"Zašto svi polažu nade u Trumpa?" kaže Ljudmila Paribus, koja očito ne očekuje da će novi predsjednik SAD-a prekinuti rat u Ukrajini. "Ne polažem nikakvu nadu u njega. Sve ovisi o nama", rekla je 20-godišnja studentica za Reuters u središtu Kijeva.
Njezin skepticizam dijele mnogi Ukrajinci koji nemaju puno povjerenja u obećanja Donalda Trumpa da će brzo postići mirovni sporazum nakon što u ponedjeljak uđe u Bijelu kuću. "Naša je sudbina u našim rukama. Ne možemo se osloniti ni na koga drugoga", rekla je Marharita Deputat, 29-godišnja voditeljica prodaje.
Hanna Horbačova (55) ne vezuje budućnost svoje obitelji za sporazumno okončanje sukoba koji traje gotovo tri godine. Vlasnica uspješnog pekarskog biznisa bila je prisiljena napustiti svoj dom u Donjeckoj regiji prije deset godina, nakon što su u istočnoj Ukrajini izbile borbe između ukrajinske vlade i milicija koje podržava Rusija i nakon što su propala dva mirovna sporazuma postignuta uz međunarodno posredovanje.
Ona ne isključuje mogućnost napuštanja svog novog doma u Dnjipru ako ruska vojska nastavi napredovati prema ovom jugoistočnom gradu: "Neće se zaustaviti u Donjeckoj, Zaporiškoj ili Dnjipropetrovskoj regiji. Putin će ići dalje."
Iako je skeptična prema izgledima za dogovor, ipak vjeruje da novi američki predsjednik ima priliku postati ikona globalnog mira ako ispuni svoja obećanja: "Trump ima priliku ući u povijest kao spasitelj goleme nacije."
Trećina Ukrajinaca vjeruje da će rat završiti ove godine
Ne odbacuju svi izglede da će Trump pomoći ubrzati prekid vatre, više od trećine Ukrajinaca vjeruje da će rat završiti do kraja 2025. godine, prema anketi Gradus Researcha provedenoj u prosincu, u kojoj je sudjelovalo oko 1100 ljudi.
Šest mjeseci ranije 31% ispitanika očekivalo je da će rat trajati godinama, a još 31% Ukrajinaca reklo je da se teško može izjasniti o kraju rata.
Oleksandr Merežko, predsjednik Odbora za vanjske poslove ukrajinskog parlamenta, također je rekao da bi Trump mogao zacementirati svoje nasljeđe donošenjem mira i sigurnosti u Ukrajinu: "Ukrajina treba postati uspješna priča za Trumpa. Može ući u povijest kao pobjednik."
Ipak, pregovaračka stajališta dviju zaraćenih strana ostaju udaljena. Trumpovi savjetnici sada priznaju da će trebati mjeseci ili čak i dulje da se rat u Ukrajini riješi, što je u suprotnosti s njegovim najvećim vanjskopolitičkim obećanjem da će postići mirovni sporazum prvog dana na dužnosti.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski snažno se zalaže za članstvo u NATO-u kao najbolji način odvraćanja buduće ruske agresije. On i drugi dužnosnici strahuju da bi svaki drugi sporazum omogućio Kremlju da pričeka pravi trenutak i ponovno napadne. "Oni će izgraditi svoje vojne sposobnosti kako bi opet pokrenuli rat. Rusi će željeti nastaviti s onim što su započeli 2014. i nastavili 2022. godine", rekao je Reutersu Oleksij Reznikov, bivši ministar obrane i mirovni pregovarač s Rusijom.
Članstvo Ukrajine u NATO-u
Iako je Putin rekao da je otvoren za razgovore o sporazumu o prekidu vatre s Trumpom, on isključuje bilo kakve veće teritorijalne ustupke i inzistira na tome da Kijev odustane od ambicija da se pridruži NATO-u.
Konačni neuspjeh dvaju sporazuma o prekidu vatre koji su potaknuli Horbačovu na bijeg iz svog doma prije deset godina - za koji Ukrajina djelomično krivi nedostatak snažne zapadne vojne potpore - ukazuje na opasnosti i zamke svakog mirovnog sporazuma.
Ti dogovori, poznati kao Sporazumi iz Minska, po bjeloruskom glavnom gradu, gdje su potpisani 2014. i 2015. godine, brzo su propali zbog optužbi za kršenje s obje strane. Dok su velike borbe utihnule nakon 2015. godine, stvarajući obrise zamrznutog sukoba, neprijateljstva su se povremeno rasplamsavala uoči ruske invazije prije tri godine.
Obitelj Hanne Horbačove napustila je Horlivku prije 10 godina i nastanila se u Torecku, gdje je pokrenula svoj prehrambeni biznis. Nakon što je 2022. izbio rat velikih razmjera, ponovno su se preselili, napustivši Toreck malo prije nego što je rusko granatiranje oštetilo njihovu pekaru. Grad je sada u opasnosti da ga zauzmu ruske snage.
"Nijedan od prekida vatre s Rusijom nije trajao više od pet minuta"
Bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko, koji je potpisao Sporazume u Minsku dok je bio na vlasti, a sada je politički protivnik Zelenskog, složio se sa stajalištem sadašnjeg ukrajinskog čelnika da je članstvo u NATO-u za Ukrajinu ključno.
"Bili smo već u ovoj situaciji i stoga znamo da ništa ne bi funkcioniralo tako učinkovito i sigurno kao ukrajinsko članstvo u NATO-u. Samo to bi spriječilo novu vojnu avanturu Rusije i donijelo mir", rekao je Porošenko za Reuters.
Na bojnom polju obje strane se trude poboljšati svoje pozicije prije bilo kakvih mirovnih pregovora. Ukrajinska vojska se trudi zadržati rusko napredovanje na istoku i održati svoje uporište u ruskoj regiji Kursk.
Čak i ako se postigne dogovor o prekidu neprijateljstava, njegovo održavanje moglo bi biti velik izazov, smatra Samir Puri, direktor istraživanja u Centru za globalno upravljanje i sigurnost pri londonskom think-tanku Chatham House. Rekao je da ostaje otvoreno pitanje tko će nadzirati i provoditi prekid vatre.
Roman Kostenko, zastupnik koji je zapovijedao specijalnim postrojbama na frontu do izbora u parlament 2019. godine, rekao je da se prema njegovom iskustvu malo toga može učiniti ako jedna strana otvori vatru na bojnom polju, a druga odgovori. "Ja sam iskusio desetke prekida vatre, možda i 20. Nijedan od tih prekida vatre s Rusijom nije trajao više od pet minuta", objasnio je Kostenko.