PIRAMIDALNE sheme su jako star oblik prevara, ali ljudi i u 21. stoljeću ipak imaju problema s njihovim prepoznavanjem. Iako se rudimentarni oblici pojavljuju još u antičko doba, do danas nisu iskorijenjeni.
>> Hrvati izgubili hrpu novca jer su povjerovali piramidalnoj shemi. O čemu se radi?
>> Ovako su Hrvati nasamareni u piramidalnoj shemi. "Mogao sam dignuti 60 tisuća eura"
Svako doba i svaki napredak u komunikacijama, financijama i tehnologijama mijenja njihov pojavni oblik, ali su temelji uvijek slični. One nužno dođu do svog kraha zbog same prirode takvih prevara, a samo uski krug onih koji su ih započeli na njima zaradi, dok većina sudionika ostane bez uloženih sredstava, često ušteđevine.
Raspad piramidalnih prevara dovodi do brojnih financijskih i društvenih problema, a kroz povijest su postojali slučajevi kada bi dovele do oružanih sukoba i revolucija. Moderne tehnologije su samo povećale mogućnosti da se šire i naštete što većem broju ljudi. Posebno je internet omogućio njihovo brzo širenje i lakše prikrivanje onih koji su inicirali cijelu prevaru te se nalaze na vrhu "piramide".
Kako izgleda piramidalna prevara
U suštini, piramidalna prevara je struktura koja obećava nerealno visok povrat investicije onima koji u nju ulaze pod uvjetom da svaki novi "ulagač" u strukturu regrutira još nekoliko osoba. Nazivaju se piramidalnima jer struktura poprima oblik piramide, s pokretačem na vrhu. Piramida se širi eksponencijalno.
Primjerice, onaj tko je pokretač unovači dvije osobe kojima obeća velik povrat na njihovo ulaganje pod uvjetom da od te dvije osobe svaka regrutira još dvije. Organizator obećava novim članovima dio novca od onih koje oni regrutiraju. Piramida je već uspostavljena.
Četiri najnovije osobe u piramidi također regrutiraju još po dvije osobe svaka, tih osam regrutira novih šesnaest itd. Brzina širenja ovisi o tome koliko novih članova svaki član treba uvesti u piramidalnu strukturu.
Ako svaki član dovede šest novih članova, piramidalna prevara će u samo pet krugova "regrutacije" narasti s jedne osobe na 7776 osoba, u šest će narasti na 46.656 članova, u sedam na 279.936 članova, a na kraju desetog kruga regrutacije novih članova će narasti na 60.47 milijuna članova.
Manjina zaradi, većina gubi
Svaka razina piramide dobiva dio koji su novi članovi uplatili da bi postali dio strukture, ili samo prvih nekoliko redova razine dobiva dio novih uplata, zavisno o vrsti prevare. Sama piramidalna struktura tjera stare članove da regrutiraju nove jer tako povećavaju svoje izglede za zaradom.
Ali u konačnici samo mali dio onih na najvišim razinama piramide zaradi, i to isključivo ili gotovo isključivo od uplata novih članova. Da bi se zaradilo treba biti jedan od najranijih sudionika, a novi članovi uglavnom nisu ni svjesni na kojoj se razini piramidalne strukture nalaze.
Koji su znakovi piramidalnih prevara?
Nekoliko je stvari koje mogu upućivati na to da se radi o prevari. Prvi znak je obećanje jako visokog povrata na investiciju uz mali ili nikakav rizik.
Okvirno pravio u financijama je da sigurne investicije imaju male prinose, a visoke prinose imaju jako rizične investicije. O visini prinosa je dobro razmišljati kao o negativno koreliranome s rizikom, tj. sigurne investicije uglavnom nemaju visoke prinose i, obratno, visoke prinose imaju uglavnom riskantne investicije.
Ako su povrati na investiciju stabilni, to bi trebao biti razlog za sumnju, posebno ako su visoki. Većina legitimnih investicija ima uspone i padove, dobra i loša razdoblja u kojima variraju prinosi. Ona barem djelomično slijede opća gospodarska kretanja.
Indikator prevare je da se naglasak stavlja na širenje članstva i na prodajne/investitorske mreže, a ne na samu prodaju proizvoda i usluga. U legitimnim poslovnim modelima bi većina individualne zarade trebala dolaziti od vlastitih sposobnosti prodaje, a ne o tome koliko je novih članova regrutirano.
