Broj upisanih studenata na prvu i ostale godine fakulteta u Hrvatskoj je u padu, a prema statistici Agencije za znanost i obrazovanje, u zadnjih deset godina zabilježen je pad od njih 5000. Unatoč smanjenom interesu za studiranje, većina studenata ne uspije dobiti sobu u studentskom domu pa su primorani živjeti u privatnom smještaju jer u studentskim domovima nema mjesta ni za polovinu.
Povećanje troškova života nije zaobišlo ni studente pa su u razgovoru za Index kazali kako sada plaćaju veće najamnine stanova, ali i studentskih soba, te kako rjeđe izlaze jer su poskupjele cijene pića.
Od prošle godine studentima u Hrvatskoj koji žive u privatnom smještaju povećane su subvencije s 200 kuna na 60 eura, a minimalna studentska satnica iznosi 4.38 eura. Sve veći broj studenata odlučuje se na rad preko studentskog centra jer novac koji ima šalju roditelji nije dostatan za sve željene potrebe.
Student: Velika je razlika u cijenama između Istre i Slavonije
Stjepan Jukić iz Vinkovaca ove je godine upisao studij povijesti i arheologije u Puli. Živi u studentskom domu s cimerom, a sobu plaća 66 eura.
"Dom je dobro uređen, sve je lijepo. Ne izlazimo baš često. U menzi su cijene u redu, obrok nas košta između jednog i dva eura. Što se tiče cijena u izlascima, skupoća zapravo ovisi iz kojeg dijela Hrvatske se dolazi. Nije se lako prilagoditi nama koji smo došli iz Slavonije u Istru. Najviše se to odnosi na cijene pića poput kave i piva.
Roditelji mi financijski pomažu, a povremeno se sam financiram. Trenutno ne radim, ali od sljedećeg semestra se planiram zaposliti preko studentskog ugovora. Studentska satnica se povećava zbog inflacije i u redu je, ali po meni bi minimalno trebala biti šest eura", kazao nam je Stjepan Jukić.
"Pića su preskupa, zato i izbjegavamo izlaske u kafiće pa se okupljamo kod nekoga"
Njegov kolega Mihovil Bilen također je iz Vinkovaca i on je ove godine upisao studij povijesti i arheologije. Ima 21 godinu, a nakon srednje škole je radio. Na koncu se ipak odlučio dalje školovati.
"Živim u stanu sa sestrom i dijelim troškove. Stan je jako lijepo uređen. Plaćamo 500 eura plus režije što nije jeftino, ali za ovakav stan mislim da se manje ne bi prošlo ni u Zagrebu ni u Osijeku. Cijene su sada svugdje više.
Na fakultetu je super, profesori su odlični. Ne izlazim previše. Treba znati kako se izlazi. Treba štedjeti i ne padati na fore ugostitelja koji imaju preskupa pića. Ako se već izlazi s ekipom, onda se treba dogovoriti tko što pije, 'litra-litra', kako mi to kažemo. Tako se može uštedjeti", kazao nam je Mihovil.
Studenti iz inozemstva u Hrvatskoj: Nismo očekivali ovako visoke cijene
Ispred Studentskog centra u Puli naišli smo na studente s Erasmus programa. Susana i Gerai su iz Španjolske, a Biagio i Michele iz Italije. Kažu da su izabrali Pulu jer je malen, a lijep grad. Studenti i profesori su dobri i pomažu im, kažu. Dečki u Hrvatskoj ostaju do veljače, a Suzana će biti u Puli do kraja drugog semestra. Kazali su nam da nisu očekivali ovako visoke cijene u Hrvatskoj.
"Na primjer, kava u Španjolskoj košta 1.20 eura, a ovdje 1.80", kaže Suzana, a Biago se nadovezuje: "Nismo očekivali da će cijene biti skuplje nego u Italiji, posebice ljeti."
Sve njih sufinanciraju ministarstva iz država iz kojih dolaze, ali kazali su nam da im financijski pomažu i roditelji.
