Sadržaj nastao u suradnji s: A1 Hrvatska
ANONIMNOST koju pruža internet potiče zlostavljače da djeluju bez straha od posljedica. Tako nasilje nad djecom dolazi iz raznih izvora - preko društvenih mreža do komunikacije kroz same videoigre.
O tome kako se online nasilje može prepoznati, spriječiti i liječiti, razgovarali smo sa stručnjacima - kognitivnom psihoterapeutkinjom koja se bavi traumom žrtava seksualnog nasilja Ninom Vaaranen-Valkonen i Tomislavom Ramljakom, voditeljem Centra za sigurniji Internet i suorganizatorom konferencije CyberGaurd 2024 powered by A1&CSI.hr. Oboje će održati predavanja i iznijeti svoja iskustva iz dugogodišnjih karijera na ovogodišnjoj konferenciji.
Konferencija će se održati 3. listopada u Mozaik Event Centru u Zagrebu, a okupit će vodeće domaće i svjetske stručnjake iz područja kibernetičke sigurnosti, zaštite dinamike poslovanja i poslovnih sigurnosnih rješenja, tehnologije, obrazovanja i drugih ključnih sektora, s ciljem poticanja dijaloga i razmjene znanja.
Tomislav Ramljak ideju o osnivanju Centra dobio je nakon edukacije o zaštiti djece na internetu od zlostavljanja i nasilja, koju je proveo američki Nacionalni centar za nestalu i iskorištavanu djecu. Tako se 2006. pokrenula lavina aktivnosti na ovom polju, koja traje i danas. Tada, kaže Ramljak, škole i roditelji nisu razumjeli koliko je riskantno da djeca koriste internet bez edukacije i nadzora. U međuvremenu su se pojavili pametni telefoni pa je rizik time porastao.
Iako je djelovanje Centra krenulo kao volonterska aktivnost, danas su jedna od najvećih organizacija za zaštitu djece u RH. Glavna zadaća im je kroz edukaciju spriječiti da djeca postanu žrtve online nasilja. Samo u prvoj polovici ove godine primili su preko 333 prijave ilegalnog sadržaja putem anonimne hotline opcije, dok je kroz njihove aktivnosti prošlo više od 22 tisuće sudionika.
Slabije ocjene, neprimjereno ponašanje… Više je znakova da je dijete postalo žrtva seksualnog nasilja
Djeca koja s roditeljima imaju kvalitetan odnos, odmah će im se obratiti ako osjete da su postala žrtva, smatra Ramljak i dodaje da su razgovori o opasnostima ključni. No, ako se to ne dogodi, roditelji mogu primijetiti promjene u ponašanju djeteta.
"Ako je dijete žrtva, svakako će ukazivati na to promjene ponašanja, manjak volje za komunikaciju, zatvaranje u sobu, gubitak apetita, izbjegavanje komunikacije s roditeljima, slabije ocjene i može biti prisutno neprimjereno ponašanje u školi, razdražljivost ili povećana potreba za spavanjem", navodi Ramljak, koji je po struci socijalni radnik, a osim CSI-ja voditelj je zadnjih petnaest godina i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.
Ako roditelj posumnja da mu je dijete žrtva nasilja na internetu, postoji nekoliko koraka koje treba poduzeti. Prvi je stvaranje sigurnog okruženja i atmosfere povjerenja u kojoj će se dijete osjećati slobodno da ispriča sve što ga muči.
"Slušajte pažljivo, bez prekidanja i osuđivanja. Vjerujte svojem djetetu, čak i ako priča zvuči nevjerojatno. Djeca rijetko lažu o ovakvim stvarima", savjetuje.
Idući korak je prikupljanje i čuvanje svih dokaza, kao što su poruke, fotografije, videozapisi ili drugi materijali, a potom slijedi prijava policiji. Korisno je, smatra Ramljak, obratiti se i Centru za sigurniji internet te Hrvatskom zavodu za socijalni rad, čiji će stručnjaci pružiti psihosocijalnu podršku djetetu, što mu može pomoći da se lakše nosi s traumom i emocionalnim posljedicama koje je doživjelo. Važno je da dijete ima nekoga s kim može razgovarati o svojim osjećajima i strahovima.
Kako roditelji mogu proaktivno educirati svoju djecu o sigurnosti na internetu?
Kako dijete ne bi postalo žrtva te kako bi samo prepoznalo rane znakove nasilja, važno je o tome razgovarati, a pomoći će i postavljanje pravila o korištenju tehnologije.
"Uz otvorenu komunikaciju, važno je postaviti jasna pravila. Zajednički dogovorena pravila o vremenu provedenom online, sadržaju koji je prihvatljiv za pregledavanje te uređajima koje smiju koristiti pomažu djeci da razviju zdrave navike. Objašnjenje razloga za ta pravila pomaže djeci da shvate važnost sigurnog ponašanja na internetu", navodi Tomislav Ramljak te savjetuje korištenje tzv. Obiteljskog ugovora za transparentne dogovore oko korištenja tehnologije. Riječ je o neobaveznom, ali korisnom dogovoru među roditeljima i djecom. Primjerak se može pronaći na stranicama Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i besplatno preuzeti.
