POSLJEDNJIH dana na neuobičajeno intenzivnu najezdu komaraca, osim Osječana, žalili su se i brojni Zagrepčani.
Kako bismo doznali što se zbiva, Nastavnom zavodu za javno zdravstvo ''Dr. Andrija Štampar'' uputili smo niz pitanja koja obično postavljaju građani.
Ovdje vam donosimo odgovore koje smo dobili uz napomenu da se oni odnose samo na Zagreb jer je Zavod nadležan samo za područje grada Zagreba.
Zašto ima toliko mnogo komaraca? Je li i zašto ova sezona komaraca po nečemu posebna?
"U proljeće su komarci najbrojniji u područjima s poplavnim površinama i u šumama. U godinama s velikom količinom oborina tijekom proljeća voda se zadržava na poplavnim površinama, a osim njih formiraju se brojne raznolike male stajačice (kojih u godinama s prosječnom količinom oborina u Zagrebu nema) kao što kanali s vodom, voda u udubinama terena, voda u dupljama drveća, lokve i druge stajaćice bez prirodnih neprijatelja ličinki komaraca.
Nakon obilnih oborina u svibnju ove godine slijedile su visoke temperature koje su pogodovale brzom razvojnom ciklusu komaraca u vodi (razvojni ciklus komaraca je brži što je temperatura vode viša)."
Koji dijelovi grada su najugroženiji?
"Najveća brojnost komaraca zabilježena je u jugoistočnim područjima grada Zagreba: Ivanja Reka, Resnik, Retkovec, Jelkovec, a zatim slijede dijelovi naselja uz šume. Zabilježeni rezultati pokazuju da su poplavna područja uz rijeku Savu najvažnija kao legla komaraca u proljeće ove godine."
Koje vrste komaraca dominiraju i u kojim udjelima?
"Na području grada Zagreba ovih dana dominira poplavna vrsta komaraca, lat. Ochlerotatus sticticus, vrsta je migratorna – ne razvija se samo na području grada Zagreba nego i na udaljenim poplavnim područjima uz rijeku Savu izvan granica grada Zagreba (osobito u jugoistočnim područjima uz rijeku Savu, rukavci i kanali). U jugoistočnim područjima grada (Ivanja Reka, Resnik, Retkovec) ova vrsta je zastupljena u udjelu od približno 95%. Uz nju se pojavljuju i druge poplavne vrste. Prema prirodnom ciklusu, ako ne bude obilnih oborina u dolazećim danima, aktivnost i brojnost poplavnih vrsta trebala bi postupno padati, a tome će značajno pridonijeti mjere suzbijanja komaraca koje se provode na području grada Zagreba.
Važno je napomenuti da vrsta Ochlerotatus sticticus nije značajna kao vektor bolesti u prirodnim uvjetima.
Ovisno o dijelu godine na području grada Zagreba prisutne su i dominiraju različite vrste komaraca i sukladno tome provode se potrebne mjere.
Nakon prestanka aktivnosti proljetnih poplavnih i šumskih vrsta komaraca, dominaciju će preuzeti vrste koje se razvijaju u naseljima, u raznolikim umjetnim staništima: u kantama, bačvama, predmetima oko kuće u koje pada kišnica, u pliticama lonaca za cvijeće, gumama, uličnim slivnicima, itd. Razvoju komaraca u navedenim leglima značajno pogoduju građani. Stoga su briga građana i mjere sprječavanja razvoja komaraca u okućnicama iznimno važne.
Najčešća vrsta komaraca tijekom ljeta u Zagrebu je tigrasti komarac, lat. Aedes albopictus. Potrebna joj je vrlo mala količina vode za razvoj. Razvojni ciklus komaraca na ljetnim temperaturama traje 5 do 7 dana, što znači da se u okolišu u vodi stalno razvijaju nove jedinke komaraca. Ova vrsta nije migratorna, zadržava se na području gdje se izlegla. Tigrasti komarac je važan kao prijenosnik virusa dengue, Chikungunya infekcije te je potencijalni prijenosnik Zika virusne infekcije.
Osim tigrastog komarca tijekom ljeta brojna vrsta je Culex pipiens, važna kao prijenosnik virusa Zapadnog Nila. Razvija se u prirodnim i umjetnim leglima.
Odgovorno ponašanje i sudjelovanje svakog građanina u uklanjanju potencijalnih legla komaraca je iznimno važno."
Što je do sada poduzeto i što se još planira poduzeti?
