ZASTRAŠUJUĆI bombaški napad u samom centru Istanbula, u kojem je poginulo najmanje 6, a ranjena 81 osoba, potresao je ovaj velegrad i cijelu Tursku. Utjeha Turcima može biti to što je osumnjičena napadačica, koja je ostavila bombu na klupi na poznatoj aveniji Istiklal i pobjegla prije detonacije, iznimno brzo pronađena i uhićena.
Bomba je eksplodirala u nedjelju u 16:20 na klupi u uvijek krcatoj pješačkoj zoni, popularnoj među turistima i punoj kafića, restorana i dućana. Među poginulima u napadu su devetogodišnja djevojčica i njen otac, kao i 15-godišnja djevojčica i njena majka.
Turski ministar pravosuđa Bekir Bozdag rekao je istog dana da se sumnja na ženu koja je čak 40 minuta sjedila na klupi, a samo nekoliko minuta nakon što je otišla ostavivši torbu, došlo je do eksplozije usred mnoštva ljudi, kao što se vidi na snimci nadzorne kamere.
I dok su turski mediji dobili privremenu zabranu emitiranja snimke napada, a pristup društvenim mrežama poput Twittera, Facebooka i YouTubea bio vrlo ograničen diljem zemlje, naciju je o detaljima izvijestio sam predsjednik Recep Tayyip Erdogan.
On je u ponedjeljak, prije odlaska na summit G20 na Baliju, osudio "kukavički napad" u koji je "vjerojatno upletena žena" te dodao da bi "bilo pogrešno reći da je ovo nedvojbeno teroristički napad, ali po početnom razvoju događaja i početnim informacija od mog guvernera, miriše na terorizam".
"Naš narod može biti siguran da će krivci koji stoje iza napada biti kažnjeni kako zaslužuju", uvjeravao je Erdogan Turke.
I zaista, turski ministar unutarnjih poslova Suleyman Soylu jučer rano ujutro priopćio je da je policija uhitila žensku osobu koja je podmetnula bombu, a navodno je povezana sa zabranjenom Kurdskom radničkom strankom (PKK).
>> Turska objavila snimku uhićenja: "Ovo je bombašica iz Istanbula, sve je priznala"
Policija je priopćila da je uhitila još 45 ljudi, navodnih suradnika u napadu, a naknadno je objavila snimku uhićenja osumnjičene počiniteljice u stanu, u koji se navodno sklonila nakon što je pobjegla s mjesta napada.
Prema izvješću istanbulske policije, uhićena žena je sirijska državljanka Ahlam Albašir, koja je odmah na ispitivanju priznala da su je obučavali kurdski militanti u Siriji i da je ušla u Tursku iz sjeverozapadne sirijske regije Afrin, koja je prije Sirijskog rata imala dominantnu kurdsku većinu.
To se poklapa s tvrdnjom turskog ministra Soylua da je zapovijed za napad došla iz Kobanija, većinski kurdskog grada na tursko-sirijskoj granici.
Međutim, PKK se jučer oglasio priopćenjem u kojem negira umiješanost u taj napad i ističe da nikad ne bi ciljao civile. Ipak, na društvenim mrežama pojavila se snimka jednog od vođa PKK-a Durana Kalkana, koji je još u travnju poručio da će "napadati svuda u Turskoj, ne samo vojne ciljeve nego i velike gradove".
>> VIDEO Bili smo na mjestu jučerašnjeg terorističkog napada u Istanbulu
S druge strane, neki sumnjaju u službenu tursku verziju - primjerice, sigurnosni analitičar Seth Frantzman, koji je na Twitteru ustvrdio da je turskoj propagandi "nemoguće vjerovati" i postavio niz pitanja o istrazi, od toga kako je počiniteljica brzo priznala sve detalje napada do ekspresnog uhićenja njene mreže suradnika.
Kurdsko-turski sukob traje više od 40 godina, a građanski rat koji je počeo oružanom pobunom PKK-a 1984. odnio je desetke tisuća života, uz gerilske, odnosno terorističke napade PKK-a i brutalne vojne akcije turskih snaga na većinski kurdskom području Turske. Unatoč nekoliko primirja koje je PKK jednostrano proglasio, sukob nije potpuno završio sve do danas.
A teroristički napad u Istanbulu bi ga, bez obzira tko stoji iza njega, mogao obnoviti. PKK, zabranjena komunistička i kurdsko-separatistička stranka s paravojnim krilom, proglašena je terorističkom organizacijom ne samo u Turskoj već i u Europskoj uniji i SAD-u.
PKK je s vremenom odustao od traženja neovisnosti za područje koje zove Kurdistan te umjesto toga zahtijeva regionalnu autonomiju po načelima "demokratskog konfederalizma", uz veća prava kurdske manjine, koja su desetljećima zatirana. Osnivač i glavni ideolog PKK-a Abdullah Öcalan, koji je 1999. uhićen i osuđen na doživotni zatvor, 2013. je uslijed mirovnih pregovora s turskim vlastima proglasio kraj oružane borbe.
No samo dvije godine kasnije turske snage su, nakon nekoliko napada Islamske države (na kurdske aktiviste) i PKK-a (na turske policajce i vojnike) pokrenule novu ofenzivu protiv kurdskih militanata.
Turski tenkovi, artiljerija i avijacija razorili su dobar dio većinski kurdskog, ali turskog grada Cizrea, a tisuće kurdskih civila i militanata te turskih vojnika i policajaca su poginule. Sukob se u međuvremenu prelio i na susjednu Siriju i Irak, odnosno njihove većinski kurdske dijelove, i svako toliko ponovno eskalira. Istanbul je otad bio tema nekoliko terorističkih napada, ali u organizaciji ISIL-a, a ne PKK-a.
