"KAO što nisu sve žene nemoralne, tako nismo ni mi hadezeovci isti!" riječi su Damira Škare, bivšeg zastupnik HDZ-a koji je danas uhićen zbog optužbi za silovanje. Optužila ga je djelatnica Autokluba Siget gdje je ovaj bivši boksač i angažirani član desne političke scene bio direktor. Izjava je iz 2011. godine, kada se Škaro predstavljao kao političar koji se nije obogatio u stranci, vjernik, humanitarac te čovjek koji jedini može voditi HAK.
>> HDZ-ovac Damir Škaro uhićen zbog optužbe za silovanje
Ako imate informacije i saznanja o Škarinim seksualnim zlostavljanjima, slobodno se javite na e-mail andreja@index.hr. Jamčimo anonimnost.
No, krenimo redom.
Ratni put i utakmica sa Zvezdom
Škaro je rođen u Zagrebu 1959., a boksom se počeo baviti u srednjoškolskoj dobi, dok je pohađao prometnu školu. Najveći njegov uspjeh je bronca na Olimpijskim igrama u Seoulu 1988., nakon čega se iznenada povlači iz profesionalnog sporta. Te godine započeo je posao u ugostiteljstvu te je otvorio zagrebačke klubove Papaya i Champion. Krajem osamdesetih Škaro se odlučio i politički angažirati.
Godine 1990. postao je član HDZ-a. O svom sudjelovanju u Domovinskom ratu Škaro kaže da se borio i ranije, još u Jugoslaviji, kada se javno križao klečeći na koljenima ulazeći u ring. U svojoj službenoj biografiji o sudjelovanju u Domovinskom ratu Škaro je naglasio i da je bio na utakmici Dinama i Crvene Zvezde u svibnju 1990. Krajem 1991. ispred zgrade UN-a organizirao je, kaže, prosvjed i štrajk glađu.
"Po povratku u domovinu Damir se kao uspješan sportaš nije sakrio od rata na sigurnu udaljenost, već je odlučio pomoći svome narodu u obrani. Ubrzo je okupio poznate sportaše s kojima je otišao u obilazak prvih linija bojišta", stoji u njegovoj biografiji, uz dodatak da su vojnicima donosili opremu i potrebne namirnice te im podizali moral. Škaro je kasnije izabran za zapovjednika satnije koja je u početku okupljala oko 50 sportaša.
U saboru magistrirao, napisao dvije knjige i vodio tvrtke
Škaro je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1994., a na izborima 1995. ulazi kao zastupnik u trećem sazivu sabora. U više intervjua naglašavao je kako je njegova kandidatura za izbore bio osobni odabir Franje Tuđmana.
Za vrijeme dok je bio u saboru, uspio je magistrirati 1997. U saboru ostaje sve do 2000., a usporedo je sa školovanjem i parlamentarnim radom vodio građevinsku tvrtku koja je poslovala u Austriji i Njemačkoj. U to vrijeme uspio je objaviti i dvije knjige.
Nakon gubitka parlamentarnih izbora na trećesiječanjskim izborima, preuzima temeljni ogranak HDZ-a u zagrebačkom predjelu Maksimir koji je vodio sve do 2010. Škaro je 2002. na Ekonomskom fakultetu prijavio doktorsku disertaciju na temu Upravljanje sustavom financiranja Olimpijskih igara, a doktorirao je na toj temi sedam godina kasnije, 2009. Škaro se u tim danima uvijek žalio da ga je politika pomalo izbacila.
Kako je na prepad preuzeo AK Siget
"Preuzimanjem stranke od strane Ive Sanadera za kojeg sam glasao, jer sam mislio da je puno pogodniji za vođenje stranke nego ultradesničar Pašalić i njegova grupa istomišljenika, potpuno sam marginaliziran i bio sam samo običan član bez ikakvih funkcija", objašnjavao je Škaro vlastita "olovna" vremena u HDZ-u.
No, iako Škaro kaže da je bio u "nemilosti", ipak je u lipnju 2004. dospio na čelo najvećeg autokluba u Hrvatskoj - Autokluba Siget. Prve godine mandata obilježio je upravo rat struja u HDZ-u koje su preko autoklubova htjele preuzeti "zlatnu koku" HAK. Škaro, bivši boksač i bivši zastupnik, dospio je na čelo AMK Siget uz pomoć pedesetak svježe učlanjenih članova u vrlo čudnim okolnostima.
"Za njih se spekuliralo da su članovi Zavičajnog kluba Duvno, specijalci iz Lučkog ili tek Škarini prijatelji iz HDZ-a, jednostavnim, ali zbog nedorečenosti statuta udruge, legalnim preglasavanjem izvršio je prevrat. U nepunih sat vremena postao je predsjednik AMK Siget, a u Upravni i Nadzorni odbor kluba postavljeni su njegovi istomišljenici", pisao je Nacional 2006. o usponu na čelo AMK Siget.
Suđenje za malverzacije iz 2014.
Prve dvije godine obilježile su sumnjive paljevine automobila u njegovu vlasništvu i optužbe dijela djelatnika AMK Siget da im je Škaro prijetio i ucjenjivao ih. Takve prijave kasnije su odbačene. Škaro je pokušavao godinama preuzeti HAK, no u tome nije uspio. No uspio je zato pobijediti u dugogodišnjem sporu koji se vodio oko upravne zgrade AK Siget, na koju je polagao pravo HAK.
Valja naglasiti da Škarino upravljanje Autoklubom Siget nije prošlo i bez službenih istraga, ali i suđenja. Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo zatražilo je istragu protiv Škare, a zbog sumnje da je kao predsjednik Autokluba Siget oštetio tu udrugu građana za više od pola milijuna kuna. Uz njega, osumnjičen je i direktor Marijo Cvitanović koji je osnovao AK Siget. Dvojac se teretio da su od 2005. do 2007. koristili poslovne kreditne kartice korisnika udruge građana u privatne svrhe i sa žiro računa udruge platili učinjene privatne troškove u iznosu od 169.147 kuna za Škaru te za Cvitanovića 264.482 kuna. Isto tako, teretilo ih se za pokušaj prijevare jer su zaposlenicima druge tvrtke koju je također osnovao Autoklub Siget nalagali da ispunjavaju lažne izjave o obavljenoj kontroli automobila. Podignuta je i optužnica, a 2014. održano je i pripremno ročište na kojem se Škaro izjasnio da nije kriv. Kako je završilo suđenje nije nam poznato, no Škaro je godinama kasnije ponovno biran za šefa AK Siget te je napokon, nakon više pokušaja, 2016. izabran u Upravni odbor HAK-a.
Ugledni član društva i izaslanik predsjednice
U studenome prošle godine čak je i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović bila nazočna obljetnici 40 godina rada AK Siget. U nadahnutom govoru zahvalila je Škari na njegovom humanitarnom angažmanu koji je "dokazao kako nije samo uspješan sportaš i menadžer već i čovjek koji je spreman dati doprinos za opće dobro".
Škaro je objavio i niz knjiga, 1999. Politički marketing 21. stoljeća, a nakon te i knjigu Velikani hrvatskog sporta. Treća knjiga Management olimpijskih igara objavljena je 2012. pod pokroviteljstvom Hrvatskog olimpijskog odbora. S akademikom Vladimirom Stipetićem 2016. objavio je i četvrtu knjigu Sport u vremenu globalizacije. Navodno je pisao i svoju petu knjigu Svjetske sportske legende i vjera, a na portalu Dnevno izašlo je kako predgovor toj knjizi piše papa Franjo.