Studija otkrila koje će zemlje zbog klime biti turističke gubitnice, a koje dobitnice

KLIMATSKE promjene mogle bi u skoroj budućnosti značajno utjecati na turizam u Europi. Neke članice od zatopljenja bi mogle profitirati, dok bi druge mogle postati gubitnice, pokazala je velika studija koju je provelo znanstveno savjetodavno tijelo Europske komisije Joint Research Centre (JRC).

Projekcije važne za razvoj turizma

Projekcije JRC-a vrlo su važne za Europu iz više razloga.

Prvi je taj što je Europa turistički najatraktivnije područje u svijetu čiji turistički sektor godišnje uprihodi oko dva bilijuna eura. Pritom treba imati na umu da je u 2019. turistička aktivnost u Hrvatskoj izravno generirala 11.8% ukupno ostvarenog BDP-a.

Drugi je taj što je izvješće o stanju klime u Europi 2022. pokazalo da se taj kontinent od 1980-ih zagrijavao dvostruko brže od globalnog prosjeka te da je Europa u toj godini bila za oko 2.3°C toplija od predindustrijskog prosjeka (1850.-1900.).

Usto su istraživanja pokazala da je šire područje Mediterana vruća točka klimatskih promjena te da se njegove vode zagrijavaju za oko 20% brže od prosjeka svjetskih oceana.

Četiri scenarija za zatopljenje od 1.5℃ do 4℃

JRC je napravio projekcije turističke potražnje u svijetu koji se zagrijava i u skladu s njima karte za četiri različita scenarija ovisna o razmjerima zagrijavanja u stupnjevima Celzijusovim u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Dva su optimističnija i predstavljaju projekcije u slučaju da prosječna globalna temperatura u svijetu naraste za 1.5℃ i 2℃ u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a dva pesimistična za porast od 3℃ i 4℃. Tu treba imati na umu da je do sada već ostvaren porast od 1.2℃. Podsjetimo, Klimatskim sporazumom iz Pariza svjetske su se vlade obavezale da će nastojati zaustaviti rast emisija CO2, a time i rast temperatura na 1.5℃, u najgorem slučaju do 2℃.

Kako bi proveli svoju analizu, stručnjaci JRC-a napravili su povijesnu procjenu statističkog odnosa između noćenja, takozvani turistički klimatski indeks (TCI), koji se fokusira na udobnost povezanu s vremenskim uvjetima, i druge ekonomske varijable. U obzir su uzeli i vrste odredišta - je li urbano, primorsko, ruralno, zimsko planinsko ili mješovito. Naime, velike vrućine lakše se podnose u planinama, a teže u velikim gradovima bez puno zelenila.

Na temelju tih podataka stručnjaci su napravili predviđanja kako će se turistička potražnja i varijacije u noćenjima razvijati po mjesecima.

Najveći gubitnik - priobalje Mediterana

Studija JRC-a provedena je za 267 europskih regija, a pokazuje da će promjene biti najveće u priobalnim područjima mediteranskih zemalja, osobito u Portugalu, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Grčkoj, Cipru i Bugarskoj (na karti dolje kliknite na +1.5°, +2°, +3° i +4° za različite scenarije zagrijavanja).

Ako temperatura naraste za 4℃, 80% europskih regija zabilježit će porast turističke potražnje u odnosu na 2019. Prevedeno u brojke, to znači da će 106 europskih regija zabilježiti povećanje potražnje za 3% i više (označeno plavom bojom na donjoj karti). S druge strane, 52 regije bilježit će gubitke (označeno crvenom).

Najveće povećanje interesa od +16% predviđeno je za zapadni Wales, dok je najveći pad od -9.1% predviđen za grčke Jonske otoke. Slijede grčki otoci u Sjevernom Egejskom moru (-9%), oni u Južnom Egejskom moru (-8.6%) i Cipar (-8.2%). Na petom mjestu su Balearski otoci u Španjolskoj.

