Oči svijeta uprte su u inauguraciju Donalda Trumpa. Svijet od sutra, kada se inauguracija održava, više neće biti isti.
Stara i nova pitanja
>> Koga je sve Trump pozvao na inauguraciju?
Jasno je to već i po tome tko je sve na inauguraciju pozvan. Dok su inauguracije američkih predsjednika usmjerene na domaće uzvanike uz strane lidere, Trump je ovom prigodom prekršio normu pozivanjem desničarskih lidera i političara iz cijelog svijeta.
Inauguracija se događa u jeku Trumpovih težnji da SAD preuzme kontrolu nad Grenlandom, ali i njegovih riječi da bi Kanada mogla postati dio SAD-a. Znakovita je podrška i koju dobiva od šefova američkih tehnoloških divova, pogotovo Elona Muska, koji će imati značajan utjecaj u Washingtonu tijekom sljedeće četiri godine.
Uz sve navedeno, tu su i stara pitanja. Trumpov dolazak na vlast i njegova politika "Amerika na prvom mjestu" ključni su i za rat u Ukrajini. Ostaje otvoreno i pitanje Bliskog istoka te Kine i Tajvana. Bitan je i aspekt NATO-a, za stabilnost svijeta ključnog obrambenog saveza. Trump je u prošlosti, podsjetimo, prijetio izlaskom Amerike iz NATO-a, što bi efektivno značilo kraj Sjevernoatlantskog saveza.
Index je o tim promjenama popričao s povjesničarom i profesorom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Tvrtkom Jakovinom i Danijelom Hinštom, politologom iz hrvatskog think tanka Centar za javne politike i ekonomske analize.
Jakovina: Super bogati nikad na ovaj način nisu ulazili u politiku
Povjesničar Jakovina za Index govori da do novog svijeta nije doveo isključivo Trump, ali da je ubrzao neke procese.
"O tome je jučer govorio i Joe Biden, o tom utjecaju oligarha i silno bogatih ljudi na američki politički život. Ti silno bogati su uvijek imali utjecaj, bilo je onih na bitnim položajima, poput Nelsona Rockefellera, ali nikad to nije bilo ovako, da su nepotvrđeni od Kongresa, da ulaze kao privatne osobe, utječu na političku kulturu i poslovanje, to nismo imali", rekao je.
Govori da je svijet drugačiji sad nego što je bio za vrijeme prvog Trumpovog mandata.
"Imali smo rat na Bliskom istoku koji je obuhvatio više zemalja. Traje rat na istoku Europe koji Trump obećava zaustaviti. Turska kontinuirano raste, postaje jača od sile srednjeg ranga. Južna Koreja je u ozbiljnoj krizi. Europa po svojim institucijama slabi", navodi.
"Poziva one poput Bujanca, to je taj novi svijet"
"Imamo situaciju u kojoj Trump šalje poruku koja se više ne svodi na to želi li Amerika članstvo u NATO-u ili ga ne želi. Ne treba druga poruka za NATO, nego da vi članicama prijetite nestankom ili oduzimanjem teritorija.
Amerika je više od 50 ili 70 posto svih snaga NATO-a, a ako bi Kanada trebala nestati, a uzet ćete 'bez cijene' dio teritorija Danske, onda NATO više ne postoji. To je sve odlika novog svijeta", rekao je.
Govori da ćemo na inauguraciji vidjeti taj svijet koji Trump želi demonstrirati.
"Iz Francuske nije pozvao Marine Le Pen, ona bi, recimo, bila što je kod nas Domovinski pokret, nego je pozvao nekoga tko bi bio usporediv s Jonjićem ili Bujancem. To je novi svijet koji je do jučer bio skriven iza vatrozida mainstream civiliziranih stranaka.
To je sada društvo američkog predsjednika. To je poruka o tome kakav svijet gradimo, svijet Bartulice koji izlazi iz crvenog Ferrarija, svijet u kojem nema mjesta za mainstream stranke, čak ni HDZ", objasnio je.
Kakva se poruka s Grenlandom šalje Kini?
