Suđenja El Chapu i "Daruvarcu" govore sve što morate znati o našem pravosuđu

Foto: EPA/Wikipedia/Dino Stanin/PIXSELL

SJEDINJENE Američke države protiv Joaquina Guzmana Loere, sudski proces protiv najvećeg živućeg narkobosa, poznatog po nadimku El Chapo, jučer je okončan osuđujućom presudom. Iako je sudski proces započeo 5. studenog 2017., samo suđenje trajalo je od 5. studenog 2018. do jučer. Dakle, nešto više od tri mjeseca, odnosno 14 tjedana ili 99 dana.

>> El Chapo proglašen krivim

>> Šokantna svjedočanstva na suđenju El Chapu: Imao je "sobu za ubojstva"

>> El Chapo cmizdrio pred američkim agentima, pogledajte snimku

Praktički istovremeno sa suđenjem El Chapu, koje su mnogi nazvali američkim "suđenjem stoljeća", u Hrvatskoj je trajalo suđenje Darku Kovačeviću, poznatom po nadimku "Daruvarac". Optužnica protiv "Daruvarca" zbog počinjenja kaznenog djela protiv života i tijela teškom tjelesnom ozljedom i kaznenog djela protiv osobne slobode prijetnjom podignuta je 31. kolovoza 2018. Samo suđenje počelo je 11. listopada 2018., a završilo je 10. siječnja. Dakle, trajalo je oko tri mjeseca, odnosno 13 tjedana ili 92 dana. Tjedan dana kraće nego suđenje stoljeća. 

Naravno, suđenja El Chapu i "Daruvarcu", osim vremenskog poklapanja, imaju vrlo malo zajedničkog. Ali u tome i jest poanta. I pravni laik može zaključiti da je optužnica El Chapu bila gotovo nemjerljivo kompleksnija. Bila je sastavljena od deset točaka - u početku je imala 17 točaka, ali broj je srezan kako bi se ubrzao postupak.

Suđenje El Chapu: 10 točaka optužnice, 57 svjedoka, sati i sati snimljenog dokaznog materijala...

Tko je bio El Chapo?

Prva i glavna točka optužnice bila je ona za vođenje kontinuiranog kriminalnog pothvata, koja je sama sadržavala 27 različitih kaznenih djela, a prema zakonu predviđa obaveznu doživotnu zatvorsku kaznu. Druge točke optužnice su, među ostalima, bile: zavjera pranja prihoda stečenih prodajom narkotika, međunarodna distribucija kokaina, heroina, marihuane i drugih druga te korištenje vatrenog oružja. 

Na suđenje je pozvano čak 57 svjedoka, uključujući članove narkokartela i američke savezne agente koji su sudjelovali u višegodišnjoj istrazi. Najmanje 14 svjedoka bili su Chapovi bliski suradnici koji su u svojstvu suradnika pristali surađivati u zamjenu za blažu kaznu ili imunitet. Među dokazima su, osim zaplijenjene droge i vatrenog oružja, uključujući Chapov zlatni kalašnjikov i dijamantima optočeni pištolj, bili i sati i sati snimljenih razgovora između njega i njegovih suradnika i ljubavnica.

Tadašnja državna odvjetnica SAD-a Sally Yates opisala je 2017. Chapa kao "navodnog lidera milijarderskog, međunarodnog kriminalnog pothvata koji je krijumčario drogu na naše ulice i izazivao nasilje i bijedu u našim zajednicama". Meksički kartel Sinaloa, koji je El Chapo vodio od 1989. do 2016., prokrijumčario je u SAD barem 200 tona kokaina, kao i znatne količine marihuane i drugih droga u ukupnoj vrijednosti od 14 milijardi dolara. Nijedan drugi narkokartel nije uspio prokrijumčariti toliku količinu droge preko američke granice. El Chapo je 2016. uhićen i zatvoren po treći put, nakon što je pobjegao iz meksičkih zatvora 2001. i onda opet 2015. Razumljivo je da su zbog toga na suđenju u New Yorku na snazi bile maksimalne mjere sigurnosti.

