NOVA knjiga Tamlera Sommersa ističe da čast motivira ljude na borbu protiv nepravde, no ne razmatra brojne opasne načine na koje se ona manifestira u društvu, piše Adam Kirsch za The Atlantic.
"Koje su vrline danas prijeko potrebne američkom društvu? Neki su odgovori prilično očiti: iskrenost – kako bi se suzbila korumpiranost na najvišim razinama vlasti; suosjećanje - kako bi se pomoglo siromašnima i nemoćnima; strpljenje – kako bi se odgovorilo na sve toksičniji javni diskurs.
No, Tamler Sommers, filozof sa sveučilišta u Houstonu, u svojoj novoj knjizi Why Honor Matters (Zašto je čast bitna) ističe jednu manje očekivanu vrlinu koju brojni ljudi uopće ne smatraju vrlinom. On navodi da je čast "prijeko potrebna za dobar život u dobrom i poštenom društvu".
Što čast podrazumijeva?
"No što je točno čast? Sommers napominje da se ta riječ koristi u raznim kontekstima – od časnih društava do časnih ubojstava. Riječ "čast" sama po sebi podsjeća na neka stara vremena – kada je poticala aristokrate da se bore u dvobojima.
Časno ponašanje uključuje hrabrost, posvećenost, nesebičnost, život po pravilima i davanje veće važnosti grupi nego pojedincu. Ratnici su se u prošlosti ponosili svojom čašću – no Sommers ističe da je ona od ključne važnosti za bilo koju elitnu grupu.
Čast je povezana s mornaricom, no isto tako i s profesionalnim hokejašima te stand-up komičarima. Njih krase ponos, posvećenost i visoki standardi – ključni sastojci časti. Sommers napominje da ti pojedinci "čast i reputaciju smatraju svojim najvećim blagom, mnogo važnijim od novca ili vlasništva".
Sommers vjeruje da su čast te borba da se ona stekne bitni dijelovi dobrog života i da promiču vrijednosti poput "hrabrosti, integriteta, solidarnosti, gostoprimstva te davanja značenja i svrhe životu", vrijednostima koje nedostaju današnjim Amerikancima".
Čast i društveni problemi SAD-a
"Sommers smatra da je opadanje časti uzrok brojnih društvenih problema u SAD-u. Navodi da se anti-imigracijska retorika temelji na sebičnim strahovima te da pokušava predstaviti sve imigrante kao prijetnju. Sommers napominje da bi se to moglo suzbiti apelirajući na američku velikodušnost i gostoprimstvo, središnje vrijednosti bilo kojeg društva utemeljenog na časti.
Zašto ne okupiti ljude sloganom "Mi nismo kukavice, mi smo Amerikanci", pita se Sommers, potičući na taj način ljude da bojazan vide kao uvredu samopoštovanja nacije.
Sommers smatra da je zanemarivanje časti prouzrokovalo disfunkcionalnost američkog kaznenopravnog sustava. Posebno je osjetljiv na način na koji sadašnji kaznenopravni sustav SAD-a zanemaruje čast kriminalaca i žrtava.
Ističe kako je u društvima utemeljenima na časti žrtva odgovorna za osvećivanje zločina jer je njime ona osobno oštećena. S druge strane, zločin se u američkom pravu ne smatra napadom na osobu, već samo na državu i zakone.
S tim u vezi, žrtve ne igraju bitnu ulogu u postupku kažnjavanja te im je uskraćena mogućnost da povrate izgubljenu čast. Kriminalci također ne mogu povratiti svoju čast tako da se iskupe onima koje su oštetili – stoga suđenja rijetko zadovoljavaju najdublje ljudske ili društvene potrebe".
Negativni aspekti časti
"Sommers čast predstavlja kao privlačnu i neophodnu vrlinu, no s druge strane ističe da ona također ima svoje negativne strane. Marincima i hokejašima je stalo do njihove časti, no isto vrijedi i za ulične bande i mafijaše – koji vjeruju da su dužni obraniti svoju čast čak i kada to uključuje ubojstvo protivnika.
Osim toga, gotovo se svi Sommersovi primjeri grupa utemeljenih na časti odnose na muškarce. Ubojstva zbog časti, poput situacija u kojima muškarci ubijaju svoje kćeri ili sestre kako bi sačuvali obiteljsku reputaciju, vjerojatno su najjasniji primjeri onoga što čast zapravo podrazumijeva – muškarci posjeduju čast na štetu žena, aristokrati na štetu običnih ljudi, a ratnici na štetu civila.
S takvog gledišta, moralni napredak modernog društva – od ukidanja ropstva do emancipacije žena – ostvaruje se pobjedama nad zastarjelim idealom časti.
Sommers također priča o činjenici da je dostojanstvo zamijenilo čast u društvima modernog Zapada. Dostojanstvo se, za razliku od časti, ne treba zaraditi, već se dobiva rođenjem.
Ipak, Sommers dostojanstvo smatra hladnim i apstraktnim idealom koji nema sposobnost motiviranja ljudi na borbu protiv nepravde. Dok čast potiče na samostalno djelovanje i oslanjanje na sebe, dostojanstvo se oslanja na državu koja bi trebala štititi ljudska prava – iako je u tome često neuspješna".
Nedostaci Sommersovog pogleda na čast
"Sommersov idealizirani prikaz časti zanemaruje brojne načine na koji se ona manifestira u društvu. Glede njegove pretpostavke da čast može predstavljati rješenje za strah od imigranata i zločina, valja napomenuti kako on ne uzima u obzir mogućnost da se anti-imigracijska politika ne temelji na strahu, već na mržnji – prije svega rasnoj mržnji.
Nije slučajnost to što su žrtve masovnog zatvaranja najčešće mladi iz Latinske Amerike i crnci, kao ni činjenica da protivnici imigracije najčešće u negativnom svjetlu prikazuju imigrante iz Latinske Amerike i s Bliskog istoka.
Američki rasizam može se smatrati klasičnim oblikom razmišljanja utemeljenog na časti. Ne bi bilo pogrešno vjerovati da veliki problem u SAD-u danas predstavlja upravo raspirena čast određenih grupa koje žele očuvati svoj status", zaključuje Adam Kirsch za The Atlantic.