Pitali smo ga je li to opasniji svijet od ovoga. Govori da su stvari složene.
"SAD i s Trumpom može reći da želi mir i poručiti npr. Izraelu i Hamasu da se ne igraju. Moguće je da govori i radi na miru dok priča o osvajanju tri druge zemlje.
No kakvu poruku Kini šalje rečenica da Americi zaista treba Grenland pa bi ga uzela? Znači li to da će Italija reći da joj trebaju Vis ili Istra? Može li Srbija reći da joj je Kosovo oteto i krenuti u akciju? U međunarodnim odnosima svi su do sada inzistirali na formama i tome da je svaka mala zemlja jednaka velikoj. Iz tog svijeta smo izašli, to više nije taj svijet", rekao je Jakovina.
Hinšt: Ovo donekle približava Ameriku idealima otaca utemeljitelja
Daniel Hinšt, politolog iz hrvatskog think tanka Centar za javne politike i ekonomske analize, smatra da bi ulazak u novu eru trebao Ameriku donekle približiti idealima otaca utemeljitelja koji su gradili zemlju slobode.
"Ideali otaca utemeljitelja su zapravo bili stvoriti poredak u kojem će biti ograničena moć politike nad individualnim slobodama. To su načela klasičnog liberalizma, odnosno današnjeg konzervativizma.
Mislim da bi nova administracija trebala težiti tome, za razliku od prošle, koja je svojim prije svega fiskalnim progresivizmom znatno povećala američki deficit i dug, što, nažalost, dovodi u pitanje i druge programe, poput američke pomoći Ukrajini. Štoviše, kamate na dug su sada veće od izdataka za obranu", govori.
"Ne mislim da će ići protiv klasičnih zapadnih vrijednosti"
U vezi s ideološkim promjenama navodi da će se dogoditi suprotstavljanje već dobro poznatoj woke ideologiji.
"Ne mislim, kao što se to često doživljava, da će ta kontra ići protiv klasičnih zapadnih vrijednosti - individualnih sloboda, otvorenosti i šansi za sve ljude. Radi se tu, baš suprotno, o suprotstavljanju radikalnoj ljevici, odnosno onome što se u SAD-u često naziva kulturnim marksizmom, koji je usmjeren protiv navedenih američkih vrijednosti", rekao je.
Dodaje da je bitno rad nove administracije promatrati na policy-by-policy osnovi, dakle bez generaliziranja, i da se u svakom slučaju mogu očekivati politike koje već provodi Teksas, a ne one iz Kalifornije. Navodi kako se prema najavama mogu "očekivati smanjenja poreza i proračunskih rashoda na suvišnim programima (tzv. DEI i sl.) koji su odgovarali progresivnom smjeru bivše administracije".
"Geopolitičke promjene neće biti značajne kako se čini"
Rekao je da, ako se rezovi ne dogode, to automatski povećava već ionako velik rizik za planiranje nužnih rashoda. Bitno je to, ističe, i za jačanje NATO-a zbog geopolitičkih rizika za cijeli zapadni transatlantski svijet. Što se tiče geopolitičkih odnosa, dodaje da će do promjena doći, ali da neće biti značajne koliko se čini.
"Temeljnu posredničku ulogu u odnosima SAD-a i EU imat će Poljska koja podržava Trumpov stav o izdacima za obranu koji bi trebali ići na 5% BDP-a. Transatlantski odnosi će ostati snažni. Postoje najave da će doći do izolacionizma zbog America first politike, no moje mišljenje je da je svakom lideru njegova zemlja prva.
Svakako će trebati slušati glas baltičkih i skandinavskih zemalja koje ukazuju na rizik od Rusije. Važno je i da se čuje glas Ukrajine u mirovnim pregovorima. Pitanje je hoće li ishod biti trajni mir ili tek privremeno rješenje. Mnoge Europljane brine baš taj segment.
Treba polaziti od činjenice da je Ukrajina žrtva kršenja međunarodnog prava zbog ruske okupacije. Tu su bitna sigurnosna jamstva zapadnih zemalja i pogotovo nove američke administracije", zaključuje.