Marin Mrčela, zamjenik predsjednika Udruge hrvatskih sudaca (UHS), za N1 studio komentirao je štrajk sudaca.
Mrčela je rekao da će se sastati s ministrom Malenicom jer traže ispunjenje obećanja iz svibnja. "Čekamo novi prijedlog, naša pozicija je jasna. Tražimo ono što je obećano u svibnju, a trebalo je biti ispunjeno do kraja godine. Mjere upozorenja su upravo zato jer obećanje nije ispunjeno. Nije riječ o visini plaća, nego o sustavnom uređenju plaća, indeksaciji, platnim razredima i materijalnim pravima. To je bilo obećano."
Navodi da traže ozbiljan pristup, a ne obećanja. "Tražimo ispunjenje obećanog jer smo u svibnju izrazili sumnju da će sve biti napravljeno u roku, a ministar je rekao da hoće. Nadam se da se sada nešto promijenilo. Nadam se da ćemo dobiti nekakvu garanciju. Moja iskustva vezana uz obećanja Ministarstva nisu sretna", rekao je Mrčela.
Koja se ročišta odgađaju, a koja ne?
Kaže da je dogovor moguć unatoč nekim teškim riječima koje su pale vezano za štrajk. "Mi imamo podatke da je odaziv negdje 100 posto, negdje manje, negdje 99, 98 posto itd. Prema našim podacima, odgađamo oko 1000 ročišta, a neka su odgođena i prije ovih mjera. Kod provođenja ovih mjera suci se koriste zakonom jer su jedino oni ovlašteni tumačiti zakon i ne otkazuju se ona ročišta gdje će nastupiti nenadoknadiva šteta. Svi oni postupci gdje se traži isplata ili naplata neke štete, što nije nenadoknadiva šteta", naveo je.
O otkazivanju ročišta iz sfere Obiteljskog zakona kaže da oni nemaju podatke kao Ministarstvo te ne vidi zašto bi se ta ročišta odgađalo. "Svi oni postupci gdje se očekuju neka plaćanja nakon pravomoćne presude neće nastupiti neka nenadoknadiva šteta", dodao je.
Kaže da je svjestan nepovjerenja u pravosuđe, kao i istraživanja da tek svaki četvrti ispitanik podržava ovaj štrajk. "Znamo da građani mogu biti trenutno zaustavljeni u ostvarivanju nekih svojih prava, ali mi nemamo druge opcije da se borimo i to nam je za sada jedini način. Probali smo druge načine, pisali smo Europskoj komisiji, vlada je obećala da će ispuniti zahtjeve, ali nije. Znam da građani nisu zadovoljni, ali to nije da se nama dignu plaće", rekao je.
"Zatrpani smo državnim postupcima"
"Svi podaci koji su dostupni Vrhovnom sudu pokazuju da se vrijeme trajanja postupka skraćuje, nije idealno ili dobro i trebalo bi biti bolje. Podaci pokazuju da se sudac rješava 8000 predmeta godišnje, to je mnogo više nego u Danskoj ili Austriji, ali tamo je sustav drugačiji. Mi imamo tisuće postupaka koje generira država, gdje ne ispunjava kolektivne ugovore ili neke druge svoje obveze, gdje je država stranka u postupku. To nije dobro", dodao je Mrčela.
"Naravno, postoje i suci koji ne rade dobro, mi znamo da takvih ima. Za takve suce postoji lijek, postoje stegovni postupci i mogućnosti razgovora s nadležnim predsjednikom suda i to se radi. Ali sustav nije dobar čim on generira godišnje 1300 zaostalih predmeta", napomenuo je.
Politizacija prava
O najavljenom Lex AP-u kaže da je ta odluka jako politizirana. "S pravnog gledišta trebalo je ugraditi javni interes, a ne samo isključenje protupravnosti. Dakle, sudu dati ovlast da tog kaznenog djela nema ako je objava učinjena u javnom interesu. To imamo na dva mjesta u Kaznenom zakonu pa ne vidim zašto ne bi moglo biti u trećem. Ja razumijem da one koji donose tu odredbu jer ne žele da se sudi u javnosti i medijima", rekao je Mrčela.
"Imam svoje mišljenje, ali ga neću iznositi jer je to ušlo u političku sferu i meni kodeks brani da se o tome izjašnjavam", dodao je.