Krk, najnaseljeniji hrvatski otok i jadranska rivijera Zagreba i sjeverozapadne Hrvatske, gotovo je pola stoljeća povezan s kopnom svojim znamenitim mostom, jednim od najdužih lučnih armiranobetonskih mostova na svijetu.
Od stavljanja mosta u promet 1980. godine, broj stanovnika Krka se povećao, kao i broj vikendaša iz kontinentalne Hrvatske, ponajprije Zagreba i zagrebačke regije. Važnost mosta ističu brojni prometni, građevinski i turistički stručnjaci s kojima smo razgovarali, kao i mještani Krka.
Početkom 2024. godine najavljena je izgradnja još jednog mosta za Krk, što je povod da se prisjetimo gradnje postojećeg mosta, koji je u godini svog otvorenja nazvan Titov most. Naime, nekoliko tjedana prije njegova otvaranja, 4. svibnja 1980. umro je Josip Broz Tito.
O izgradnji mosta koji slovi kao remek-djelo mostogradnje Index je razgovarao s poznatim stručnjacima za mostogradnju, promet i turizam.
Profesor dr. Zlatko Šavor, stručnjak za mostogradnju s Građevinskog fakulteta u Zagrebu, iznio je detalje izgradnje mosta: "Most između kopna i otoka Krka otvoren je za promet prije 44 godine, 19. srpnja 1980. Sastoji se od dva armiranobetonska lučna mosta, Krk-I kopno – otočić Sv. Marko raspona 390 metara i Krk-II Sv. Marko – otok Krk raspona 244 metra. Raspon mosta Krk-I držao je tada svjetski rekord, premašivši za 85 metara do tada najveći raspon armiranobetonskog luka na svijetu mosta Gladesville u Australiji. Danas drži četvrto mjesto na listi najvećih raspona."
"Građevinski pothvat koji se zamišljao 60 godina"
Profesor Šavor naglašava da je Krčki most planiran godinama i da je riječ o građevinskom pothvatu koji se zamišljao šest desetljeća.
"Prva stvarna zamisao o povezivanju mostom otoka Krka s kopnom pojavila se nakon Prvog svjetskog rata, kada je postalo jasno da će Rijeka pripasti Italiji, s idejom o preseljenju sušačkih lučkih pogona u Malinsku i o izgradnji nove željezničke pruge Ogulin-Sušak s priključkom na otok Krk.
Intenzivnije aktivnosti za povezivanje počinju 60-ih godina prošlog stoljeća, a 70-ih godina predložene su brojne varijante mosta različitih tipova, od visećih mostova, mostova s kosim zategama do lučnih mostova od betona ili čelika. Na natječaju za izgradnju mosta iz 1975. od predloženih više varijanti prihvaćen je projekt poduzeća Hidroelektra i Mostogradnja s dva armiranobetonska luka, po kojem je most i izveden", objašnjava dr. Šavor.
Tko je izvodio radove?
Izvođači radova bile su beogradska tvrtka Mostogradnja, koja je danas u stečaju, i zagrebačka Hidroelektra, koja je iz registra trgovačkih društava izbrisana još prije nekoliko godina.
"Projektant je bio Ilija Stojadinović, koji je za izvedbu modificirao i unaprijedio svoj izvorni postupak konzolne gradnje betonskih lukova formiranjem rešetke, prvi put u svijetu primijenjen pri izgradnji Šibenskog i kasnije Paškog mosta. Osnovna značajka tog postupka je uključivanje izvedenih dijelova mosta u zajedničko djelovanje već tijekom gradnje. Gradnja Krčkog mosta pobudila je pažnju cjelokupne svjetske inženjerske struke.
Brojne inozemne stručne delegacije posjetile su gradilište, a stigla je i velika kineska delegacija jer su onda Kinezi učili od nas kako graditi takve mostove.
Primjena konzolnog postupka gradnje betonskih lučnih mostova omogućila je da takvi mostovi ponovno postanu konkurentni jer za njihovu gradnju više nije bila potrebna skela, koja je često bila složenija i skuplja od samog mosta. Ilija Stojadinović tim je remek-djelom potvrdio svoj status iznimnog mostograditelja svjetske reputacije", kaže dr. Zlatko Šavor za Index.
Krčki most je poseban po više stvari
Profesorica dr. Ivana Štimac Grandić s Katedre za nosive konstrukcije Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci također ističe poseban način izgradnje mosta kopno - Krk.
"Osim rekordnim rasponom luka od klasičnog armiranog betona, most se izdvaja i potpuno montažnim načinom izgradnje koji je neuobičajen za ovako velike infrastrukturne građevine. Lukovi, nadlučni stupovi i gredna konstrukcija po kojoj se odvija promet sastavljeni su od predgotovljenih dijelova koji su monolitizirani, odnosno spojeni na mjestu ugradnje.
