kao što su Auchan, Carrefour, Tesco i Kaufland doživjeli su usporavanje rasta prometa.
Zanimljivo je i da je jedan od proklamiranih ciljeva rada nedjeljom bio povećati promet malih, obiteljskih trgovina i tako ih učiniti kompetitivnijima u odnosu na velike trgovačke lance. Ali zahvaljujući spomenutom agresivnom reklamiranju i promotivnim sniženjima od četvrtka do subote, mnoge male trgovine na kraju su morale zatvoriti zbog pada prometa. Pad prometa se, naravno, odrazio i na proračunske prihode od PDV-a.
Prema analizi F. O. Grupe, poljska vlada zadržala je zabranu iz čisto političkih razloga. Podsjetimo, u toj je zemlji na vlasti konzervativno-populistička stranka Pravo i pravda, koju kritičari već godinama prozivaju da, uz podršku krugova Katoličke crkve, provodi svojevrsnu konzervativnu kulturnu revoluciju. Vlada Mateusza Morawieckog tako je, usred pandemije koronavirusa, u proceduru poslala novi rigorozni zakon o pobačaju kojim bi on bio zabranjen u svim slučajevima osim incesta ili silovanja.
Foto: YouTube
Slobodan Školnik: 70% ljudi bilo bi u anketi za zabranu, a onda te ljude vidite u trgovačkim centrima nedjeljom
Zabranu rada nedjeljom u Hrvatskoj i usporedbu s drugim europskim zemljama komentirao je za Index i predsjednik Uprave Emmezete Slobodan Školnik.
"Mađarska je uvela pa ukinula zabranu rada trgovine nedjeljom nakon godinu dana. Poljska je također prije dvije godine uvela zabranu, ali u tri faze. Zabrana se širila svake godine. U Poljskoj je došlo do pobune kada su banke procijenile da će doći do pada BDP-a od 1%", kaže nam Školnik.
>>Što za ekonomiju znači zabrana rada nedjeljom? "Stožer je torpedirao vlastiti brod"
"Poljsko je stanovništvo prije zabrane većinski bilo za zabranu rada nedjeljom, ali se nakon godinu dana percepcija okrenula i većina populacije je zagovarala ukidanje zabrane.Da sad provedete kod nas anketu, 70% ljudi bilo bi za zabranu, a onda iste te ljude vidite u šoping-centrima nedjeljom", dodaje Školnik.
"Ja se kao gospodarstvenik ne bavim svjetonazorskim pitanjima ni organizacijom života društva. Moj posao i ekspertiza je gospodarstvo i dopuštam si javnost upozoriti na negativne posljedice po gospodarstvo i državni proračun. Ja samo tvrdim da nikakvo obuzdavanje gospodarske aktivnosti neće odmaknuti Hrvatsku od europskog dna", ističe predsjednik Uprave Emmezete.
"Ako država provede reforme, slažemo se da se zabrani rad nedjeljom"
"Zagovornici zabrane rada uvijek se pozivaju na blagajnice i njihove niske plaće, ali plaća blagajnice, odnosno radnika u trgovini već je dosegla više od 70% prosječne plaće. Radnici u trgovini rade 40 sati tjedno, one koji se ne drže zakona i tjeraju ljude da rade mimo ugovora o radu ili zakona treba pronaći i sankcionirati. Upravo takvi poduzetnici ruše imidž poduzetnika i nelojalna su konkurencija onom poduzetniku koji ispunjava zakonske i ugovorne obaveze prema radniku. Velik problem je što radnici u trgovini, velika većina njih, nema nikada slobodan vikend jer moraju raditi 6 dana u tjednu. O tome dušobrižnici 'koji brinu za radnička prava, a sami rade 5 dana u tjednu ne brinu'", osvrnuo se naš sugovornik na uobičajene argumente pobornika zabrane rada nedjeljom.
"U našoj smo kompaniji uveli 6 slobodnih vikenda godišnje, na trošak kompanije. Osobno se zalažem da se zakonom osigura određeni broj slobodnih vikenda radnicima u trgovini. Ali se isto tako zalažemo za fleksibilizaciju Zakona o radu. Radnika nema dovoljno i neće ih biti ni poslije koronakrize, tržište će ih opet zaštititi, a ne rigidan Zakon o radu koji ne koristi ni radnicima ni gospodarstvu. Uostalom, treba analizirati opterećuju li neto plaću radnika u trgovini više profiti poslodavca koji su u usporedbi s EU prosjekom niski ili davanja državi koja su u usporedbi s EU visoka", objašnjava Školnik.
"Našalit ću se i reći: ako država provede reforme, pa postanemo kao Austrija ili barem kao Češka, slažemo se da se zabrani rad nedjeljom. Ali ne kozmetičke reforme, jer i sami možemo otići kod kozmetičara. Nego da zaista pojeftini cijena rada i ukinu razni nameti gospodarstvu. Ključna reforma kojom se mi bavimo je zabrana rada, a imamo 576 jedinica lokalne samouprave i nekih 11 tisuća mandatnih plaćenih političara na nekoj dužnosti. Nemojmo zaboraviti da sve njih plaća blagajnica", poručuje Školnik na kraju.
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.