Tko je Gabrijela Žalac, Plenkovićeva miljenica koja je sada na meti USKOK-a?

NAKON što je smijenjena s mjesta ministrice u vladi Andreja Plenkovića, Gabrijela Žalac je na neko vrijeme nestala iz fokusa javnosti. Prošle godine otvorila je obrt nazvan MEGA PROJEKTI, a ove godine društvo s ograničenom odgovornošću MEGA EU PROJEKTI. Osim izrade projekata, registrirana je za razne djelatnosti - od odnosa s javnošću, preko usluga fotokopiranja i čišćenja prostora, do turističkih usluga, iznajmljivanja nekretnina itd.

No, Žalac je ovih dana ponovno u fokusu javnosti jer je USKOK odlučio proširiti istragu u aferi Vjetroelektrane protiv bivše državne tajnice i nekadašnje kninske gradonačelnice Josipe Rimac, bivše ministrice Gabrijele Žalac i još šestero osumnjičenika zbog primanja i davanja mita, trgovanja utjecajem i zloporabe položaja i ovlasti.

Što kaže USKOK?

USKOK je precizirao da je Rimac, radi odobrenja kredita od Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), zajedno sa Žalac, koja je također koristila autoritet ministrice te članice Nadzornog odbora HBOR-a, od ostalih članova tog Odbora tražila podršku i suglasnost da se, neovisno o ispunjavanju uvjeta, Bašićevoj i Stipićevoj tvrtki odobri kreditiranje vjetroparka.

Rimac i Žalac su, dodao je USKOK, tražile od predsjednice Uprave HBOR-a Tamare Perko da Bašićevoj i Stipićevoj tvrtki odobri kredit od 130 milijuna eura, da smanji tražene instrumente osiguranja kredita te da za potrebe njihove tvrtke osigura sastavljanje pisma namjere u kojem bi HBOR prije donesene odluke o odobravanju kredita neistinito naveo dobavljaču vjetroagregata da će kredit biti odobren, što je Perko odbila učiniti.

"Žalac učestalo kontaktirala članove Nadzornog odbora HBOR-a"

Tužiteljstvo je dodalo da je Žalac i sama učestalo kontaktirala članove Nadzornog odbora HBOR-a te od njih, iako im još nisu bili dostavljeni podaci o projektu, tražila podršku prilikom davanja suglasnosti na odluku Uprave banke o odobrenju kredita.
U svakom slučaju, čini se da se Žalac neće moći na miru nastaviti s EU projektima te da ona i dalje predstavlja uteg za HDZ i Plenkovića, koji ovih dana odbija odgovoriti na pitanja novinara o proširenju optužnice protiv svoje bivše ministrice, praveći se da o tome ništa ne zna.

Tko je, zapravo, Gabrijela Žalac i kako je uopće došla do toga da je istražuje USKOK?

Iz moćne slavonske HDZ-ovske obitelji

Gabrijela Ivanković rođena je u Vinkovcima 1979. godine, u obitelji niže srednje klase - majka joj je bila ekonomistica, a otac željeznički radnik. Obitelj joj se početkom 1990-ih učlanila u HDZ i svoju sudbinu ispreplela sa strankom koju je osnovao Franjo Tuđman. Majka Vinka Ivanković je postala stečajna upraviteljica i kasnije predsjednica HGK za Slavoniju, a mlada Gabrijela je, nakon što je diplomirala ekonomiju 2002., došla raditi u Vukovarsko-srijemsku županiju. Ministrica Žalac je ekonomiju u Osijeku diplomirala na temi "Slučaj Županjske banke", bavila se jednim od najdužih stečajnih postupaka ikada vođenih u istočnoj Hrvatskoj koji je vodila njena majka. 

Žalac se inače vjenčala pred kraj gimnazije te je paralelno s fakultetom rodila i troje djece i, kako se čini, u sretnom je braku.

