PSIHIJATRIJSKA bolnica Vrapče objavila je na svojim službenim stranicama priču o istraživanju iz SAD-a u kojem se navodi korelacija između legalizacije marihuane i porasta stope samoozljeđivanja kod mlađih muškaraca.
"Rezultati studije ne mogu dokazati uzročno-posljedičnu vezu"
Jedan od autora istraživanja Keith Humphreys, profesor psihijatrije i bihevioralnih znanosti sa Sveučilišta Stanford, kaže da rezultati studije ne mogu dokazati uzročno-posljedičnu vezu. Naime, znanstvenici su pronašli korelaciju između promjene politike prema kanabisu u saveznim državama i stope samoozljeđivanja kod muškaraca mlađih od 40 godina.
Primijetili su rast tih stopa, koje uključuju i pokušaje samoubojstva i nesuicidalno ponašanje poput rezanja. Rast je zabilježen u saveznim državama koje su legalizirale kanabis, a u nekim slučajevima ga i komercijalizirale u rekreativne svrhe.
"Mogući i drugi trendovi koji su utjecali na stopu samoozljeđivanja"
Humphreys navodi da je moguće i da su postojali i neki drugi različiti trendovi koji su utjecali na stopu samoozljeđivanja u tim državama. No, ističe da rezultate istraživanja treba uzeti u razmatranje prigodom rasprave o politikama prema rekreativnoj uporabi kanabisa.
Trenutno većina američkih država dopušta uporabu kanabisa u medicinske svrhe, dok su 15 država i Washington kanabis legalizirali i za rekreativnu uporabu.
Potonje promjene politika bile su kontroverzne, a neka istraživanja sugeriraju da se povećala uporaba kanabisa među mladim odraslima, pa čak i adolescentima (koji zakonski ne smiju kupiti drogu).
U tom istraživanju Humphreys je proučavao jesu li se promjene stope samoozljeđivanja promijenile nakon zakonskih izmjena po pitanju kanabisa.
Neka su prošla istraživanja povezivala uporabu kanabisa s povećanim rizikom od samoozljeđivanja, što uključuje ponašanja poput spaljivanja ili rezanja kože, kao i suicidalne misli ili pokušaje. Ljudi koji se namjerno samoozljeđuju u povećanom su suicidalnom riziku te im je potrebno liječenje.
"Dvije misli o politici legalizacije i samoozljeđivanju"
"Dvije su kompetitivne misli o politici i samoozljeđivanju", kaže Humphreys. Jedna drži da će se stopa samoozljeđivanja povećati u državama koje legaliziraju drogu, dok druga tvrdi da bi samoozljeđivanje moglo postati rjeđe, ako uporaba kanabisa smanji konzumaciju alkohola, koja je sama po sebi rizičan čimbenik za samoozljeđivanje.
Sveukupno gledano, nije nađen jasan porast broja samoozljeđivanja u državama koje su legalizirale kanabis u rekreativne svrhe, uključujući i države koje dopuštaju prodaju kanabisa u specijaliziranim trgovinama osobama starijim od 21 godinu.
Korelacija samo u jednoj demografskoj skupini, najugroženiji mlađi muškarci
Međutim, korelacija postoji u jednoj demografskoj skupini, kod muškaraca mlađih od 40 godina.
U državama koje dopuštaju komercijalnu prodaju kanabisa stopa samoozljeđivanja porasla je za 46% među muškarcima od 21 do 39 godina. U državama koje su legalizirale kanabis, ali nisu imale specijalizirane trgovine, broj samoozljeđivanja porastao je za 70% kod muškaraca mlađih od 21 godinu.
"Mladi muškarci su skupina u kojoj možemo očekivati povezanost", kaže Humphreys.
Oni su, naime, najveći potrošači supstanci, uključujući kanabis i alkohol. Također imaju relativno veću stopu određenih psihičkih poremećaja ili poremećaja u ponašanju koji povećavaju rizik od samoozljeđivanja.
"Studije pokazuju da ljudi s podležećim psihičkim tegobama mogu koristiti kanabis za ublažavanje simptoma", kaže Pat Aussem iz nevladine organizacije Partnerstvo za okončanje ovisnosti. No, s vremenom uporaba kanabisa može pogoršati te simptome, uključujući depresiju i samoozljeđivanje. Potrebna su daljnja istraživanja o povezanosti kanabisa i samoozljeđivanja, kao i drugih potencijalnih učinaka na zdravlje.