Foto: Pametno / Facebook
Vehovec smatra da je visoki javni dug posljedica dugogodišnje akumulacije proračunskih deficita, još od početka Hrvatske, iako nismo krenuli od nule, već smo dio naslijedili i od bivše države. U svakom slučaju, odgovornost za rast hrvatskoga javnoga duga snose sve dosadašnje vlade, zbog fiskalno neodgovornog ponašanja. One su, zbog ostvarivanja vlastitih kratkoročnih ciljeva – ostanka na vlasti, 'gurnule' Hrvatsku u velike fiskalne probleme, a zbog čega smo odnedavno i u Proceduri prekomjernog deficita Europske unije.
"Hrvatska sebi ne može sebi dopustiti visoke stope javnog duga u BDP-u. Hrvatska ima visok vanjski dug, a kako je domaća štednja nedovoljna za njegovo financiranje, javni dug se automatski prelijeva u vanjski dug. Premija rizika na hrvatski javni dug je visoka, što znači da je percepcija zemlje kao zajmoprimca nepovoljna. Zbog visokih kamatnih stopa Hrvatska otprilike 3,5 % BDP-a izdvaja za otplatu kamata, dok razvijene zemlje, sa sličnom razinom duga, moraju platiti oko 1% BDP-a", kaže Maja Vehovec.
Tiskanje novca nije rješenje i odvelo bi nas u katastrofu
Upozorila je i da je većina hrvatskog javnog duga denominirana u stranoj valuti, što iznosi gotovo 80 posto, a to, pak, predstavlja iznimnu osjetljivost domaće ekonomije na tečajne rizike.
Monetizacija duga tiskanjem novca ne bi riješila problem duga, već bi ponajprije završila u hiperinflaciji i potpunoj ekonomskoj katastrofi. Ubrzano tiskanje novca, odnosno povećana ponuda kuna značila bi da će kuna vrijediti sve manje i manje, a previše kuna u sustavu značilo bi da nam treba sve više fizičkih novčanica da kupimo isto dobro. Drugim riječima, rasle bi cijene, kao i euro. Učinak bi bio vidljiv u ekonomiji, u deprecijaciji tečaja i drastičnom rastu cijena.
Ipak, rješenje smanjenja duga ne mora biti katastrofalno za Hrvatsku, kao što zagovaraju kvazi-stručnjaci, niti komplicirano kako nam ga prikazuju aktualni političari.
Javni dug raste zbog proračunskog manjka
"Rješenje je, zapravo, vrlo jednostavno i krije se u samoj definiciji rasta duga. Javni dug svake godine raste najvećim dijelom zbog rasta proračunskog deficita. Raste i zbog tečajnih razlika, preuzimanja duga iz drugih sektora (npr. dugova brodogradilišta), ali glavni generator rasta duga je deficit. Vlada koja se obveže dovesti proračun u stanje nultog deficita i koja kredibilnom politikom pokaže da je to u stanju učiniti napravit će prvi ključni korak u rješavanju problema javnoga duga, a to je zaustavljanje daljnjeg rasta", istaknula je M. Vehovec.
Uz istovremeni rast ekonomije, udio duga u BDP-u bi automatski bio niži. Daljnja fiskalna uravnoteženost, lišena bilo kakvog oblika populizma, dodatno bi smanjivala udio duga u BDP-u, što bi, pak, imalo pozitivne posljedice na investicijsku klimu, smanjenje kamatnih stopa i rast kreditnog rejtinga.
"Fiskalna uravnoteženost je jedini pravi i legitimni odgovor na problem duga, ali i na ostale ekonomske probleme s kojima je Hrvatska suočena. Upravo zato se stranka Pametno zalaže u svom ekonomskom programu za uvođenje strogih, jasnih i transparentnih i zakonski određenih fiskalnih pravila. Iako postoji Zakon o fiskalnoj odgovornosti, već dvije godine se pravila krše, bez ikakvih sankcija", zaključuje M. Vehovec.
Treba definirati fiskalna pravila
Kako bi se osiguralo provođenje fiskalnih pravila, stranka Pametno je predložila i definiranje tih pravila, a oni se sastoje u: zaustavljanju rasta proračunskih rashoda na sadašnjoj razini udjela u BDP-u, bez rashoda nastalih korištenjem sredstava iz EU fondova u 2016. godini, a potom u smanjivanju tog udjela tijekom pet godina za pet postotnih bodova (s 48 na 41 posto BDP-a). Nadalje, drugo pravilo bi bilo zaustavljanje rasta javnog duga u 2017. godini, a u sljedećih 15 godina spustiti udio duga u BDP-u ispod 60 posto i tamo ga trajno zadržati. I, na kraju, ostvariti primarni suficit već u 2016. godini i u svim godinama, i to takav da bude konzistentan s ciljem smanjivanja javnoga duga. Vlada koja vodi politiku primarnog suficita može uspješno otplaćivati stare dugove.
Puko uvođenje pravila ne jamči uspješnost, osim ako pravila budu doista primijenjena i ako vlade, koje ih ne ispunjavaju, budu kažnjene obaveznim raspisivanjem izbora, za što se stranka Pametno otvoreno zalaže i preuzima odgovornost u takvom postupanju.
Osim Maje Vehovec, na listi stranke Pametno za I. izbornu jedinicu su i Nina Antičić, Željko Grabarević, Ivan Križić, Damir Ljutić, Jasna Primorac, Nikša Marinović, Alis Pečarić Marić, Zoran Jelić, Jacqueline Bat, Dijana Mršić Novački, Zoran Marković, Hrvoje Vranko i Vlatko Silobrčić. Na predstavljanju je akademik Vlatko Silobrčić istaknuo kako u svojih 80 godina nije bio član niti jedne stranke, dok se nije pojavilo Pametno, dodavši da je, konačno, pronašao stranku za sebe.
Podržavaju inicijativu Udruge Lipa "Javna obveza: Ne novim porezima!"
Na upit o ekonomskoj politici stranke i inicijativi udruge Lipa, Maja Vehovec odgovorila je da Pametno pozdravlja incijativu "Javna obveza: ne novim porezima!", istaknuvši kako se u programu stranka jasno određuje o poreznoj politici te protivi povećanju poreznog i neporeznog opterećenja građana i poduzetnika. Smatraju, naime, da su te vrste tereta premašile podnošljivu razinu i djeluju negativno na razvoj i zapošljavanje.
Lipinu inicijativu shvatili su kao poziv da se daljnja opterećenja, porezna i neporezna, zaustave ili smanje i s time se potpuno slažu. Ipak, naglašavaju da za moderni hrvatski porezni sustav, u dugom roku, ne treba isključivati neke nove vrste poreza, ali na način da se ukupni porezni teret ne poveća. Stoga, kažu da njihovi predstavnici u sljedećem sazivu Sabora neće glasati za povećanje poreznih tereta. Iz Pametno kažu da će, kao i uvijek, sve odluke donositi u skladu sa svojim načelima, a to znači - temeljem dokaza i procjene učinaka, zaključuje se u priopćenju.