U ORGANIZACIJU Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež u srijedu je u Zagrebu održan stručni skup na temu neprihvatljivog ponašanja mladih na društvenim mrežama i internetu tijekom kojeg su predstavljeni izazovi s kojima se stručnjaci susreću u svakodnevnom radu s djecom i mladima, a vezano za njihovo korištenje digitalnih tehnologija zbog kojih je svako treće dijete u Hrvatskoj izloženo neprimjerenom sadržaju i zlostavljanju putem interneta.
Na stručnom skupu, koji je moderirala Lana Petö Kujundžić, sutkinja zagrebačkog Županijskog suda, okupilo se stotinjak socijalnih radnika, socijalnih pedagoga, sudaca, psihologa, državnih odvjetnika, policajaca, odvjetnika, pravobranitelja, odgajatelja, nastavnika, liječnika, stručnih suradnika za mladež te predstavnika vladinih i nevladinih organizacija.
Sutkinja Petö Kujundžić naglasila je kako razvoj komunikacijske i informatičke tehnologije predstavlja veliki izazov i uvodi nas u novi, virtualni svijet pri čemu se javljaju novi oblici računalnog kriminaliteta što nas stavlja u situaciju da djelujemo brže, efikasnije, kako u preventivnom smislu tako i kroz kaznenopravnu reakciju.
''Zloupotreba računalne i informacijske tehnologije ovoj vrsti kriminaliteta daje globalno i transnacionalno obilježje, a posebno je zastupljeno kod mladih. Stoga je potrebno što veća količina edukacije i samoedukacije te otvaranje vidika kako bi se iznašlo rješenje i pronašli odgovori na mnoga pitanja vezana za ovu specifičnu problematiku'', upozorila je sutkinja.
Okidači virtualnog kriminala
Dijana Rizvić, sutkinja Odjela za mladež Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, kazala je kako sve veće mogućnosti sudjelovanja u oblikovanju sadržaja na internetu i društvenim mrežama otvaraju vrata sve većem broju kriminalnih radnji i kaznenih djela.
''Seksualno zlostavljanje putem interneta ima znatno teže posljedice za žrtvu od neposrednog kaznenog djela jer je ona dodatno izložena javnosti. Donedavno smo poznavali neposredne prijetnje, a danas se u prijetnjama putem društvenih mreža pojavljuje veći broj sudionika bez neposrednog kontakta. Mladima prijete i internetske prijevare, a bilježe se i najteža kaznena djela poput ometanja računalnog sustava, zloporabe računalne tehnologije te razni računalni napadi na institucije'', upozorila je Rizvić, dodavši kako porastu tih kaznenih djela pogoduje sve veća računalna pismenost mladih.
Govoreći o motivima virtualnog kriminala, Rizvić je naglasila kako ''okidači'' mogu biti dosada, pribavljanje imovinske koristi, nepromišljenost i reakcija na društvene događaje, dok su posljedice dalekosežnije jer su žrtve više izloženije psihičkom pritisku i traumama. Pritom je naglasila važnost medijacije umjesto kaznenog progona mladih, kao i donošenje kvalitetnog zakona o nedopuštenom ponašanju na internetu.
Prevencija prije svega
Tomislav Ramljak, jedini ovlašteni sudski digitalni forenzičar u Hrvatskoj i predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, upozorio je kako više od 95 posto djece u Hrvatskoj ima pristup internetu, dok je svako treće dijete izloženo neprimjerenom sadržaju i zlostavljanju putem interneta.
Službenik za prevenciju Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) Ivo Jakić ustvrdio je da je internet, unatoč brojnim prednostima, zaslužan za povećani broj kaznenih djela.
''Internet je medij uz koji današnja djeca provode najviše vremena te se jedan dio djece ponaša nepromišljeno jer nisu svjesna mogućih posljedica. Lajk na društvenim mrežama postao je mjerilo vrijednosti kojim se podiže samopouzdanje i stječe status u društvu. Djeca koja nepromišljeno otkrivaju privatne informacije i šalju neprimjerene fotografije nisu svjesna mogućih posljedica. Stoga je nužno dodatno poraditi na podizanju razine svijesti o sigurnosti djece na internetu čemu se pridružio i MUP koji je prošle godine udvostručio broj zaposlenika koji se bave prevencijom'', smatra Jakić, iznoseći podatak prema kojem je 25 posto djece u Hrvatskoj bilo žrtva cyberbullyinga, dok je 75 posto djece svjedočilo takvim oblicima nasilja.
Izazov za stručnjake
Irena Rojnić Palavra i Ana Rakić, psihijatrice iz dnevne bolnice za ovisnost o internetu i videoigricama zagrebačke Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan, istaknule su da prekomjerno korištenje računalnih aktivnosti pojedinca dovode do socijalnih, psihološko-psihijatrijskih, pa čak i tjelesnih posljedica.
Psihijatrice su naglasile kako je praksa pokazala da najveći potencijal za stvaranje ovisnosti imaju videoigrice, društvene mreže i pornografski sadržaji.
''Mali je broj onih koji se odlučuju na liječenje. Razlog tome je nedostatak informiranosti, nepoznavanje problematike, strah od stigmatizacije, općoj društvenoj prihvaćenosti takvog ponašanja, kao i razvoju posljedica koje su na prvi pogled manje uočljivije od ovisnosti o alkoholu ili drogama. Posebnost ove ovisnosti leži u činjenici da je internet postao sastavnim dijelom suvremenog funkcioniranja, a vratiti izgubljenu kontrolu nad ponašanjem velik je izazov i za bolesnike i za stručnjake'', zaključila je Rojnić Palavra.