Susana živi u privatnom smještaju s dva cimera, a po osobi plaćaju 267 eura. Kaže da je u Puli komplicirano pronaći stan jer se uglavnom iznajmljuju preko zime dok u ljeto dolaze turisti pa se iz stana mora izaći. Kaže kako u stanu u kojem je sad može biti do ožujka, a onda se mora snaći za sljedeći smještaj. Gerai smještaj plaća isto kao i Suzana, 265 eura, i ima dva cimera. Biagio je na smještaju pet mjeseci s cimerom i svaki od njih najam plaća 200 eura.
"Cijena prijevoza autobusa je skočila za sto posto - sa 150 na 300 kuna"
Doris Jandrijević je studentica zadnje godine Fakulteta ekonomije i turizma u Puli, a rodom je iz Vrbovca. Ona je živjela u privatnom smještaju i kaže kako su cijene i smještaja i ostalih usluga bile znatno skuplje nego u kraju iz kojeg je došla. Zbog toga je radila preko studentskog servisa.
"Bila sam u privatnom smještaju jer nisam dobila dom i troškovi života su bili skuplji nego doma, u prosjeku 3000 do 3500 kuna tako da sam morala imati cimerice. Najviše sam primijetila promjenu nakon korone jer sam nekada doma išla autobusom u Vrbovec za 150 kuna, a kasnije 300. Na prvoj godini faksa kava je koštala 12 kuna, sada je 15 i više, što je skuplje nego u mjestu iz kojeg dolazim.
Da se nisam zaposlila, mislim da ne bih vidjela studentskog života jer mi je džeparac od roditelja bio dostatan za stanarinu, režije i hranu. Za izlaske to nije bilo dovoljno pa sam počela raditi kako bih si mogla priuštiti i druge stvari", kazala nam je Doris.
Smještaj u studentskim domovima je skuplji, a mjesta nema za sve
Cijene studentskih domova u Hrvatskoj poskupile su u zadnjih nekoliko godina. Dok se do prije deset godina u Zagrebu mogla naći soba za 200 kuna, danas u prosjeku ona košta 80 eura, a cijena ovisi o kakvoj je sobi i paviljonu riječ. Slična situacija je i u ostalim gradovima, s tim da se cijene domova u Slavoniji znatno razlikuju, odnosno manje su od cijena u Zagrebu i gradovima na obali.
Tako, primjerice, smještaj u studentskom domu u Slavonskom Brodu u jednokrevetnoj sobi košta 65.03 eura, a u trokrevetnoj 38.49 eura, dok je primjerice u Zadru u domu na adresi Put stanova 1A cijena smještaja u dvokrevetnoj sobi 109.50 eura, a u trokrevetnoj sobi 89.59 eura mjesečno. Jednokrevetne sobe predviđene su za studente sa smanjenom pokretljivošću, a plaćaju se 79.63 eura mjesečno. U Zadru se nalazi još jedan dom, na adresi Dr. Franje Tuđmana 24D, u kojemu cijena smještaja iznosi 59.73 eura mjesečno.
U zagrebačkim studentskim domovima cijene soba znatno variraju. Primjerice, dvokrevetne sobe u studentskom domu Stjepan Radić u paviljonima 11 i 12 koštaju 80 eura mjesečno, u paviljonima 1 do 4 i 7 do 9 50 eura eura, dok su u petom i šestom paviljonu 40 eura mjesečno, uz subvencionirani smještaj.
Studentski centar Split ove je godine promijenio cijene smještaja u odnosu na prošlu godinu pa tako sada jednokrevetna soba košta 118.12 eura, a isto toliko i za osobe s invaliditetom. Dvokrevetna soba u studentskom domu Dr. Franjo Tuđman košta 104.85 eura po studentu, dok su u Spinutu i Bruni Bušiću jeftinije - 83.62 eura. Trokrevetne sobe dostupne su samo u studentskom domu Bruno Bušić i koštaju 65.03 eura mjesečno po studentu.
Prošle godine povećale su se i cijene studentskog doma u Osijeku, na protivljenje brojnih studenata koje je najviše pogodila odluka da će sami morati snositi troškove kvarova u svojim sobama. U Puli je cijena smještaja u studentskom domu u paviljonu 1 92.91 euro, dok u paviljonima 2 i 3 košta 99.54 eura mjesečno. U Dubrovniku se cijena smještaja za studente u domovima nije mijenjala gotovo četiri godine, a iznosi 112.81 euro.
