Šuma u kojima je kesten glavna vrsta drveća najviše je oko 53 posto u državnom, a ostatak u privatnom vlasništvu. Na sisačkom je području najviše šuma pitomog kestena, 49 posto, na karlovačkom oko 31 posto, a oko Zagreba 15 posto.
Rak kestenove kore (Cryphonectria parasitica) u Hrvatskoj se pojavio 1955., a bolest se ubrzo proširila na čitavo stanište pitomog kestena. Cryphonectria parasitica uzrokuje nekrozu kore i rak na izbojcima iz panja, granama i deblu, te se napadnuta biljka suši. Bolest je vrlo agresivna, pa napada i vitalna stabla. Osim kestena može zahvatiti i neke druge listopadne vrste, ali na njima ne pokazuje agresivnost kao na kestenu. Zbog bolesti slabi sposobnost vegetativne obnove sastojine i pogoršava se njezina kakvoća, što smanjuje njezinu gospodarsku i ekološku vrijednost.
Hrvatski šumarski stručnjaci navode da je nada u otkriću hipovirulentne forme gljive uzročnika raka kestenove kore, koja bi mogla smanjiti bolest.
Za razliku od drugih vrsta od pitomog kestena može se iskoristiti sve: drvo, plod, list i cvijet.
O gospodarskoj važnosti kestena u prošlosti svjedoči i činjenica da su stari Grci kestenov plod zvali "žirom bogova", Marija Terezija u Šumskom redu 1769. propisuje državni monopol u iskorištavanju kestenika, a slične su odredbe vrijedile i za turske vladavine.
Pitomi je kesten vrsta koja brzo raste, a vrhunac prosječna prirasta je oko 35. godine, a primjerice za hrast oko 120., a za bukvu oko 90. godine.
Plod pitoma kestena ima veliku hranjivu i dijetetsku vrijednost, jer sadrži vitamine i minerale, škrob, šećere, masti, bjelančevine, organske kiseline i celulozu. Služi i za ishranu domaćih životinja i divljači.
Cvijet je važan zbog relativno kasne cvatnje, poslije cvatnje drugog voća. Od kestenova cvijeta pčele proizvode specifičan med, nektar i pelud. List se zbog visoka sadržaja tanina, pektina, fitosterina, flobofena i vitamina K rabi u ljekarništvu u proizvodnji lijekova za dišne i želučane bolesti, zaustavljanje krvarenja i drugo.
Drvo pitoma kestena vrlo je trajno, lako obradivo, izrazito je dobrih mehaničkih svojstava i zbog toga dobra sirovina za drvnu industriju i zanatstvo.
Zbog lijepa habitusa, cvijeta i ploda stablo pitoma kestena služi i kao ukrasna perivojna vrsta.
Na hrvatskom su tržištu vrlo ograničene mogućnosti plasmana drvnih sortimenata od kestena i to zbog loše kakvoće zbog raka.
Voditelj sisačke Uprave šuma Zvonko Rožić rekao je da danas stablo pitoma kestena u Hrvatskoj služi jedino za proizvodnju tanina. U svijetu su samo tri takve tvornice, a jedna je u Sloveniji kamo Hrvatska izvozi kestenova debla.
Organizirano iskorištavanje drugih kestenovih sastojina, primjerice pčelarenje, ubiranje ploda i slično, u Hrvatskoj je slabo razvijeno.
Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Željko Ledinski ističe da pitomi kesten kao autohtonu vrstu šumskog drveća treba očuvati od propadanja tako da se sve kestenove šume proglase zaštićenima.
(Hina) bma sšh