Foto:Gulliver Getty
U SAUDIJSKOJ Arabiji uhapšen je milijarder i princ Alwaleed bin Talal, uz još najmanje deset drugih prinčeva i četiri ministra te desetak bivših ministara.
>> Saudijska Arabija uhapsila 11 svojih prinčeva, među njima i jedan od najbogatijih ljudi na svijetu
>> Uhapšeni saudijski milijarder ljetovao je na Jadranu i ručao s Josipovićem
"Deset prinčeva i više desetaka bivših ministara uhićeno je u Saudijskoj Arabiji", objavila je na Twitteru televizijska postaja Al Arabija, koja je pod kontrolom saudijske kraljevske kuće.
Hapšenja su rezultat istrage novog protukorupcijskog povjerenstva, kojim predsjeda 32-godišnji prijestolonasljednik Muhamed bin Salman.
Jačanje prijestolonasljednikove pozicije
Novo povjerenstvo je ovlašteno za izdavanje naloga za uhićenje i zabrane putovanja. Iako Al Arabija, TV kuća u posjedu Saudijske Arabije, tvrdi kako su istrage i hapšenja pokrenuti zbog poplava iz 2009. te zbog virusa koji se pojavio još 2012., analitičari smatraju kako su hapšenja i pritvori jasan prijestolonasljednikov potez kojim želi ojačati i učvrstiti svoju poziciju, javlja BBC.
Ova čistka je posljednji potez kojim prijestolonasljednik Muhamed, omiljeni sin i savjetnik kralja Salmana, konsolidira svoju ionako golemu moć u Saudijskoj Arabiji. Sa svoje 32 godine već je dominantna figura u saudijskoj vojsci te u vanjskim, ekonomskim i društvenim pitanjima. Sve više se šire glasine o nesrazmjeru prinčeve moći u odnosu na ostatak njegove kraljevske obitelji.
Uklanjanje posljednjih prepreka
Kako piše BBC-jev dopisnik Frank Gardner, saudijski princ je ovim potezom uklonio posljednje prepreke prema svom krajnjem cilju, a to je potpuna kontrola nad Saudijskom Arabijom, monarhiji koja je najveći svjetski proizvođač nafte, ali i dom najsvetijih mjesta u islamu.
Novonastale promjene u Saudijskoj Arabiji su seizmičke, kaže Gardner.
Iako je čistka prinčeva i ministara pred svijetom predstavljena kao suzbijanje korupcije, ovaj je prijestolonasljednikov potez šok za arapski svijet, smatra Gardner.
Prijestolonasljednik je vrlo popularan, posebno među mladim Saudijcima. Međutim, mnogi stariji, konzervativniji Saudijci smatraju da povlači prenagle poteze. Započeo je rat u Jemenu u kojemu ne može pobijediti te u isto vrijeme najavljuje umjereni islam. Međutim, njegovi pristaše svejedno hvale njegove pokušaje modernizacije Saudijske Arabije te, nakon što su zemljom desetljećima vladali stariji vladari, Saudijci naklonjeniji bin Salmanu pozdravljaju njegovu viziju, navodi BBC-jev dopisnik.
Uz rad povjerenstva, Muhamed bin Salman nadzire glavna državna tijela, od obrane do gospodarstva. Takav angažman ide u prilog analizama koje tvrde kako prijestolonasljednik želi zaustaviti osporavanja potencijalnih rivala prije formalnog prijenosa vlasti s njegova oca, kralja Salmana.
Obrat u Saudijskoj Arabiji
Princ Muhamed je uveo nekoliko reformi koje predstavljaju najveći kulturni obrat u modernoj povijesti Saudijske Arabije.
Krajem listopada, Muhamed bin Salman najavio je veliki zaokret svoje zemlje od ekstremnog prema ''umjerenom islamu koji je otvoren prema svijetu i prema svim religijama''.
>> Saudijska Arabija najavila povratak "umjerenom islamu"
''Vraćamo se na ono što smo bili prije - zemlja umjerenog islama koja je otvorena svim religijama, tradicijama i narodima diljem zemaljske kugle'', rekao je bin Salman u svom govoru na investicijskoj konferenciji u Rijadu, na kojoj je najavio kolosalnu investiciju od 500 milijardi dolara za gradnju nove ekonomske zone i ''megagrada'' Neoma na obali Crvenog mora.
