Foto: FAH/Screenshot HRT
21-GODIŠNJI mladić A.J. prekjučer je priveden na području Zagreba jer je u travnju na Facebooku objavio sadržaj koji je procijenjen prijetećim. Kako neslužbeno doznajemo, mladić je na Facebooku pisao o premijeru Andreju Plenkoviću.
Iz policije su nam potvrdili da je osumnjičeni prekjučer predan pritvorskom nadzorniku zbog sumnje da je počinio kazneno djelo prijetnje putem društvenih mreža, a sada je sve na nadležnom državnom odvjetništvu.
Sve se može analizirati
Zanimalo nas je što netko treba napraviti da bi ga sigurnosne službe primijetile na društvenim mrežama. Postoje li neki filtri koji izdvajaju prijeteće poruke? Koje skupine analitičari prate te koj razlozi su dovoljni bi se alarmirala policija?
Index je razgovarao sa stručnjakom za sigurnost, Vlatkom Cvrtilom.
"Postoje različiti filtri koji se mogu koristiti. Na kraju krajeva, nije to nešto što je ekskluzivno dostupno samo sigurnosno-obavještajnim službama nego se to koristi i u različite druge svrhe. I sami provideri imaju softverske mogućnosti da mogu stvari filitrirati i čak brzo identificirati koji se pojmovi češće koriste. Danas imate na američkim sveučilištima softvere koji analiziraju poruke koje idu, primjerice, preko Twittera. Recimo, kada predsjednik Trump tvita nešto, točno možete ocijeniti tko je reagirao, iz kojeg područja, gdje živi, i tako dalje", kaže on.
"Danas suvremena tehnologija omogućuje da sve što ide elektronskim putem bude, ne samo filtrirano, već i analizirano te da se vrlo brzo može reagirati, ukoliko je reakcija potrebna", kazao je.
Vidljivo velikom broju ljudi
Na upit tko stigne obraditi toliku količinu podataka te što treba napraviti netko da bi privukao pozornost, Cvrtila nam je pojasnio kako uopće netko ne mora napraviti nešto dramatično.
"Čak ne mora biti da je netko posebno neku aktivnost radio. S obzirom kako funkcionira Facebook, sa shareanjem i svime, informacija je vrlo lako doći do neke osobe koja je iz određenih razloga mogla upozoriti na sporno pisanje. Danas sve što je u elektronskom smislu postavljeno bilo gdje, vrlo lako može biti identificirano. Ne bih se čudio i ne mislim da postoji neka posebna aktivnost sigurnosnog slučaja. Naprosto, svatko tko se u javni prostor uključi tako da sharea svoje viđenje i postavi neku objavu - on je vidljiv velikom broju ljudi.
Rekao nam je kako se može pratiti što objavimo na društvenim mrežama.
"Sigurno može. Postoje sigurnosne službe koje imaju takve mogućnosti. Ne možete mrežu i sve ono što se na mreži pojavljuje zanemariti kao platformu koju bi trebalo na određeni način pratiti što se na njoj događa. Mreža danas služi i za komunikaciju onih koji imaju agresivne i nečasne namjere prema suvremenim društvima. Kontrolira se. Nije to nešto čudno, to je kanal komunikacije koji je toliko dinamičan i logično je da se to kontrolira", rekao nam je.
Možete izbrisati, ali nije izgubljeno
"Sve što je jednom objavljeno na webu, pohranjeno je. Možete to izbrisati, ali nije izgubljeno", kaže Cvrtila.
"Može zvučati uznemirujuće činjenica da sve što je napisano, da se može upratiti. Ne mora značiti da netko ciljano prati nekoga. Naravno, postoje i takve situacije. Ako se procijeni za određenu osobu da je opasnost za nacionalnu sigurnost ili da postoje indicije da je netko prijetnja za nacionalnu sigurnost, onda se ciljano prati baš osobu", rekao je.
"Ali ono što se danas događa, ne radi se o ciljanim osoobama, već o određenim pojmovima ili skupinama koje mogu biti praćeni iz određenih razloga. Ali ne moraju nužno biti praćeni, može se i u nekom post razdoblju napraviti analiza. Sve ostaje zapisano i uvijek se mogu raditi analize i procjene ponašanja, od političkih poteza birača do ponašanja kupaca. Nismo toliko ni svjesni koliko tragova iza sebe ostavljamo koji mogu biti iskorišteni u različite svrhe", rekao je Vlatko Cvrtila za Index.