"Suzbijanje komaraca na području grada Zagreba provodi se od sredine mjeseca ožujka kontinuirano do sada, a prema Programu mjera i Provedbenom planu dezinsekcije komaraca na području grada Zagreba za 2019. godinu. Temeljna mjera suzbijanja komaraca je suzbijanje razvojnih oblika (ličinki i kukuljica) komaraca u vodi (u leglima) u zatvorenim i na otvorenim prostorima (larvicidne mjere). Larvicidne mjere su najučinkovitije mjere suzbijanja komaraca. Navedene mjere započele su se provoditi sredinom ožujka i provode se kontinuirano do sada svakih dva tjedna u svim poznatim leglima komaraca na području grada.
Nemamo podatke u kojem opsegu i u kojim jedinicama lokalne samouprave Zagrebačke županije se suzbijaju komarci i jesu li se suzbijale ličinke, obzirom da Nastavni zavod za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar' nije nadležan za područje Zagrebačke županije.
U Zagrebu se suzbijaju i leteće jedinke komaraca zamagljivanjem sa zemlje (adulticidne mjere), u područjima grada u kojima je najveća brojnost komaraca, najveća gustoća stanovništva ili se takva područja koriste u rekreacijske svrhe. Suzbijanje letećih jedinki započelo je u Zagrebu 10. lipnja i kontinuirano se provodi do sada prema planu i rasporedu koji je objavljen na stranici Grada Zagreba.
Prema nalazima uzorkovanja na terenu planirat će se daljnja provedba mjera suzbijanja letećih komaraca, a suzbijanje razvojnih oblika se nastavlja kontinuirano svakih dva tjedna u raznolikim prirodnim i umjetnim leglima na području grada."
Što to znači u kontekstu prijenosnika bolesti, mogućih pojava dengue, Chikungunye, Zapadnog Nila, zike itd?
"Dengue groznica
Sporadični autohtoni slučajevi ili manja grupiranja oboljelih od dengue groznice povremeno se javljaju u Europi nakon što se Dengue virus unio putem viremičnih bolesnika u zemlje gdje su se udomaćili komarci vrste Aedes albopictus (tigrasti komarac). Uz pojavu zaraženih osoba i prisutnost tigrastih komaraca, kao i povoljnih vremenskih uvjeta visoke aktivnosti tigrastog komarca, moguća je pojava oboljelih osoba.
Većina zaraženih osoba jest asimptomatska ili se manifestira simptomima blaže bolesti praćene temperaturom. Simptomi uključuju nagli nastanak temperature u trajanju prosječno 2-7 dana, praćene jakom glavoboljom, bolovima iza očiju, bolovima u zglobovima i osipom. Najteži slučajevi oboljenja koji se mogu komplicirati i smrću razvijaju se u manje od 5% slučajeva.
Chikungunya
Rizik pojave oboljelih osoba od Chikungunye kao i mogućnost širenja bolesti, identificirana je u Europi 2007. godine u Italiji. Od tada se u doba sezone aktivnosti tigrastih komaraca pojavljuju oboljeli u desetak europskih zemalja; od kojih je 41% prijavljenih oboljelih osoba steklo infekciju u inozemstvu u zemljama gdje je Chikungunya virusna infekcija široko udomaćena. Većinu ostalih zaraženih osoba čine osobe koje se nisu zarazile na putovanju, nego su rezultat lokalnog širenja bolesti.
Kod oboljelih osoba javlja se visoka temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i jaki bolovi u zglobovima najčešće ekstremiteta. Gotovo polovina zaraženih razvija osip (makulo-papularni), oboljela djeca imaju izraženiju kliničku sliku osipa sa mogućom pojavom krvarenja iz desni i petehija po koži. Na bolest je potrebno pomisliti pri pojavi prethodno navedenih simptoma u doba sezonske aktivnosti tigrastog komarca.
Groznica Zapadnog Nila
Prve oboljele osobe od bolesti groznice Zapadnog Nila zabilježene su u Rumunjskoj i Južnoj Rusiji krajem odnosno sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća, odnosno od 2010. godine u većini zemalja na jugu i jugoistoku Europe. Od tada pa do danas svake godine bilježe se oboljele osobe, a neke godine poput 2012-2013 i 2018. karakterizirane su velikim brojem prijavljenih oboljelih osoba. Većina je osoba zaraženih virusom Zapadnog Nila asimptomatska; u otprilike 20-40% zaraženih osoba javljaju se simptomi bolesti nalik gripi. U pojedinih zaraženih osoba razvija se groznica Zapadnog Nila i encefalitis Zapadnog Nila (<1% zaraženih osoba) s kliničkom slikom zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava odnosno simptomima upale mozga i moždanih ovojnica kao i akutne mlohave kljenuti.