Žalac je 2005. postala stručna savjetnica HDZ-ovog župana Bože Galića, da bi dvije godine kasnije postala članica HDZ-a i ubrzo je postavljena na poziciju pomoćnice pročelnice županijskog Upravnog odjela za međunarodnu suradnju, a 2010. postala je pročelnica. 

Mlada ekonomistica je očito htjela više od pozicije u slavonskom HDZ-u te se nastavila educirati o svemu što ima veze s EU. Godine 2006. Žalac je postala certificirani trener Osnova EU i PCM-a koji se provodi u programu vlade Kraljevine Danske i Središnjeg državnog ureda za upravu i jačanje kapaciteta Train the trainers, a 2007. godine odlazi na stručno usavršavanje u Bruxelles koje je organizirao Ured hrvatskih regija. Žalac je zapravo pokazala kako unutar državne uprave, premrežene HDZ-ovim kadrovima, funkcionira karijerno napredovanje i što je potrebno za unapređenje.

Plenković je postavio za ministricu

Po planu se nastavio meteorski uzlet "probitačne Vinkovčanke", kako su je opisali u vladi sklonim medijima te je Žalac imenovana direktoricom Agencije za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast d.o.o., da bi s te pozicije nakon izbora 2016. došla do ministarske u Plenkovićevoj vladi, kojemu je nedostajalo žena u ministarskom sastavu. Preuzela je ministarstvo EU fondova i regionalnog razvoja.

Ministarska pozicija je značajno popravila i financije obitelji Žalac. Prema podacima iz svoje imovinske kartice, na novoj dužnosti ministrice u Zagrebu Žalac je zarađivala 18.145 kuna, što je značajno više od 3065 kuna koliko njen suprug zaradi u automehaničarskom obrtu.

Supružnici Žalac vlasnici su i kuće s okućnicom u Vinkovcima, stana u Zagrebu, poslovnog objekta u Vinkovcima i jednog voćnjaka. Kuću od 550 kvadrata procijenili su na 800.000 kuna, naslijeđeni 85-kvadratni stan vrijedi 1.2 milijuna kuna, više od tisuću kvadrata poslovnog objekta vrijedi 750.000 kuna, gotovo deseterostruko više nego voćnjak u Mrzovićima slične površine. Sve su nekretnine, osim stana u Zagrebu, uknjižene na njenog supruga. Njen suprug vlasnik je i Mercedesa C180 iz 1995. godine te Automehaničarskog obrta Žaki u Vinkovcima.

Lojalna Plenkoviću

Kao ministrica u vladi, Žalac se pokazala bezrezervno lojalnom Plenkoviću te je u svakoj neugodnoj situaciji postupala u korist šefa, a protiv nekih od "svetinja" koje su važne baš njenom glasačkom tijelu. Tako je i podržala ratifikaciju Istanbulske konvencije.

Žalac je čak ušla i u sukob s Markom Perkovićem Thompsonom, ikonom hrvatske desnice. Komentirajući prosvjed o ratnim zločinima koji je u Vukovaru svojedobno najavio organizirati gradonačelnik Ivan Penava, Žalac je, kao mlada HDZ-ova nada iz Slavonije, rekla: "Penava je doveden u situaciju u kojoj je zapravo na neki način izmanipuliran kako bi ovaj prosvjed bio, ne kako on kaže apolitičan, nego političan, usmjeren protiv ove vlade, usmjeren protiv rušenja HDZ-ove vlade i mislim da to nije dobro." 

Obrušila se i direktno na Thompsona: "Meni osobno je najgore od svega u toj cijeloj priči što se predviđa da pjeva naš pjevač Thompson koristeći žrtvu Vukovara u to ime. To je nešto na što sam zaista iznenađena." Iz Thompsonovog menadžmenta su joj preko Facebooka odgovorili da se ponaša kao "srpska baba vračara", a napali su je i neki desničarski mediji. Uzvratila je i predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović nakon jedne od njenih žaoka upućenih u pravcu Plenkovićeve vlade.