Važno je, napominje, da djeca shvate da nije sve što vide na internetu istina i da ne bi trebali dijeliti osobne podatke s nepoznatima.
Vrbovanje djece kroz igre
Kanali komunikacije u online igrama novi su načini kojima predatori nalaze žrtve.
"Vrbovanje djece u gamingu postaje sve veći problem, mogućnost komuniciranja u igricama ostavlja mogućnost predatorima da u videoigrama za djecu mogu direktno komunicirati s potencijalnim žrtvama", navodi Ramljak, koji se s ovim problemom susreće redovito.
U kontekstu opasnih novina spomenuo je i umjetnu inteligenciju, koja se počela koristiti za kreiranje eksplicitnih slika s djecom, ali i komunikaciju.
"Predatori koriste umjetnu inteligenciju kako bi vrbovali djecu, što je zastrašujuće. Danas se kroz jednostavne aplikacije glas odraslog muškarca pretvara u dječji kako bi ih se zavaralo", objašnjava Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet, koji se ovim problemima aktivno bavi već 20 godina.
Još jednom zaključuje da bi roditelji trebali naučiti svoju djecu kako prijaviti neprimjeren sadržaj, kako samim roditeljima, tako i kroz opcije prijavljivanja unutar samih igara u aplikacija.
"Roditelji gledaju na digitalne uređaje kao na naprave, a ne kao na vrata u društvena okruženja"
Da je nova tehnologija donijela dodatne probleme slaže se i Nina Vaaranen-Valkonen. To je zapažanje stekla nakon 20 godina iskustva u zdravstvenom sektoru i zaštiti djece od svih oblika seksualnog nasilja, posebice seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece na internetu.
"Trenutačno se bavimo velikim kriminalnim slučajevima gdje je jedan počinitelj zlostavljao stotine djece putem platformi društvenih medija. To ranije nije bilo moguće, a nažalost ti zločini često se snimaju i dijele online s drugim počiniteljima", dijeli svoje iskustvo ova stručnjakinja koja radi u više vladinih i međunarodnih stručnih radnih skupina i ima veliko kliničko znanje o radu sa žrtvama seksualnog nasilja i njihovim obiteljima.
Djeluje i kroz vođenje grupa vršnjačke podrške za roditelje, čija su djeca postala žrtvama seksualnog nasilja, a provodi istraživanja vezano uz žrtve seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja. Iako je nova tehnologija sa sobom donijela nove probleme, napredak je rezultirao novim alatima za borbu protiv nasilja nad djecom.
"U organizaciji Protect Children posvećeni smo iskorjenjivanju materijala koji sadrži seksualno zlostavljanje djece kroz Project Arachnid. Riječ je o alatima koje je razvio Kanadski centar za zaštitu djece, koji koristi najnoviju tehnologiju za skeniranje interneta u potrazi za materijalima o seksualnom zlostavljanju djece te šalje obavijesti pružateljima usluga hostinga kako bi se zahtijevalo trenutno uklanjanje nasilnog sadržaja", objašnjava.
Tako su analizirali preko dva milijuna fotografija i s interneta uklonili preko 1.3 milijuna onih koje prikazuju seksualno zlostavljanje djece.
Počinitelji su češće bliski obitelji
Vaaranen-Valkonen ističe da roditelji, nažalost, nisu svjesni da počinitelj u većini slučajeva može biti netko iz njihovog bliskog kruga te se više boje stranaca.
"Nisu svjesni ni da su djeca u dobi od tri do šest godina u najvećem riziku da postanu žrtve, dok su djeca u dobi od sedam do devet godina najizloženija tehnološki posredovanim zločinima. Roditelji često gledaju na digitalne uređaje kao na naprave, a ne kao na vrata u društvena okruženja u kojima se dijete kreće s drugim korisnicima interneta", objašnjava ova psihologinja.
Seksualno zlostavljanje i iskorištavanje djece, uključujući stvaranje, korištenje i distribuciju materijala o seksualnom zlostavljanju djece (CSAM), globalni je javnozdravstveni problem epidemijskih razmjera, pokazalo je istraživanje koje je provela organizacija Protect Children. Samo 2023. godine američki Nacionalni centar za nestalu i iskorištavanu djecu primio više od 36 milijuna prijava sumnji na seksualno iskorištavanje djece.
"Seksualno nasilje za koje postoji videosnimka posebno je traumatično za žrtvu i ima dugoročne posljedice za žrtve i preživjele", kaže Vaaranen-Valkonen te naglašava da su iskustva preživjelih žrtava dragocjena kako bi se ojačala dječja prava i zagovarale zakonske promjene za svu djecu.
Upravo je to jedan od ciljeva ovogodišnje konferencije CyberGaurd 2024 powered by A1&CSI.hr.
Sponzorirani sadržaj donose Index i A1 Hrvatska u skladu s najvišim profesionalnim standardima.