Gledano po državama, najveće gubitke, veće od -5%, bilježit će regije Portugala, Španjolske, Italije, Grčke i Cipra, dok će najveća povećanja, veća od +5%, bilježiti regije Velike Britanije, Irske, Nizozemske, Njemačke, Danske, Finske i Švedske.

Osim geografske preraspodjele dogodit će se i sezonska. Naime, ljeta će postati manje atraktivna za turističke posjete, dok će prijelazne sezone i zima postati atraktivnije.

JRC-ovu studiju treba ozbiljno shvatiti

Istraživač u Institutu za turizam dr. Hrvoje Carić kaže da je studija JRC-a kvalitetna i korisna.

"To je ozbiljna institucija te njezine nalaze treba ozbiljno uzeti u obzir", kaže Carić.

"Nova studija omogućava nam da sagledamo što bi dalje trebalo pratiti. Ovo nije konačna riječ. Mi već desetljećima znamo da će klimatske promjene utjecati na turizam. To zadnjih par godina i sami vidimo s meteorološkim ekstremima i anomalijama kao što su toplinski valovi ili izražena nevremena. Također, zadnjih pet godina klima uređaji se sve češće koriste čak i u ljetnim noćima da bi se moglo kvalitetnije odmoriti", tumači Carić.

Hrvatska neće stradati koliko i njena konkurencija

U strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u RH za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. piše da će globalno zatopljenje s pratećim ekstremima uzrokovati velike štete hrvatskom gospodarstvu u različitim sektorima od poljoprivrede do energetike. Kako smo već pisali na Indexu, u sektoru turizma glavni očekivani utjecaji klimatskih promjena bit će smanjenje turističke potražnje u ljetnim mjesecima zbog visokih temperatura, pojačanog UV zračenja te veće učestalosti i snage ekstremnih vremenskih događaja; smanjenje ili gubitak atraktivnosti ekosustava i bioraznolikosti kao elemenata privlačnosti u turizmu; smanjenje raspoloživosti vode te nastanak šteta na različitim infrastrukturnim sustavima (odvodnja otpadnih voda, odlaganje krutog otpada, infrastruktura plaža, smještajna infrastruktura, hortikultura hotelskih kompleksa i dr.) i njihova smanjena funkcionalnost.

Planine će postati privlačnije

Strategija također ističe da će klimatske promjene učiniti da planinski krajevi za ljetnih mjeseci postanu atraktivniji, dok će obala biti privlačnija u ostalim dijelovima godine. Turistički sektor bit će primoran obogaćivati ponudu i nuditi proizvode više kvalitete. Povoljniji klimatski uvjeti na obalnom dijelu u posezoni i predsezoni mogli bi pozitivno djelovati u smislu fokusiranja na produljenje sezone.

No zanimljivo je vidjeti da prema projekcijama JRC-a Hrvatska neće biti pogođena klimatskim promjenama toliko koliko druge mediteranske zemlje (karta gore).

Meteorologinja Lidija Srnec iz Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju u DHMZ-u kaže da je prema analizi broja noćenja u 2019. Hrvatska u ovoj studiji na 10. mjestu te da je u promatranih 20 godina vidljiv porast broja noćenja, osobito od 2012. do 2019.

"Ako se gleda povijesno razdoblje, Hrvatska na mjesečnoj razini ima nešto manji turistički klimatski indeks (TCI) u ljetnim mjesecima u usporedbi s ostalim mediteranskim zemljama, osobito njihovim obalnim dijelovima. Gleda li se zemljopisni položaj Hrvatske na Sredozemlju, uz nešto sjeverniji položaj naše zemlje, može se govoriti o dipolu sjever-jug manjeg razmjera. U sadašnjoj klimi, obalni dijelovi Mediteranskih zemalja topliji su od Hrvatske. Stoga se, uz očekivani porast temperature zbog globalnog zatopljenja i njegov utjecaj na cijelu Europu, može očekivati manji efekt pogoršanja TCI-a u Hrvatskoj spram ostalih zemalja", tumači.