Žalac je nastupala kao Plenkovićeva povjerenica za Slavoniju

Što se tiče njenog vođenja ministarstva i uspjeha s europskim fondovima, Žalac se pokazala dovoljno kompetentnom da sustav nastavi svojim zadanim pravcem (što je loše), ali ne i za neke značajne reforme. U međuvremenu je mnogo jasnije da se vjerojatno koristila svojom ministarskom pozicijom i za razne muljaže u vlastitu korist.

U Slavoniji je često nastupala kao povjerenica Zagreba za ovaj dio Hrvatske. Na svečanoj sjednici Županijske skupštine u Osijeku Žalac je 2018. godine kazala kako "vlada spremno odgovara na sve izazove pa i pokušaje destabilizacije vlade i državnih institucija i spremna je konkretnim, mjerljivim, vidljivim rezultatima odgovoriti na politikantske interese onih kojima opće dobro i rješavanje poteškoća sugrađana uopće nije od interesa". "Na pesimizam, isprazni populizam i demagogiju odgovaramo nastavkom provedbe strukturnih reformi, jačanjem gospodarstva, povećanjem zaposlenosti i plaća, odgovornim vođenjem javnih financija, zalaganjem za poboljšanje života naših sugrađana, posebice najugroženijih i umirovljenika te otvaranjem perspektive mladima", rekla je tada Žalac u pozi odgovorne državnice.

Angažirala Večernji list da joj radi PR

"Treba širiti optimizam, a ne pesimizam", istaknula je tada ministrica Žalac kao krilaticu te neumorno hvalila i svoj ministarski rad u vezi s povlačenjem novca iz europskih fondova, iako smo bili i dalje pri dnu europskih lista po iskoristivosti europskog novca. Zato je ministrica znala da treba imati prijatelje u medijima pa je slijedom raspisanog javnog natječaja prije par godina angažirala novinsku kuću Večernji list za PR posao osmišljavanja kampanje njenog ministarstva vrijedan 3.7 milijuna kuna.

Riječ je o natječaju Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije za "Usluge organizacije i realizacije promotivne kampanje o EU fondovima - Regionalni dani EU fondova". Na natječaj su se javile dvije tvrtke specijalizirane za PR i novinska kuća Večernji list, a Žalac je, tko bi rekao, izabrala utjecajni dnevni list.

U promociji se ministrica zaigrala i prilikom otvaranja 30 milijuna kuna vrijedne "Kuće Velebita", posjetiteljskog centra u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit. Iz njenog tadašnjeg izlaganja dalo se zaključiti da je velebni projekt isključivo financiran iz europskih fondova i da 30 milijuna bespovratnih kuna iz EU predstavlja "pozitivan i pokazni primjer korištenja EU fondova". No taj projekt upravo je sušta suprotnost dobrog primjera. 

Naime, gradnju centra financirao je Europski fond za regionalni razvoj u okviru Operativnoga programa Regionalna konkurentnost 2007. - 2013. No kako Centar nije bio otvoren do konca rujna 2016., kada je istekao rok za korištenje EU sredstava, postojala je opasnost da EU zatraži povrat do tada uloženih 18 milijuna kuna te da Centar na koncu ostane neizgrađen. Ruku spasa pružila je vlada koja je početkom ove godine donijela odluku o uplati državnih 12.4 milijuna kuna za izgradnju, odnosno dovršetak Centra. 

Biseri o stanju u Agrokoru: "Ja mislim da tu ništa neće krenuti po zlu"

Žalac se kao ministrica nije pokazala pretjerano artikuliranom ni upućenom u vezi s Agrokorom, ključnom ekonomsko-političkom operacijom prve Plenkovićeve vlade, koju je vodila potpredsjednica Martina Dalić. Žalac je 2017., u tjednima pred krah Agrokora, davala ovakve nesuvisle izjave: "Ja mislim da tu ništa neće krenuti po zlu. Ja mislim da je to više nekakav medijski prostor sad u tom kontekstu. Ipak je to velika tvrtka, koja jako dobro razmišlja o svemu onome što joj dolazi i u konačnici, u kontekstu udjela, mislim da nije problem zato što će Agrokor u svakom slučaju ostati većinski vlasnik, tako da ne vidim tu nikakav problem, ja osobno u ovom trenutku. Mislim da tu neće biti nikakvih velikih problema, ali svjesni smo toga da je Agrokor veliki nositelj, prije svega broja zaposlenih, i nekakve politike razvoja i poljoprivrede i prerađivačke industrije. Mislim da je jako važno da to bude stabilno na neki način."

