Foto: NASA, 123rf
EKSTREMNI vremenski uvjeti mogli bi uzrokovati čak 50 puta više smrtnih slučajeva u Europi ako se ne zaustavi globalno zagrijavanje, upozorili su stručnjaci u subotu.
Broj smrtnih slučajeva mogao bi narasti s 3000 na 152.000 godišnje, a najugroženija bi bila južna Europa, pišu znanstvenici u časopisu The Lancet Planetary Health. U tom području godišnje zbog posljedica klimatskih promjena umre 11 stanovnika po jednom milijunu, a predviđa se da će taj broj narasti na 700 po milijunu.
Toplinski valovi će izazvati 99 posto smrtnih slučajeva
Najsmrtonosniji će biti toplinski valovi, koji će biti odgovorni za 99 posto smrtnih slučajeva u budućnosti. Prema predviđanjima temeljenima na pretpostavci da neće doći do smanjenja emisija štetnih plinova ni poboljšanja politike za smanjenje utjecaja ekstremnih klimatskih uvjeta, broj smrtnih slučajeva povezanih s klimom u Europi porast će s 3000 godišnje, koliko je zabilježeno između 1981. i 2010. godine, na 152 000 godišnje između 2071. i 2100. godine.
"Klimatske promjene su jedna od najvećih globalnih prijetnji ljudskome zdravlju u 21. stoljeću i njihov štetni utjecaj na društvo bit će sve više povezan s katastrofama izazvanim ekstremnim
vremenskim prilikama", rekao je jedan od autora studije Giovanni Forzieri iz Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije u Italiji.
"Bit će ugroženo oko 350 milijuna Europljana godišnje"
Po njegovim riječima, "ako se globalno zatopljenje hitno ne suzbije, oko 350 milijuna Europljana godišnje moglo bi biti izloženo štetnim klimatskim ekstremima do kraja ovog stoljeća".
U studiji su analizirani učinci sedam najštetnijih vrsta katastrofa povezanih s vremenskim prilikama - toplinskog i hladnog vala, šumskih požara, suša, riječnih i priobalnih poplava te olujnog nevremena u članicama EU-a te Švicarskoj, Norveškoj i Islandu.
Tim je proučavao podatke o nepogodama od 1981. do 2010. kako bi procijenio izloženost stanovništva a potom ih je kombinirao s klimatskim predviđanjima te mogućim demografskim kretanjima. Istraživanje previđa i značajni rast smrtnosti zbog priobalnih poplava sa šest smrti godišnje na početku stoljeća na 233 do kraja stoljeća.