Provjerite javne izvore
Ako je način funkcioniranja poslovnog modela bespotrebno kompliciran, ili još gore tajnovit, treba se držati podalje. Pravi investitor i savjetnik bi trebao moći pojasniti svoj poslovni model na jednostavan način, a ako to nije sposoban, onda je vjerojatno sudionik prevare ili jednostavno loš investitor, a u oba slučaja ne treba slijediti njegove savjete.
U konačnici, svi bi poslovni subjekti trebali biti registrirani za obavljanje određene djelatnosti. Prije ulaska u svaki poslovni odnos se treba dobro raspitati kod službenih tijela i pretražiti javno dostupne izvore. Ako posao nije registriran, ili djelatnosti za koje je kompanija registrirana odstupaju od onoga što se promovira kao djelatnost, treba biti jako oprezan.
Matrix prevare su podvrsta piramidalnih prevara
Postoje različite vrste, neke nude lažna ulaganja, a druge se temelje na lažnoj prodaji proizvoda i usluga. Tzv. Matrix prevare su oblik piramidalnih prevara u kojima se nudi mogućnost osvajanja vrijedne nagrade ako se plati za neki manje vrijedan proizvod (ili više njih), ali po cijeni koja je veća od trenutne tržišne.
Za svakog člana kojeg je osoba regrutirala u strukturu i koji je kupio proizvode po većoj cijeni od tržišne uz isto obećanje mogućnosti osvajanja nagrade se povećava njegova osobna mogućnost da dosegne određenu nagradu.
Svakom tko ulazi u takvu strukturu je cilj glavna nagrada, a zbog toga plaćaju visoke cijene za proizvode male vrijednosti i imaju velik poticaj da regrutiraju nove članove, koji će biti njima "podređeni", jer tako povećavaju svoje izglede da dođu do određene nagrade.
Rast članstva je eksponencijalan i vrlo brzo se iscrpe sve mogućnosti uvođenja novih članova u strukturu, nakon čega se ona raspada, a velika većina starih članova ostaje bez ikakve nagrade i s velikim troškovima kupnje stvari koje realno imaju puno manju tržišnu vrijednost.
Koja je razlika između piramidalnih i Ponzi prevara?
Piramidalne prevare i Ponzi prevare su jako slične, ali se ipak razlikuju. Struktura im je slična, ali motivacija sudionika je različita.
U piramidalnim prevarama je novim članovima jasno da njihovi "prihodi" ovise o tome da privuku što više novih članova, zbog toga što će oni imati koristi od njihovih prodaja ili od toga da njihovi regrutirani članovi regrutiraju vlastite nove članove. Struktura se raspada jer zbog eksponencijalnog rasta jednostavno nema dovoljno novih potencijalnih članova.
U Ponzi prevarama se novi članovi regrutiraju obećanjem jako visokih povrata na uloženo kroz investiranje onoga tko upravlja i započeo je s cijelom strukturom. U stvarnosti te investicije koje obećavaju velik povrat ne postoje, ne realiziraju se ili su krivo prikazane, a stvarni visoki prinosi se isplaćuju uglavnom ili isključivo iz investicija novih članova.
Umjesto da sredstva koja su mu uplatili investitori zaista ulože u poslovnu djelatnost ili neki legitimni oblik investicije, onaj tko je započeo Ponzi prevaru starim investitorima isplaćuje velike prinose isključivo ili uglavnom od uplata novih članova.
Rast je neodrživ, raspad neizbježan
Ponzi prevare zahtijevaju konstantni priljev novih sredstava da bi se održavale, a kako raste broj članova kojima su obećani visoki povrati na njihove investicije tako je potreban i eksponencijalno sve veći broj novih investitora da bi se mogli isplaćivati obećani visoki povrati na investicije.
Neizbježno je da potreba za novim ulagačima kontinuirano raste, a broj potencijalnih ulagača pada. Nakon nekog vremena, struktura postaje neodrživa i inicijator Ponzi prevare investitorima sve teže isplaćuje obećane prinose.
Na kraju, kada se struktura sasvim raspadne, a inicijator pobjegne ili bude uhićen, većina investitora ostaje bez dijela ili cijelog iznosa koji su dali za navodnu investiciju. Dok se kod piramidalne prevare zahtijeva da novi članovi regrutiraju još novih članova, takav zahtjev kod Ponzi prevara ne postoji, pa oni ne moraju ni biti svjesni drugih članova ili investitora.