U svom se resoru okliznula i na jednom bizarnom natječaju kojim je EU novac dodijeljen onima koji su najbrže kliknuli i pritom imali najbržu internetsku vezu. Žalac je izjavila da se više neće objavljivati natječaji po principu najbržeg prsta te da je ona protiv takvih natječaja, ali da je to natječaj Ministarstva gospodarstva. 

Skandal s natječajem koji funkcionira po principu najbrži prst

"Nisam za takve natječaje, ali Ministarstvo gospodarstva je htjelo da tako natječaj izgleda. Ministarstvo gospodarstva je tako odlučilo jer nemaju dovoljno kapaciteta da se prijave obrađuju po kvaliteti", izjavila je Žalac i dodala da će zabraniti da se natječaji održavaju na takav način. No naglasila je da je toga bilo i ranije. Rekla je da razumije kritike poduzetnika, ali da će svi na kraju biti zadovoljni jer će se povećati alokacija. 

Žalac je istovremeno tvrdila da suludi natječaj nije nezakonit. "Nije bilo nezakonitosti. Oni koji su klikali u isto vrijeme, oni na svom kompjutoru vide jedno vrijeme, a na serveru se vidi drugo. Ne može server odlučivati o tome kome idu sredstva. Povećat ćemo alokaciju, riješit ćemo, novac će biti od EU fondova. Razgovarat ćemo o svemu", poručila je ministrica. 

Podsjetimo, brojni poduzetnici su se žalili jer je natječaj vrijedan čak 53 milijuna kuna trajao samo 35 sekundi, a prijave su prihvaćane po redoslijedu zaprimanja, a ne kvaliteti projekta. Više se poduzetnika požalilo da su kliknuli točno u 11:00:00, kada je bilo zakazano otvaranje natječaja, no izbacivalo im je poruku da natječaj još nije otvoren, a onda im je prijava zaprimljena s nekoliko desetaka sekundi zakašnjenja. Naravno, ostali su bez EU novca.

Na kraju je natječaj poništen, osmišljeni su drugačiji kriteriji od "tko prvi, njegova djevojka" i povećan je iznos novca koji se dijelio. "Prilikom programiranja za sektor poduzetništva, nije istraženo tržište na adekvatan način, što pokazuje premali iznos alokacije namijenjen isključivo poduzetnicima. Ova Vlada svjesna je tog problema, te je već pokrenula izmjene operativnog programa, kojima će omogućiti puno veća sredstva poduzetnicima te na taj način učiniti hrvatsko gospodarstvo konkurentnijim", stoji u priopćenju Ministarstva u kojem se priznaje pogreška.

Fama o uspješnom povlačenju novca iz EU fondova

Na sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Pakracu 2018. godine Žalac se pohvalila da su od ciljanih 18.75 milijardi kuna iz europskih strukturnih investicijskih fondova s rokom provedbe do 2023. ugovoreni projekti u vrijednosti od 8.5 milijardi kuna iz četiri operativna programa. "To je zaista impozantna brojka i dobar rezultat", ustvrdila je Žalac.

Izvijestila je i da je u operativni program Konkurentnost i kohezija prijavljeno 840 projekata vrijednih 4.5 milijardi kuna, dok je za operativni program Učinkoviti ljudski potencijali prijavljeno 256 projekata u vrijednosti 667.5 milijuna kuna. Žalac je istaknula i da je za program ruralnog razvoja prijavljeno 1228 projekata u vrijednosti 3.1 milijardu kuna, a za operativni program koji se odnosi na pomorstvo i ribarstvo prijavljeno je osam projekata vrijednih 28.3 milijuna kuna. Također, u operativni program za hranu prijavljeno je 14 projekata u vrijednosti od 157.6 milijuna kuna, navela je.

