VIJEST o mogućoj trgovini organima u KBC-u Zagreb šokirala je Hrvatsku.
Dva slučaja
Inspekcija Ministarstva zdravstva otkrila je nepravilnosti kod dvije transplantacije organa u KBC-u Zagreb iz 2019. godine te sve prijavila Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) i Državnom odvjetništvu zbog sumnje na trgovinu organima. Donijeli su i odluku o privremenoj zabrani presađivanja bubrega s nesrodnih davatelja.
> Sumnjive transplantacije u Ćorušićevom KBC-u: "Prva sumnja na trgovinu organima u RH"
Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu je regionalnoj televiziji Una potvrdilo da od 2021. godine provodi izvide o dva para transplantacija bubrega s nesrodnih živih donora.
Izvori bliski Ministarstvu za Unu su rekli da je Hrvatska liječnička komora promptno reagirala na nalaz MZ-a i ocijenila da je transplantacijski tim Zavoda odgovoran za etičke propuste u oba slučaja.
Organe davali Srbin i Kosovar
U prvom slučaju, primatelj organa je mladi muškarac iz Hrvatske, no njegov socijalni status nije naveden niti je evaluiran odnos s donatorom koji je mlađi muškarac iz Pančeva, vozač kamiona, dakle osoba niskog socijalnog statusa. U psihološkom nalazu darivatelja zapisano je tek da je sposoban shvatiti postupak i dati informirani pristanak.
U drugom se slučaju transplantacije radi o osobama s Kosova, pri čemu je primatelj organa navodno državljanin Hrvatske. Svjedoci za Unu tvrde da je hrvatska adresa primatelja ostala neupisana, kao i podaci o socioekonomskom statusu.
Pacijent je u KBC Zagreb primljen preko hitne službe, no u bolnici je odmah izazvao pažnju, piše Una, kazavši da je transplantacija dogovorena za sedam dana. Njegov darivatelj je radnik s Kosova, pekar sa šestero djece, koji vrlo slabo govori hrvatski jezik pa je pri pregledima koristio pomoć prevoditelja, primatelja bubrega. On je navodno bio smješten u hotelu Rebro.
Psihijatar je u obradi bio fokusiran na psihomotorne sposobnosti pacijenta te je na koncu zapisao da je riječ o osobi čije su intelektualne sposobnosti na granici slabijeg prosjeka, piše Una i dodaje da je nakon pregleda psihijatar zaključio da nema kontraindikacija da pacijent bude darivatelj organa.
Ovo je zaključak inspekcije
Index je u posjedu zaključka inspekcije Ministarstva zdravstva. Zaključak prenosimo u cijelosti.
"Zbog složenosti pitanja koja proizlaze iz darivanja bubrega od živog nesrodnog darivatelja etički principi moraju se strogo poštivati i sustavno implementirati u postupak.
Kako se transplantacija bubrega u Republici Hrvatskoj temelji na programu transplantacije s preminulih darivatelja (zahvaljujući odlično organiziranom donorskom programu na svim razinama, pozitivnoj percepciji zajednice i medija i dr.), a ne na transplantaciji bubrega sa živog srodnog ili još rjeđe nesrodnog darivatelja, manjkavosti u postupku darivanja bubrega živih nesrodnih darivatelja nisu do sada dolazile do izražaja.
Međutim, sustavnom analizom ova dva predmetna slučaja darivanja bubrega od živih nesrodnih darivatelja uočene su gore detaljno opisane manjkavosti koje nisu prihvatljive.
Otkrivanje i poznavanje tih manjkavosti otvaraju mogućnost njihova ispravljanja. Pri donošenju ovog mišljenja imenovani stručnjaci su u tom kontekstu konzultirali i relevantnu stručnu i znanstvenu literaturu, s ciljem da skrenu pažnju na moguće načina njihova rješavanja.
U skladu sa navedenim donijeto je rješenje o privremenoj zabrani programa presađivanja bubrega živih nesrodnih donora", piše u zaključku.
Ćorušić bez komentara
Jasno tu piše kako se transplantacija bubrega u Republici Hrvatskoj temelji na transplantaciji s preminulih darivatelja. Zato i jest nejasno kako je moguće da je došlo do toga da se u navedenom Zavodu za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju najveće hrvatske bolnice transplantiraju organi sa živih donora.