Neki poslovni modeli podsjećaju na piramidalne prevare, ali su legalni. Treba biti oprezan
Piramidalne i Ponzi prevare su ilegalne u većini država svijeta. Ali postoje legalni poslovni modeli koji s njima dijele neke karakteristike. Najznačajniji među njima je višestruki marketing (engl. multi-layer marketing).
Takav poslovni model je sličan piramidalnim prevarama po tome što članovi ne dobivaju regularnu plaću i od njih se očekuje da svaki mjesec moraju kupiti određenu vrijednost proizvoda da bi ostali dio kompanije.
Također, članovi dobivaju dodatnu komisiju za sve nove članove koje su regrutirali. Djeluju kao nezavisni subjekti koji prodaju proizvode i zarađuju komisije na temelju onoga koliko članovi koje su oni regrutirali prodaju.
Ključne razlike su u tome što se kod višestrukog marketinga ne zahtijeva da se investiraju novci prije nego što se počne obavljati djelatnost prodaje, a višak proizvoda koje član nije mogao prodati će kompanija otkupiti i refundirati novac.
Općenito je kod višeslojnog marketinga naglasak primarno na prodaji, dok je kod piramidalne prevare naglasak primarno na regrutiranju novih članova, pa su i financijski poticaji za prodaju (komisija) veći nego za povećanje broja članova.
Granica između piramidalne prevare i višeslojnog marketinga je često maglovita, pa primjerice Federalna komisija za trgovinu SAD-a ima okvirno pravilo da se, ako bar 70 posto proizvoda kupuju oni koji nisu članovi strukture, onda radi o legalnom poslovnom modelu višeslojnog marketinga.
Piramidalne prevare su dovele do raspada državne vlasti u Albaniji
Piramidalne i Ponzi prevare su jako opasne. U jednoj od bizarnijih epizoda novije povijesti, propast nekoliko piramidalnih prevara u kratkom razdoblju je dovela do de facto građanskog rata u Albaniji 1997.
U Albaniji je pao komunizam i zamijenio ga je kapitalizam, ali s obzirom na to da Albanija nije imala nikakvo pravno nasljeđe za regulaciju kompanija u kapitalističkom sustavu, nastao je kaos u financijskom sustavu.
Novonastale jednostavne financijske kompanije su obećale sigurne prinose Albancima, koji su nakon pada komunizma bili sasvim financijski nepismeni i bilo im je lako prikriti prevaru. Čak 25 kompanija utemeljenih na piramidalnim i Ponzi prevarama je propalo, a s njima ušteđevina i imovina brojnih građana Albanije.
Ukupna vrijednost financijskih sredstava koja su obuhvaćena je iznosila gotovo pola godišnjeg BDP-a Albanije, a zemlja je upala u duboku političku krizu i velikim dijelovima su zavladale bande i lokalne milicije. Opljačkana su vojna skladišta, a kasnije je to naoružanje vjerojatno korišteno u sukobima na Kosovu.
Opljačkana je i državna riznica te je ukradeno oko 340 kg zlatnih poluga. Nekoliko država je moralo evakuirati svoje građane, a UN je poslao međunarodne vojne snage da osiguraju mirno dijeljenje humanitarne pomoći. Procjenjuje se da je do kraja u bezvlađu i sukobima lokalnih bandi ubijeno između 1600 i 2000 ljudi.
Poznavanje glavnih odlika piramidalnih i Ponzi prevara je pitanje vlastite sigurnosti
Prevare neće nestati. Dapače, postale su još sofisticiranije i lakše ih je prekriti u digitalno doba nego prije nekoliko desetljeća. Prirodno je i da se šire u novim područjima, kao što su kriptovalute, posebno zbog toga što novi proizvodi i tržišta uglavnom nisu regulirani i zaštićeni kao tradicionalni.
Ali elementarne znakove treba naučiti jer to nije samo pitanje financijske pismenosti nego i vlastite sigurnosti. Pravosudna tijela mogu osuditi prevarante, ali to malo znači pojedincu koji je zbog lakovjernosti već izgubio životnu ušteđevinu na piramidalnim, Ponzi i drugim oblicima prevara.