"Kolika god da je inflacija, studentska satnica se iz godine u godinu povećava pa mi se čini da si studenti sada mogu lijepo zaraditi, pogotovo zato što će se minimalna studentska satnica podići za gotovo euro od nove godine.
MZO i Središnji državni ured za demografiju ove godine dodjeljuju 2538 studenata subvenciju od 60 eura za privatni smještaj (studentima koji su ostvarili pravo na dom, ali zbog manjka kapaciteta nisu dobili smještaj). U studentskom domu Split uspjeli su se izboriti za još 40 eura od Županije.
To nije dovoljno, ali pomogne. Smještajni kapaciteti u domovima su zapravo najveći problem. Po tom pitanju najveći problem je Zagreb jer trećina hrvatskih studenata tamo studira. Nema dovoljno kapaciteta u studentskim domovima", kazala nam je Antonela Đuraš, glavna predstavnica studenata na nacionalnoj razini.
U Zagrebu smještaj u domu dostupan za svakog desetog studenta
Iz zagrebačkog Studentskog zbora kazali su nam da Studentski centar u Zagrebu nudi oko 7000 mjesta u domovima te da je ove godine smještaj tražilo preko 10.000 studenata. Zbog niskih kapaciteta, kažu, mnogi se studenti ni ne prijavljuju jer znaju da smještaj neće dobiti.
"Ako gledamo sve studente u gradu Zagrebu, dostupno je dovoljno smještaja tek za svakog desetog studenta Sveučilišta. Iz tog su razloga mnogi studenti prisiljeni pronaći privatan smještaj, a njegova cijena reflektira najamninu u gradu Zagrebu koja je među najvišima u Hrvatskoj. Studentski džep teško pogađaju visoke cijene najma, a stipendije ni približno ne pokrivaju troškove života u Zagrebu.
Primjerice, državna socioekonomska stipendija iznosi tek 200 eura mjesečno. Kod kolega uviđamo da je, čak i uz cimersko udruživanje, zahtjevno naći privatni smještaj po cijeni od 300 eura. Novouvedena mjera subvencije od 60 eura za privatni smještaj za sada se nije pokazala efikasnom u gradu Zagrebu s obzirom na to da se, od ponuđenih 1275 subvencija, za istu prijavilo samo 800 studenata. Potrebno je istražiti zašto se studenti nisu odazvali na mjeru te kako ubuduće osigurati njenu efikasnost, primjerice uz unaprjeđenje komunikacije prema studentima.
Iako je ova mjera pohvalna, ona nije rješenje, posebice jer postoji rizik da će utjecati na daljnji rast cijena najma. Potrebno je proširiti kapacitete studentskog smještaja u gradu Zagrebu kako bismo bili konkurentni europskom standardu te unaprijedili studentski život. Podsjećamo da su gotovo svi sveučilišni gradovi u RH posljednjih godina gradili nove domove, dok Zagreb zadnjih 20 godina nije", kazala nam je Ivona Josipović, predsjednica Studentskog zbora Zagreb.
Cijena ECTS-boda i preko 60 eura
Državni fakulteti u Hrvatskoj su besplatni, ali samo za studente koji tijekom akademske godine steknu pravo upisa kao redovni studenti uz dovoljan broj ECTS-bodova. Uz to, svakog studenta na početku akademske godine prate troškovi upisnine, ali i ECTS-bodova za predmete koje nisu položili u prethodnoj godini.
Cijene upisnina u Hrvatskoj znatno se razlikuju od jednog do drugog sveučilišta, u prosjeku od 30 do 75 eura. Također, razlikuju se i cijene ECTS-bodova od fakulteta do fakulteta.
Primjerice, iznos koji se plaća za jedan ECTS-bod koji je student upisao u akademskoj godini, a nije ga ostvario, na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu iznosi 21.24 eura, a na Studiju sestrinstva u Puli čak 64 eura.