PKK, podsjetimo, ne djeluje u Siriji, bar ne službeno, ali Turska tvrdi da je kurdska Demokratska stranka Sirije i njeno vojno krilo Jedinice narodne obrane (YPG) zapravo sirijska podružnica PKK-a.
Oni to negiraju, ali plakati osuđenog i zatvorenog Öcalana posvuda po sirijskom teritoriju koji kontrolira YPG/PYD sugeriraju suprotno. Stvar je još kompliciranija ako se zna da je YPG, u sklopu šireg multietničkog saveza nazvanog Sirijske demokratske snage (SDF), bio ključni saveznik SAD-a u vojnoj operaciji kojom je uništena Islamska država u Siriji.
Ankara to nikad nije oprostila Washingtonu optužujući ga za suradnju s antiturskim teroristima iako je bivši predsjednik SAD-a Donald Trump 2019., pod Erdoganovim pritiskom, naredio povlačenje američkih snaga s teritorija Sirije pod kontrolom SDF-a. Uslijedila je velika ofenziva turskih snaga i njihovih saveznika, sirijskih antirežimskih pobunjenika okupljenih u savez nazvan Sirijska nacionalna vojska (SNA) iako se ne radi o regularnoj sirijskoj vojsci.
No to je bila već treća turska vojna operacija u sjevernoj Siriji od 2016. Turska je u ove tri vojne akcije - koje su vrlo upitne legalnosti unatoč turskom pozivanju na samoobranu od kurdskih terorista i ISIL-a - zauzela većinu teritorija uz granicu. Njihove sirijske štićenike iz SNA prate ozbiljne optužbe za etničko čišćenje Kurda te otmice, mučenje i ubojstva zarobljenika.
Rat u Siriji je nakon godina brutalnog razaranja i krvoprolića već neko vrijeme u pat-poziciji između režima Bašara al-Asada, koji su spasili Iran i Rusija, preostalih pobunjenika, među kojima je i bivši ogranak al-Kaide (koji nije pod turskom kontrolom i drži zasebni teritorij) na sjeverozapadu, i kurdskog SDF-a na sjeveroistoku, koji pokušava zadržati autonomiju koju mu poriču i Damask i Ankara.
Soylu je u ponedjeljak ogorčeno odbacio izraz sućuti za žrtve napada iz američkog veleposlanstva uspoređujući SAD s "ubojicom koji je stigao među prvima na mjesto zločina" i tvrdeći da znaju "odakle je koordiniran ovaj napad" te da bi trebalo "preispitati naš savez s (tom) zemljom".
To je očita aluzija na američku podršku sirijsko-kurdskim "teroristima", kako ih Turska naziva, ako ne i na umiješanost Washingtona u napad, za što Turska nije predstavila nikakve dokaze. Zapovjednik SDF-a Mazlum Abdo također je negirao odgovornost za ovaj napad i izrazio sućut žrtvama.
Kontekst tursko-kurdskog sukoba i turskih planova za Siriju svakako je relevantan u ovom slučaju, pogotovo ako se prisjetimo da je Erdogan ovog ljeta najavio moguće daljnje "antiterorističke" akcije u toj zemlji. Nije nebitno ni da ga iduće godine očekuju novi izbori.
"Nastavit ćemo našu borbu protiv terorizma. Ujedinit ćemo prstenove sigurnosnog pojasa čišćenjem posljednjih područja u kojima se teroristička organizacija (SDF/YPG, op.a.) ugnijezdila u Siriji. Naša odluka da uspostavimo sigurnu liniju duboku 30 kilometara duž naše južne granice ostaje", prenijeli su turski mediji Erdoganove riječi od 8. kolovoza.
A sad je profesor Murat Koc sa Sveučilišta Çağ sugerirao da su teroristi koji su organizirali napad u Istanbulu samo posrednici "globalnih sila" koje njima upravljaju u borbi za regionalnu dominaciju i najavio da će Turska sad "intenzivirati svoje operacije kod kuće i u inozemstvu u smislu vojnih aktivnosti, a možda ćemo doći do točke kad ćemo uništiti odnose s SAD-om".
>> Je li Zapad opet prodao Kurde Erdoganu?
"Možemo dodati da će ovo izravno ili neizravno zahvatiti proces pridruživanja Finske i Švedske NATO-u", upozorio je i zaključio da su "EU i SAD došli do raskrižja" u pogledu odnosa prema Turskoj i njenim zahtjevima.
Turska i Mađarska, podsjetimo, još uvijek odugovlače s odobrenjem članstva ovih dviju zemalja, pri čemu Ankara tvrdi da je Švedska pružila utočište brojnim kurdskim teroristima. Naravno, njihova definicija terorista je daleko šira i arbitrarnija nego u EU. Erdogan je Švedskoj postavio niz zahtjeva, uključujući izručenje nekih kurdskih azilanata, prije nego što Ankara ratificira njen ulazak u NATO.
"Članstvo država u kojima pripadnici PKK-a divljaju po ulicama naštetit će vrijednostima za koje se NATO zalaže. Zadržavamo svoj jasan i odlučan stav u vezi s Finskom i Švedskom", rekao je u kolovozu.
Sada ima još jedan argument za tvrdnju da kurdski teroristi ugrožavaju njenu nacionalnu sigurnost. Stoga bi turska odmazda, osim turskih i sirijskih Kurda, mogla zahvatiti i Stockholm i Helsinki. A znamo tko će biti zadovoljan tim razvojem događaja - Moskva.
