Foto: FAH
DRAGAN Vasiljković danas je na splitskom Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na 15 godina zatvora.
>> Kapetan Dragan uskoro izlazi na slobodu?
Poznat pod nadimkom Kapetan Dragan, uhićen je još prije jedanaest godina, u siječnju 2006. godine.
Tko je Kapetan Dragan?
Vasiljković je rođen 1954. godine u Beogradu. Još kao dijete, 1967. s majkom i braćom seli u Perth. Tamo dobiva australsko državljanstvo. Nakon nekog vremena pridružio se australskoj vojsci pod imenom Daniel Snedden. Navodno nije imao izbora jer se, suočen s optužbama za organiziranje javne kuće u Melbourneu, morao odlučiti između dvije opcije - zatvor ili vojska. Postao je članom Prvog kraljevskog Viktorijinog puka u Melbourneu i završio školu za rezervne časnike. Za to vrijeme, u osamdesetima, putovao je po Africi i emiratima, kao vojni instruktor.
Krajem osamdesetih došao je u Crnu Goru, a zatim i u Beograd. Kako se počeo približavati početak rata, Vasiljković se dao na raspolaganje Službi državne bezbednosti, poznatijoj kao UDBA, koja ga je velikodušno prihvatila.
Crvene beretke i Knindže
U Golubiću kod Knina osniva centar za obuku i zajedno s Frankom Simatovićem preuzima vođenje novosnovanih Crvenih beretki. Postaje i prvi zapovjednik srpske paravojne formacije Knindži. Propaganda je od Vasiljkovića učinila svojevrsnu legendu među pobunjenim krajišnicima. Otud mu i potječe nadimak Kapetan Dragan.
Kako je pisao srpski tjednik Vreme, Kapetan Dragan predstavljao se kao "tajanstveni oficir", "duh koji hoda", "Obilić Srpske Krajine", "srpski Če Gevara" i pomagao stvarati mit o samom sebi, uz svesrdnu pomoć beogradskih ulizivačkih novinara, koji su u stopu pratili Kapetanovu turneju po kamenjaru sjeverozapadne Dalmacije.
Kapetan Dragan bio je tada, kako pišu u članku, "brand sam po sebi i najuspešniji marketinški potez Miloševićevog režima". Majice, legende i guslarski epovi posvećivali su se nekadašnjem maloljetnom vlasniku javne kuće u Australiji.
"Ako vam kažem ko sam, moraću da vas ubijem... Ali, ne bojte se: neću ni jedno ni drugo", rečenica je kojom je tada dočekivao novinare.
"Vreme" navodi da su prve operacije u kojima se "Knindže" bore one na području Banije, zauzimanje Gline i Hrvatske Kostajnice, kada je uz pomoć oklopnih jedinica JNA okupirana gotovo cijela regija. Kasnije je ova jedinica nastavila ratovati u BiH pod imenom Vukovi te na području Istočne Slavonije kao Srpska dobrovoljačka garda. Knindže su sudjelovale u borbama za Glinu, Benkovac, Obrovac, Škabrnju. Sam naziv ove postrojbe dolazi od igre riječima - Knin i nindža.
Knindže su dobile čak i vlastiti strip. Knindže — vitezovi Srpske Krajine, bio je srpski ratno-promidžbeni strip koji je izlazio tijekom jeseni 1991. godine za vrijeme ratova raspada SFRJ-a. Izdavala ih je beogradska Politika, a izašla su dva broja — Po zapovesti kapetana Dragana i Za slobodu Srpske Krajine.
Ratni zločinac
Izvješće UN-a iz 1992. godine Kapetana Dragana opisuje kao "drugog po važnosti u pobunjenoj srpskoj enklavi u Hrvatskoj iza zloglasnog Željka Ražnatovića Arkana te ga se optužuje za etničko čišćenje, masovno zlostavljanje i ubijanje civila i organizirana silovanja".
Po optužnici koju je objavilo tužiteljstvo Šibensko-kninske županije, Vasiljković je mučio ratne zarobljenike, naredio da ih se ubija i zapovijedao napadom na Glinu u kojem je bilo civilnih žrtava. Kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi, odnosno zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, postupao je protivno odredbama Ženevske konvencije. Na teret mu se stavljalo i da je tijekom lipnja i srpnja 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi, te tijekom veljače 1993. u Bruškoj kod Benkovca, mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.
Također je optužen i da je tijekom srpnja 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku postaju te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a potom i njihovo zauzimanje. Tijekom napada oštećeni su i uništeni civilni objekti, stanovništvo je natjerano na bijeg, opljačkana je imovina, a ubijeni su i ranjeni civili, među kojima i jedan strani novinar.
Vasiljković je nijekao sve optužbe.
Instruktor golfa i tužbe za klevetu
2003. godine trebao je svjedočiti protiv Slobodana Miloševića u Haagu. Međutim, kad je došao na suđenje, povukao je izjavu pred sucima, optuživši tužiteljstvo da je krivotvorena.
2004. godine Vasiljković se vraća natrag u Australiju, gdje nastavlja živjeti pod imenom Daniel Snedden i raditi kao instruktor golfa.
2005. godine časopis The Australian razotkriva njegov pravi identitet. Objavljen je članak u kojemu su opisani Vasiljkovićevi zločini, između ostalih i mučenje, odobravanje pokolja, odobravanje mučenja nad civilima i vojnicima te silovanje žene u Zvorniku. Vasiljković je iz pritvora tužio Australian zbog klevete, ali je izdavač tog časopisa, "Nationalwide News", na sudu odbio Vasiljkovićevu tužbu. Tražio je 200 tisuća australskih dolara odštete, a najviše ga je brinulo "što će njegovi susjedi misliti o njemu kada čuju da pored njih živi kriminalac i ratni zločinac". Također, 2009. mu je odbijena žalba Žalbenom sudu Novog Južnog Wallesa, kao i zahtjev federalnom pravosuđu 2012. godine.