Bolji scenarij za Hrvatsku ne treba olako uzeti

No Srnec ističe da bolji nalaz studije za Hrvatsku ne smijemo uzeti zdravo za gotovo.

"Hrvatska je analizirana s aspekta obalnog i mješovitog tipa regionalnog turizma. U gospodarskom smislu većinu hrvatskog turizma nosi broj noćenja na obali, a taj turizam je itekako izložen mogućim promjenama i rizicima zbog očekivanih klimatskih promjena, što je vidljivo iz projekcija strategije prilagodbe na klimatske promjene. To što studija procjenjuje povoljniji broj noćenja ne možemo gledati kao veliku startnu prednost u odnosu na susjedne zemlje. Promjena će svakako zahvatiti i Hrvatsku, moguće s kojom godinom zakašnjenja.

Također, treba promišljati o razvoju turizma i kvalitetnijim ponudama ne samo na obali nego i u ostalim dijelovima zemlje u svim mjesecima. Pri tome treba ozbiljno promišljati da su resursi prirode ograničeni i da dodatni broj turista ne može riješiti problem. Jednostavan primjer su posjeti nacionalnim parkovima koji imaju ograničenja u kapacitetima tijekom dana. U svakom slučaju, povoljniju situaciju iz ove studije ne treba uzeti zdravo za gotovo, već iskoristiti za razvoj kvalitetnije ponude u svih segmentima turizma za manje skupine", poručuje naša znanstvenica.

Nije sve samo crno

Također je zanimljivo da klimatske promjene, kada se gleda Europa u cjelini, neće imati negativan efekt. Naime, projekcije pokazuju da bi potražnja u Europi mogla narasti između 0.35% i 1.58%.

Pritom će tijekom ljeta priobalni krajevi sjeverne Europe postati najatraktivniji, dok će priobalna područja južne Europe biti najveći gubitnici, osobito u najgorem scenariju zatopljenja od 4℃.

Problemi - velika vrućina i velika vlaga

Carić ističe da najveći utjecaj na osjećaj ugodnosti ili neugodnosti kod ljudi ima kombinacija topline i vlage.

"Visoka temperatura u kombinaciji s visokom vlagom je neizdrživa, dok visoka temperatura bez visoke vlage nije problem", kaže naš stručnjak.

"Na nekom otoku možete imati situaciju da će isparavanja vode uzrokovati veliku vlažnost pa će kombinacija visoke temperature i visoke vlažnosti biti neizdrživa. S druge strane, na istom tom otoku druge lokacije mogu imati orijentaciju u kojoj će ruža vjetrova biti takva da će vlažnost i temperatura biti prihvatljiviji. Drugim riječima, treba znati da će tu u igri biti i neki mikromomenti. Također je teško unaprijed predvidjeti kako će se točno stvari u određenom području mijenjati s klimatskim promjenama", dodaje Carić.

Velike promjene donosi tek najgori scenarij

Konačno treba istaknuti da će pad turističke potražnje u velikoj mjeri ovisiti o težini klimatskog scenarija.

Primjerice, u slučaju povećanja prosječne temperature od samo 1.5℃, studija JRC-a predviđa smanjenje od 0.31% turističke potražnje u Španjolskoj. Za povećanje od 2℃, pad bi bio 0.4%, a za 4℃ 3.14%. Pritom treba imati na umu da će sjeverni dijelovi Španjolske biti dobitnici, tako da će kompenzirati gubitke juga. U Hrvatskoj će razmjeri takve kompenzacije biti neusporedivo manji.

Hrvatska nije spremna na klimatske promjene

Carić smatra da Hrvatska kao društvo nije spremna za izazove koje nose klimatske promjene, uz časne izuzetke.

"Pozitivan primjer je tvrtka Valamar. Oni se trude smanjiti svoj ugljični, odnosno klimatski otisak. No kod nas generalno formalni sustavi planiranja i upravljanja turizmom gotovo uopće ne uzimaju u obzir klimatske rizike, osim kada treba pro forme dokumentirati proces - napisati planove ili strategije bez stvarne intencije da se provedu", pesimističan je Carić.