Prema izvješću ECDC-a u od početka sezone u 2019. godini do 13. lipnja nije prijavljen niti jedan slučaj pojave oboljenja od groznice Zapadnog Nila u ljudi i životnija u zemljama EU i zemljama u okruženju."
Na što ljudi u smislu prevencije bolesti trebaju obratiti pozornost?
"S obzirom da niti za jednu od navedenih bolesti ne postoji dostupno cjepivo, kao niti specifično liječenje, u doba visoke aktivnosti komaraca koji mogu prenijeti gore spomenute bolesti potrebno je nositi odjeću koja prekriva većinu tijela dok se boravi na otvorenom odnosno u prirodi; preporučuje se također koristiti sredstva za odbijanje insekata (repelenata) koje je potrebno primijeniti sukladno uputama proizvođača na dijelove tijela nepokrivene odjećom. Osim osobnih zaštitnih mjera, potrebno je provesti mjere u okolišu - uništiti sva legla komaraca u neposrednoj blizini koje čovjek sam generira ostavljajući razne posude na svom prozoru, balkonu, vrtu ispunjene vodom iz kojih izlijeću tisuće komaraca.
Svaku prijavu oboljenja potrebno je detaljno epidemiološki istražiti i poduzeti adekvatne mjere sprečavanja širenja bolesti što se u Zagrebu redovito čini kako bi se spriječilo moguća pojava sekundarnih slučajeva."
Primate li dojave građana i kakve te kako se oni mogu uključiti?
"Svaka tvrtka izvođač suzbijanja ima otvoren telefon za građane, također i Nastavni zavod za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar' odgovara na upite građana. Tvrtke obavljaju izvide i mjerenje dosađivanja komaraca na području s kojeg je osoba zvala te prema utvrđenoj situaciji planiraju provedbu mjera. Nastavni zavod za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar' obavlja uzorkovanja letećih jedinki komaraca u svrhu praćenja situacije u gradu, davanja preporuka i stručne pomoći tijekom suzbijanja te u svrhu istraživanja."
Tko je provodio akcije eradikacije komaraca?
"Na području grada Zagreba pet je tvrtki koje u 2019. godini provode suzbijanje komaraca. Podatci o tvrtkama nalaze se na stranici Grada Zagreba."
Neke uobičajene preporuke za građane?
"Preporuke za građane
• Ukloniti nepotrebne predmete i posude u kojima se nakuplja voda: kante, staklenke, igračke, odbačene predmete, automobilske gume te druge vrste posuda.
• Redovito (jednom tjedno) prazniti ili mijenjati vodu u posudama koje su u upotrebi i zadržavaju vodu.
• Spremnike za vodu u okućnicama i vrtovima zatvoriti poklopcem, gustom mrežom ili folijom.
• U vaze za cvijeće na grobljima staviti pijesak ili zemlju, prirodno cvijeće zamijeniti umjetnim.
• Propisno odlagati krupni otpad.
• Održavati otvorene bazene, ukrasna jezerca i fontane.
• Održavati ispravnim sustave za odvodnju, drenažu i prikupljanje voda (krovni oluci, ulični slivnici, kanalizacija).
• Folije (cerade, tende i sl.) postaviti na način da u njima nije moguće zadržavanje vode.
• Propisno držati gume u vulkanizerskim dvorištima:
- redovito uklanjati gume koje se ne koriste;
- prazniti vodu iz guma, gume slagati u obliku piramide i prekriti ih nepropusnom folijom tako da se na foliji ne zadržava voda.
• Održavati septičke jame, držati ih propisno zatvorene.
• Održavati zelene površine, uređivati vrtove da se u njima što manje zadržavaju odrasli komarci.
Za mirniji i zdraviji život bez komaraca važno je sudjelovanje svakog pojedinca!
U težnji za mirnijim i zdravijim životom, potrebno je izbjegavati ubode komaraca te se odgovorno ponašati tako da ne pogodujemo njihovu razvoju.
Preporuke za osobnu zaštitu:
Zaštititi prozore i vrata mrežama za kukce i zavjesama, postaviti mreže iznad kreveta i dječjih kolica.
Pri boravku u područjima gdje je velik broj komaraca nositi odjeću svijetlih boja, duge rukave i duge hlače.
Koristiti sredstva koja odbijaju komarce (repelente), pridržavati se uputa za njihovo korištenje.
Prije putovanja u zemlje izvan Hrvatske posjetiti Centar za cijepljenje i prevenciju putničkih bolesti u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar' i savjetovati se sa specijalistom epidemiologije. Više informacija potražiti na www.stampar.hr."