Ujedinjeni narodi počeli su slaviti Međunarodni dan žena 1975. godine.
Iako su se žene za ostvarenje svojih političkih prava, prava na zapošljavanje, zdravlje i obrazovanje, počele boriti krajem 19. stoljeća, tek su u drugoj polovici 20. stoljeća uspjele ostvariti veću zaposlenost, a time i ekonomsku neovisnosti te ulazak u javni život.
No, ulazak na tržište rada i bolji društveni položaj žena u većini zemalja nije doveo do primjerene podjele rada u obitelji što je rezultiralo dvostrukom opterećenošću žena.
Istraživanja su pokazala da u srednjoj i istočnoj Europi žene tjedno odrade više od 85 sati plaćenog i neplaćenog rada, a muškarci 70 radnih sati.
Aktivistice za ženska ljudska prava ističu kako žene još nisu ravnopravne muškarcima jer imaju manja primanja od muškaraca za isti posao, i dalje su u velikom postotku žrtve raznih vidova nasilja, te čine većinu među 1,3 milijarde siromašnih u svijetu.
Međunarodni dan žena obilježit će se sutra i u Hrvatskoj.
Tako će, primjerice, predstavnice Ženske mreže Hrvatska predsjednici saborskog Odbora za ravnopravnost spolova, Gordani Sobol, i predsjedniku Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Furiju Radinu, predati Izjavu međunarodne ženske inicijative, pod nazivom "Ne u naše ime - ne našim novcem".
Ženska mreža Hrvatska uručit će zatim u Novinarskom domu priznanja novinarkama koje su svojim javnim radom promicale ravnopravnost spolova.
Forum mladih SDP-a i zagrebački dogradonačelnik Milan Bandić dijelit će Zagrepčankama na Trgu bana Jelačića ruže i prigodne letke, dok će Gradska organizacija Liberalne stranke predstaviti projekt "Liberalna politika jednakih mogućnosti".