Foto :Goran Kovacic/PIXSELL (poplava u Rijeci)
U takvim situacijama poricatelji klimatskih promjena rado će reći nešto u stilu: 'Aha, evo vam sada vašeg zatopljenja. Trump je u pravu, sve je to kineska prijevara'.
No stručnjaci već godinama upozoravaju da se temperature za iznimno toplih razdoblja ne mogu izravno računati kao standardne više temperature u globalno toplijem svijetu, baš kao što se razdoblja smrzavanja ne mogu smatrati dokazom da se planet zagrijava.
Zapravo, i duga natprosječno topla razdoblja, baš kao i prodori ledenog zraka duboko prema ekvatoru sastavni su dio složenog procesa klimatskih promjena. Kako?
Mirko Orlić naš oceanograf i klimatolog s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu kaže da situacija u atmosferi Hrvatske ovisi o puno čimbenika.
„Prije svega bilježi se rast temperatura koji je posljedica ljudskog utjecaja, a osim toga na djelu su i prirodne fluktuacije“, rekao je za Index Orlić.
El Nino i La Nina
„Prirodne fluktuacije mogu imati različite uzroke, a jedan od njih može biti izmjena pojave El Nina i La Nine. El Nino je pojava izuzetno tople vode na Pacifiku, a La Nina hladne. To daljinski može utjecati na Hrvatsku. Kada djeluje El Nino, generalno postoji tendencija, kao što je to bilo prošle godine, da zime budu toplije od prosjeka. El Nino je obično dovoljno jak da nametne takav utjecaj, no ipak može biti i drugih čimbenika. To primjerice mogu biti temperature u Atlantiku koji je nama bliže. El Nino je nedavno prošao te se situacija sada polako mijenja prema La Nini. To pak znači da nema vanjskog efekta koji nameće stabilnost pa su dugoročni meteorološki modeli nešto nesigurniji“, pojasnio je.
Orlić kaže da većina znanstvenika u svijetu danas prihvaća i nalazi potvrde za jedan model koji dobro tumači dugotrajne prodore neuobičajeno toplog i hladnog vremena.
„Kada je riječ o Hrvatskoj i ovako dugom toplom vremenu, objašnjenje treba tražiti u činjenici da se stvari u atmosferi ne događaju jednoliko posvuda. Zagrijavanje je veće na polu. Zbog toga se razlika u tlakovima zraka između ekvatora i pola smanjuje. Zbog tog smanjenja događaju se dvije stvari. Prva je da se usporavaju planetarni atmosferski valovi koji se često zovu Rosbyjevi valovi po švedskom znanstveniku Carlu Gustafu Rosbyju koji ih je prvi jednostavno objasnio 1939. godine. Oni u pravilu putuju od istoka prema zapadu, a povezani su s rotacijom Zemlje. Očituju se u undulacijama u atmosferi. Kao i svi valovi, oni imaju dolove i brjegove. Kada je u nekom kraju brijeg, topao južni zrak prodirat će daleko na sjever. Kada prevladava dol, hladan zrak sa sjevera prodirat će duboko na jug. To je sve povezano s visinskim mlaznim strujanjem zraka, odnosno 'jet streamom' koji meandrira kao što rijeke kada stignu u doline uspore i meandriraju. Jet stream djeluje kao svojevrsna brana između hladnog zraka u polarnim krajevima i toplog u južnim. Budući da klimatske promjene više zagrijavaju pol nego ekvator, razlika u temperaturama i tlaku između njih se smanjuje. Zbog tih smanjenih razlika, meandriranja postaju veća. Stoga će visinska struja, kada putuje na sjever prodirati dalje na sjever i nositi topliji zrak, dok će ista struja, kada putuje na jug sa sobom nositi hladniji zrak koji će prodirati dublje, ponekad sve do Izraela ili Floride. Tako se ponekad dogodi da na Islandu bude +15, a kod nas u Dalmaciji ispod nule. Drugi problem je to da se ta struktura, koja nije fiksna već se pomiče od istoka prema zapadu, sa zagrijavanjem usporava. Stoga ta razdoblja prodora postaju stacionarnija i dugotrajnija. Imate danas dosta video animacija na YouTubeu koje to lijepo ilustriraju“, zaključio je Orlić (pogledajte dolje).