Kontaktirali smo ravnatelja bolnice Antu Ćorušića, no na poziv, ali i na poruku nije odgovarao. Također, kontaktirali smo KBC Rebro i Merkur, ali i neke liječnike, kao i društva koja se bave ovom tematikom, no za komentar nitko nije bio raspoložen. I ministar zdravstva Vili Beroš za Index je rekao kako ne može komentirati ono što je na DORH-u.
"Nakon svih utvrđenih činjenica, inspekcija Ministarstva zdravstva poduzela je mjere u skladu sa svojim ovlastima te je predmet prvo ustupljen na daljnje postupanje Hrvatskoj liječničkoj komori zbog povrede Kodeksa medicinske etike i deontologije, potom na daljnje postupanje Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske te je zdravstveni inspektor, u skladu sa svojim ovlastima, donio rješenje o privremenoj zabrani programa presađivanja bubrega živih nesrodnih darivatelja", dodao je.
Pisali smo i DORH-u, ali do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor.
Karačić: Ovo je možda naša najteža zdravstvena kriza
Ipak, došli smo do komentara Jasne Karačić, predsjednice Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata. Pitamo je zbog čega nju ovo podsjeća na trgovanje organima.
"S obzirom da je par za transplantaciju prethodno odbilo Etičko povjerenstvo KB-a Merkur, kojemu je cijela priča bila sumnjiva, tim više što je darivatelj organa lošeg imovinskog stanja, pobudio je sumnju da se radi o mogućoj trgovini organima.
Uzimanje organa od živog darivatelja dozvoljeno je samo ako je darivatelj za taj zahvat dao informirani pristanak u pisanom obliku, no iako on postoji, iz nalaza psihijatra upitno je da li je zbog svojih intelektualnih sposobnosti davalac to mogao i razumjeti.
Ova situacija je vrlo ozbiljna i možda najteža povijesna zdravstvena kriza. Iako smo mislili da smo sigurna zemlja po tom pitanju, sada zaista možemo reći da sve nad čime smo se zgražali gledajući strane medije imamo u našem okruženju", rekla je.
"O uzimanju organa od živog darivatelja u svrhu presađivanja primatelju odlučuje stručni tim transplantacijskog centra i etičko povjerenstvo transplantacijskog centra u kojem će se izvršiti presađivanje.
Transplantacije sa živih donora su vrlo specifične i zahtijevaju detaljnu psihološku obradu te moraju proći medicinsko i etičko povjerenstvo.
"Interesantno je da za ovakav čin na Rebru nitko nije imao priziv savjesti"
Prije svega se moraju ispitati motivi darivatelja. Ako osoba nije član obitelji, odnosno srodnik, uvijek treba detaljno istražiti pozadinu poznanstva kao i sve životne uvjete koji bi potencijalno doveli u pitanje trgovinu organima", dodaje.
"Procedura pri transplantacijama u RH bi se trebala voditi u svakoj ustanovi jednako po Zakonu o presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja te je izuzetno važno praćenje zdravstvenog stanja pacijenta, kako primaoca, tako i davaoca, što ovdje nije bio slučaj", kazala je.
Dodaje da bi KBC Zagreb, kao najveća ustanova u Hrvatskoj, morao biti primjer drugima u svom ponašanju, djelovanju i procedurama.
"A po svom djelovanju, a posebice za prava pacijenata, je među najgorima u RH. Kako je moguće da prihvate ovakvu proceduru koja je pod navedenim razlozima odbijena u drugoj ustanovi? Zakon je isti za sve. Nažalost, nismo zaštićeni ni od financijske moći pojedinca, da osim kupovine 'liječnika' i korupcije, svjedočimo i vjerojatnoj kupovini organa.
Ako na ovo nema reakcija i sankcija unatoč reakcijama i Liječničke komore i Ministarstva zdravstva, što je rijetkost u hrvatskom zdravstvu, što onda može očekivati pacijent kojem su prekršena 'samo' prava? Interesantno je da za ovakav čin na Rebru nitko nije imao priziv savjesti iako stalno žele dokazati svoj etički i moralni pristup", rekla je.