>> VIDEO "Daruvarac" pušten iz zatvora

>> "Daruvarac" je Indexu priznao sve. Hoće li ga sad vratiti u zatvor?

>> Za DORH slučaj "Daruvarac" nije pokušaj ubojstva. Evo kako to objašnjavaju

"Daruvarac" pušten na slobodu jer je istekao maksimalni rok za istražni zatvor

"Daruvarac" je, s druge strane, optužen da je 28. svibnja 2018. brutalno premlatio 18-godišnju Lorenu Gurlicu iz Zadra. Tada se izjasnio da nije kriv. Unatoč težini ozljeda, protiv njega nije podignuta optužnica za pokušaj ubojstva, zbog čega je prema zakonu nakon šest mjeseci provedenih u istražnom zatvoru morao biti pušten na slobodu. Sve što je državni odvjetnik Dražen Jelenić imao reći na ovu temu bilo je da se kvalifikacije u svim predmetima donose na temelju činjenica kojima raspolaže državni odvjetnik te da trajanje istražnog zatvora "ne može biti odlučno za donošenje odluke zamjenika državnog odvjetnika o kvalifikaciji nedjela".

Na ročištu 9. siječnja, dan prije nego što je osuđen, "Daruvarac" je ipak priznao krivnju. 10. siječnja ove godine nepravomoćno je osuđen na pet godina zatvora. Riječ je o jednoj od najtežih kazni za ovaj tip kaznenog djela, ali pitanje je koliko to znači žrtvi i njegovoj obitelji, s obzirom na to da je nakon jedva mjesec dana ponovo pušten na slobodu, do pravomoćnosti presude.

"Daruvarac" se pri izlasku iz zatvora u nedjelju i požalio novinarima da je kazna prerigorozna, "kao da sam nekoga ubio", i s odvjetnikom pripremio žalbu na punih 250 stranica. 

Naime, Kovačević je tijekom trajanja suđenja proveo maksimalnih šest mjeseci u istražnom zatvoru. Produljeni istražni zatvor do pravomoćnosti presude je ipak ograničen i to posebno u slučajevima kad je pritvorenik u pritvoru proveo maksimalno vrijeme s obzirom na klasifikaciju nedjela, a što je u slučaju "Daruvarca" doista tako. Kod takvih slučajeva zakon predviđa da se istražni zatvor može produljiti samo za šestinu kod slučajeva gdje je kazna do pet godina. 

Suđenje u razumnom roku - u Hrvatskoj samo loša šala

S obzirom na notornu sporost, nepredvidivost i neučinkovitost našeg pravosuđa, koje su još jednom potvrđene i u ovom slučaju, možemo samo nagađati kada će presuda i postati pravomoćna. A do tada je Daruvarac slobodan, bez ikakvih mjera opreza u smislu zabrane približavanja žrtvi ili napuštanja zemlje.

Čisto kao korisni misaoni eksperiment, pokušajmo još jednom usporediti neusporedivo - možete li zamisliti da je El Chapo pušten na slobodu do određivanja kazne ili pravomoćnosti presude? Američko pravosuđe ne dozvoljava takvu mogućnost ni u teoriji ni u praksi, kad je riječ o ovako teškim kaznenim djelima. 

Jedno od temeljnih načela pravičnosti suđenja je, osim da ono bude vođeno nepristrano, i to da bude dovršeno u razumnom roku. U Hrvatskoj se, odavno je jasno, ni inače ne može govoriti o suđenju u razumnom roku. U ovom slučaju, trajanje suđenja, odluke državnog odvjetništva i nelogičnosti, odnosno nedorečenosti naših zakona, dovele su do toga da osuđenik za teško kazneno djelo bude pušten na slobodu do daljnjega. Hoće li se muškarac koji je 18-godišnjoj djevojci udarao glavom o umivaonik ponovo približiti svojoj žrtvo, ovisi o njegovoj dobroj volji. Zahvaljujući našem pravosuđu.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.