PODACI o broju državljana Bosne i Hercegovine koji su u Siriji ili Iraku zarobljeni kao pripadnici islamističkih terorističkih organizacija se preuveličavaju, a znatno veći problem od brojki predstavlja činjenica kako je one koji se vrate u zemlju gotovo nemoguće deradikalizirati, ocijenio je vodeći bosansko-hercegovački stručnjak za problem terorizma Vlado Azinović, profesor na sarajevskom Fakultetu političkih znanosti (FPN).
On je u intervjuu za sarajevsko "Oslobođenje" izjavio kako zapravo deportaciju u BiH iz Sirije sada čeka 20 muškaraca, 30 žena i oko 90 djece koji su u kampovima pod nadzorom kurdskih snaga, no istodobno nekoliko desetaka državljana BiH i dalje slobodno živi u Idlibu, a riječ je o pripadnicima organizacije Hayat Tahrir al-Sham odnosno bivše Fronte Al-Nusre.
Mektić kaže da se u Siriji nalazi oko 260 državljana BiH
Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić ranije je iznio podatke po kojima se u Siriji nalazi oko 260 državljana BiH, od kojih je stotinjak muškaraca, dok su ostalo žene i djeca a svi bi oni, navodno, trebali biti vraćeni u zemlju podrijetla.
"Ne znam kako su u javni prostor došle brojke od oko 260 zarobljenih državljana BiH u Siriji ili Iraku. To naprosto ne odražava stvarno stanje. Moglo bi se kazati da ta brojka zapravo odgovara broju državljana BIH koji su u razdoblju od 2012. do 2016. otputovali u rat za tzv. Islamsku državu i tomu treba pridodati još oko 80 žena i oko 100 djece koje su poveli sa sobom. Ali u Siriji je poginulo stotinjak naših sugrađana, dok se oko 50 vratilo u BiH. Prema procjenama sigurnosnih agencija u BiH, tridesetak žena s oko 90 djece se nalazi u tamošnjim logorima dok je oko 20 muškaraca u zatvorima", kazao je Azinović.
Ovaj autor više ozbiljnih studija i istraživanja posvećenih fenomenu bosansko-hercegovačkih državljana povezanih s islamističkim terorizmom u Siriji i Iraku kaže kako se BiH ciljano i često naziva „utočištem terorizma“ upravo na temelju netočnih podataka.
Ne vjeruje da je moguće provesti deradikalizaciju
Azinović je istaknuo kako ne vjeruje u to da je moguće provesti deradikalizaciju osoba koje se vrate s ratišta u Siriji i Iraku jer je pretpostavka za to promjena nečijeg razmišljanja, a posljedično i ponašanja, odnosno odvraćanja od nasilja .
"Bilo bi lakše izravno utjecati prvo na promjenu ponašanja tih osoba, poglavito na odvraćanje od nasilništva, kako bi se onda možda moglo utjecati i na promjenu razmišljanja. U svakom slučaju radi se o složenoj intervenciji koja nikada ne može donijeti potpuno pouzdane rezultate jer je usmjerena na postizanje promjena u funkcioniranju ljudskoga uma,“ pojasnio je Azinović.
Dodao je kako bi bilo nužno u proces integriranja radikalnih islamista uključiti stručne službe u zatvorima, ali i zajednicu u koju se osuđenici kasnije vraćaju te svakako i njihove obitelji .
„Ipak, nisam siguran da u BiH za tu vrstu zatvorenika postoje odgovarajući kapaciteti koji bi omogućili da se taj osjetljivi proces odvija s manje rizika i neizvjesnosti", zaključio je Azinović.