Ocijenivši kako su "napravili velik posao", Žalac je naglasila kako je pred njima još veći posao u provedbi ugovorenih projekata.

No baš to bi mogao biti u Hrvatskoj veliki problem jer je, prema izvještaju Europske komisije, u sklopu zimskog paketa europskog semestra "spor napredak u reformi zdravstvenog sustava, tvrtki u državnom vlasništvu i implementaciji projekata koje financira EU". Drugim riječima, Europska komisija upozorava da hrvatske vlasti - unatoč hvalisanju ugovorenim europskim projektima u čemu je prednjačila ministrica Gabrijela Žalac - nisu u stanju dogovorene projekte i ostvariti.

Vozila s nevažećom vozačkom i udarila djevojčicu

Činilo se da će Žalac svoju ministarsku karijeru završiti nakon što je u ožujku 2019. u rodnim Vinkovcima autom udarila 10-godišnju djevojčicu, pritom vozeći bez valjane vozačke dozvole. Žalac je nakon toga izašla pred novinare i plakala da joj je jako teško te je i ponudila ostavku.

Premijer Plenković ju je ipak pred novinarima žestoko branio i odbio prihvatiti njenu ostavku. "Spremna je prestati biti ministrica. To je moralan potez. Ali ja sam razmišljao o tome od subote. Ovo što se dogodilo, to je nešto što se moglo dogoditi i nekome drugome", rekao je Plenković dodavši da to nije razlog da napusti vladu. "To što ona nije produžila vozačku, ne treba značiti da je drugi ne moraju produžiti. Ona je propust priznala, platila je prekršajnu kaznu", rekao je Plenković.

"Smirite loptu. Ona ostaje ministrica u mojoj vladi", rekao je Plenković. "To nije razlog za ostavku. Ja je ne prihvaćam." 

Na kraju ipak smijenjena

Nekoliko mjeseci kasnije Plenković ju je ipak smijenio. Povod je bio luksuzni Mercedes koji su novinari snimili u dvorištu njene obiteljske kuće u Vinkovcima, koji je obitelj Žalac dobila od jednog HDZ-ova donatora. Žalac se žestoko borila da je Plenković ne smijeni, optuživala da je neprijatelji iz stranke sabotiraju, ali je bilo jasno da je gotova kada ju je pred novinarima ismijao Njonjo, pritom citirajući stihove Vojka Vrućine.

U periodu dok je bila ministrica, Žalac se očito i sprijateljila s Josipom Rimac, još jednom mladom nadom HDZ-a. Rezultat tog bliskog odnosa su i aktualne istrage USKOK-a. Kako su mediji objavili, Rimac je čak sređivala da brat Gabrijele Žalac položi državni stručni ispit.

Rimac sređivala državni ispit bratu Gabrijele Žalac

U tu se svrhu Rimac obraćala službenoj osobi u Ministarstvu uprave koja kao ispitivač sudjeluje u radu državnih ispitnih komisija, a koja je neposredno ili putem trećih osoba pojedinim kandidatima osigurala prolazak na ispitu neovisno o njihovom stvarnom znanju, dok je pojedinim kandidatima osigurala i pribavljanje ispitnih pitanja prije polaganja ispita, naveo je USKOK u priopćenju prošlog ljeta.

Objavljene su i poruke u kojima Rimac piše: "Brat od Gabi polaže… Pripazi malo."

Zapravo je skoro pa nevjerojatno i za standarde HDZ-a u koliko se skandala i muljaža Žalac upetljala u svojem ministarskom mandatu koji nije ni uspjela odraditi do kraja. To joj nije smetalo da nakon smjene uzme 6+6 te da godinu dana živi na račun hrvatskih građana ne radeći ništa. 
 

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.