"Umjereni islam"
Ali o kojem točno ''umjerenom islamu'' bin Salman govori? Društveno-politički sustav Saudijske Arabije je od njenog osnutka 1932. do danas bio utemeljen na ''strateškom partnerstvu'' između kraljevske dinastije Saud i fundamentalističkih vehabijskih klerika. A ta simbioza seže još u 18. stoljeće, kada su utemeljitelj vehabizma Muhamed ibn Abd al Vahab i začetnik dinastije Saud, Muhamed ibn Saud, zasnovali savez s povijesnim posljedicama za Bliski istok i takozvani islamski svijet.
Vehabizam, odnosno salafizam, otada se proširio i dobrim dijelom istisnuo umjerenije i tolerantnije struje islama, u Saudijskoj Arabiji i mnogo dalje, dobrim dijelom zahvaljujući saudijskom financiranju vehabijskih džamija po cijelom svijetu.
Ibn Saudov daleki potomak Muhamed bin Salman, kako se čini, pokušava revizijom prebrisati tu neugodnu povijesnu istinu. U intervjuu za Guardian, 32-godišnji saudijski princ za ''vehabizaciju'' Saudijske Arabije i drugih većinski muslimanskih zemalja okrivio je Iran: ''Ono što se dogodilo u posljednjih 30 godina nije Saudijska Arabija. Ono što se dogodilo u regiji u posljednjih 30 godina nije Bliski istok. Nakon Iranske revolucije 1979. ljudi su htjeli kopirati taj model u drugim zemljama - jedna od njih je Saudijska Arabija. Nismo znali kako se nositi s time. I problem se proširio cijelim svijetom. Sada je vrijeme da se riješimo toga.''
No kako je za Washington Post primijetila Madavi al-Rašid, bliskoistočni ekspert s London School of Economics, Saudijska Arabija je ''jedinstveni slučaj gdje je radikalna religija postala službena državna religija i njen legitimacijski narativ'', dodavši da je saudijski režim često zatvarao klerike koji su ''nudili tumačenja islamskih tekstova, na primjer prema kojima su islam i demokracija kompatibilni''. Za nju je bin Salmanova izjava ''definitivno motivirana privlačenjem investitora i stvaranjem ‘osjećam se dobro’ faktora za kraljevstvo koje ima vrlo lošu reputaciju''.
Zaokret prema modernizaciji
Saudijski zaokret prema modernizaciji i borbi protiv islamskog ekstremizma traje već neko vrijeme. Bin Salman je još u travnju prošle godine objavio ambiciozni i dugoročni plan reformi nazvan Vizija 2030, prema kojoj bi Saudijska Arabija do 2030. diverzificirala svoje gospodarstvo i smanjila njegovu ovisnost o nafti i njenim nestabilnim cijenama na svjetskom tržištu, potakla investicije i razvoj obrazovanja, infrastrukture, rekreacije i turizma te se uhvatila ukoštac s diskriminacijom žena, prvenstveno njihovim većim uključivanjem na tržište rada. A prošlog mjeseca im je, napokon, dopustila i da voze.
Saudijska kraljevska obitelj ima vrlo konkretni interes za provođenje ovih reformi - bez njih i uz nastavak pada cijena nafte i globalne tranzicije s fosilnih na obnovljive izvore energije, Rijad bi mogao ostati prazne državne riznice i s nezadovoljnom mladom generacijom bez posla, perspektive i, u mnogim slučajevima, osnovnih ljudskih prava.
Hapšenja kao nastavak promjena
Uz navedene reforme, hapšenja i smjene vodećih saudijskih dužnosnika su dio niza promjena koje uvodi prijestolonasljednik Muhamed bin Salman.
Uz milijarderskog princa Alwaleed bin Talala, uhapšen je bivši ministar Ibrahim al-Assaf, inače član odbora naftne kompanije Aramco, te ministar Adel Fakieh. Uz njih, uhapšeni su guverner Turki bin Abdullah, bivši predsjednik kraljevskog suda Khalid al-Tuwaijiri te predsjednik odbora Saudijske grupe građevinara Bakr bin Laden. Sa svojih pozicija je smijenjen ministar Miteb bin Abdullah te admiral Abdullah bin Sultan, bez ikakvih službenih objašnjenja.