Posebnost je i način gradnje lukova koji se sastoje od tri komore: prvo je u potpunosti izgrađena inovativnim načinom konzole gradnje središnja komora te usporedo s njom nadlučni stupovi, dok su bočne komore luka građene naknadno. Spomenutim inovativnostima u gradnji Krčki most se izdvaja kao primjer mostogradnje na svjetskoj razini, a spoznaje o prednostima, ali i nekim nedostacima takve gradnje poslužile su kao smjernice za projektiranje brojnih lučnih mostova izgrađenih u suvremenoj hrvatskoj državi", ističe dr. Štimac Grandić.
Zanimljivo je da je najveća dubina mora ispod Krčkog mosta šezdeset metara, i to ispod dužeg luka koji povezuje kopno i otočić Sv. Marko. Most je s prilazima dug 1430 metara.
Zašto je Krčki most važan?
Dekan zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti dr. Marko Šoštarić komentirao je za Index važnost Krčkog mosta.
"Krčki most ima ogromnu važnost i za život lokalnog stanovništva. Nakon izgradnje mosta povećao se broj stanovnika na Krku, za razliku od drugih jadranskih otoka. Deset godina nakon izgradnje mosta broj stanovnika porastao je za dvadesetak posto. Uz to se povećao i broj turista", napominje dr. Šoštarić.
"Važno je naglasiti kako je most od koristi za tamošnje stanovništvo jer uz most možete komotno živjeti na Krku i raditi u Rijeci - ili obrnuto - što nije tako jednostavno, primjerice, sa zadarskim otocima gdje prometuju trajekti. Mostom Krk postaje dio kopna i njegovi stanovnici mogu raditi ili obavljati sve što treba u Rijeci na ugodan i normalan način.
Most je važan i zbog toga što je infrastrukturna veza Krka s kopnom, zbog naftovoda, vodovoda, optičkih električnih kablova koje ima ispod kolnika", dodao je.
U sezoni mostom dnevno prođe i do 28.000 vozila
Statistika pokazuje da tijekom turističke sezone mostom dnevno prođe i do 28 tisuća vozila. Taj podatak pokazuje važnost mosta za turizam na Kvarneru. U razgovoru za Index to je potvrdila i Ivana Kovačić, direktorica Turističke zajednice Krka.
"Zemljopisni položaj otoka Krka i njegova dobra prometna povezanost s kopnom sigurno su aduti koji ga čine ne samo atraktivnim turističkim odredištem za svake godine sve više turista već i kvalitetnim mjestom za život nešto više od dvadeset tisuća otočana. Krčkim mostom je najsjeverniji otok Mediterana povezan s kontinentom, čineći ga tako brzo i lako dostupnim, što mu je u odnosu na ostale otoke Kvarnera osiguralo prednost", kaže Ivana Kovačić.
Stanovnici Krka i redoviti posjetitelji dugo su vodili bitku za ukidanje mostarine koja se plaćala pri dolasku na Krk. Prema planovima, ona se trebala ukinuti kad se most otplati. To je otplaćeno još 1990., ali mostarina se naplaćivala još trideset godina, do 15. lipnja 2020. godine.
Novi Krčki most
Početkom ove godine objavljeno je da će se do 2027. izraditi studija utjecaja na okoliš i popratna dokumentacija. Za građevinske radove, procijenili su u Hrvatskim autocestama, trebalo bi još dvije godine. Novi most mogao bi biti dovršen do 2030. godine te bi trebao biti dvoetažni. Gornja prometnica bit će cesta, dok bi željeznička pruga prolazila donjom etažom.
Dužina novog mosta bila bi 850 metara, a s pristupnim cestama ukupna dužina građevine bila bi duža od sedam kilometara. Odluka o vrsti mosta - hoće li biti betonski ili čelični - još je daleko od donošenja.
Izgradnja novog mosta ima prvenstveno gospodarsku namjenu, smatra dr. Marko Šoštarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti:
"Izgradnja novog mosta nužna je ako se krene u razvitak luke na Krku. Luka Rijeka nema dovoljno prostora na kopnu i bude li se, po postojećim planovima, razvijala na Krku kontejnerskim terminalom i terminalom za rasute terete, onda je novi most nužan prije svega zbog željeznice. Luka bi se izgradila u Omišlju."
Ivana Kovačić iz Turističke zajednice kaže da bi novi most pogodovao daljnjem razvoju otoka: "Kao što je Krčki most početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća snažno utjecao na razvoj otoka u demografskom, turističkom i svakom drugom smislu, i novi most, osim arhitektonsko-inženjerske inovativnosti, donijet će i dodatni porast životnog standarda čitave lokalne zajednice, kao i sveukupne turističke usluge.
Otok Krk bi time bio i, što je najvažnije, ostao otočna destinacija u koju ljudi zaista dolaze živjeti."