Nakon što je Županijski sud u Šibeniku izdao nalog policiji za raspisivanje njegove međunarodne tjeralice, Vasiljković se zavjetovao da će se u Hrvatsku vratiti samo "kao zapovjednik tenkovske brigade".
Nakon raspisane tjeralice iz Sydneya je poručio kako se dokazi protiv njega ne bi prihvatili "niti u krčmi".
"Radi se jednostavno o agresiji nad Srbima i to je razlog zašto je rat počeo. Australska vlada zna sve o meni, informirao sam ih", govorio je svojevremeno Vasiljković.
Konstantno je odbijao optužbe.
"Volio bih vidjeti čovjeka koji će izaći s konkretnim dokazima, spreman sam odgovarati na sva pitanja", govorio je Kapetan Dragan 2005. godine.
Pojavili su se svjedoci.
"Posebno su nas voljeli udarati u ranije slomljene kosti"
"Naravno da ga se sjećam. Posljednji put sam ga vidio kada sam pred njim bio pretučen do nesvijesti, tako da bi se on mene trebao sjećati", kazao je 41-godišnji bivši hrvatski policajac, Darko Kaurić, koji je sredinom 1991. godine, nakon pada Gline u ruke srpske paravojske, doživio zlostavljanja od strane pripadnika postrojbe kojom je zapovijedao Kapetan Dragan.
Kaurićevo svjedočanstvo pojavilo se u online izdanju autralskog dnevnika The Australian koji je obilan tekst popratio komentarom kako u Hrvatskoj živi čovjek koji bi mogao biti ključna osoba u donošenju presude protiv Vasiljkovića.
"Vilica mi je slomljena prvog dana zarobljeništva, a Draganovi ljudi su me unatoč tome bacali na pod i tukli me po glavi. Naša su tijela bila potpuno plava i puna modrica, a posebno su nas voljeli udarati u ranije slomljene kosti", opisao je stravična mučenja Kaurić.
Njegov policijski kolega iz rata, Milan Špoljarić, koji je također zarobljen u Glini, rekao je da su ga u svakodnevnim premlaćivanjima zlostavljači redovito tukli po slomljenim rebrima. List navodi kako ni 15 godina nakon stradanja, obojica bivših policajaca još nisu sposobni za normalan rad, te pate od teških psihičkih smetnji.
Obojica bivših hrvatskih policajaca tvrde da im se Vasiljković hvalio kako je predvodio napad na njihovo rodno selo, u kojem je nakon pada otkriveno 20-ak ubijenih civila.
Kaurić, doduše, priznaje da, prema onom što je on vidio, Vasiljković osobno nije tukao zarobljene hrvatske policajce i vojnike, no tvrdi kako je svoje podređene vojnike poticao i ohrabrivao da bjesomučno udaraju zarobljenike.
Uhićenje u Australiji i njemački tužitelji
U siječnju 2006. godine australske vlasti ga privode u Sydneyu temeljem međunarodne tjeralice koju je raspisala Republika Hrvatska. Iako je Hrvatska zahtijevala njegovo izručenje, Vasiljković je ostao pritvoren u Australiji.
Njegovo uhićenje potaknulo je njemačke tužitelje da ponovno otvore slučaj ubojstva njemačkog novinara za kojega se vjeruje da je ubijen od strane Vasiljkovićevih paravojnih postrojbi.
42-godišnji Egon Scotland preminuo je nakon što ga je pogodio snajperist dok je u automobilu putovao s ostalim novinarima u blizini Gline, a za vrijeme zasjede koju je Vasiljkovićeva vojska u tom dijelu Hrvatske postavila 1991. godine.
Ovaj je zločin, a kojega su u The Australianu okarakterizirali kao "navodan", između ostalih dokumentiran i u nalogu za izručenjem kojega je Hrvatska dostavila australskim vlastima još prije Vasiljkovićeva uhićenja u siječnju ove godine.
Udovica poginulog novinara, Christiane Schlotzer, za dnevnik The Australian izjavila je kako osjeća veliko olakšanje jer se Dragan Vasiljković konačno nalazi iza rešetaka.
"To nije osjećaj osvete. To je osjećaj pravde. Na području Gline dogodili su se brojni zločini i ako se o tim zločinima ne bude raspravljalo na sudu, ako krivci za te zločine ne budu nađeni, tu nema pravde", rekla je Schlotzer.
Bijeg i potjera
U rujnu 2009. godine Savezni sud je opet odbio zahtjev Republike Hrvatske za izručenjem. Kapetan Dragan pušten iz zatvora Parklea u Sydneyu, nakon što je u pritvoru proveo više od tri i pol godine. Vasiljković je po izlasku iz pritvora rekao da je "zgrožen načinom kako se prema njemu postupalo", ali je i pohvalio australski pravosudni sustav koji ga je oslobodio.
Ipak, 30. 3. 2010. godine, Vrhovni sud pobio je tu odluku Saveznog suda. Odlučeno je kako Vasiljković može biti izručen Hrvatskoj. Međutim, Kapetan Dragan tada bježi i, nakon 43 dana opsežne potjere, u kojoj je i Interpol izdao tjeralicu, biva uhićen.
Nastavio se opirati i dalje opirati izručenju, ovaj put pravnim sredstvima.
Rješenjem Vrhovnog suda od rujna 2010. određeno da se postupak iz Šibenika premjesti u Split, jedno od ukupno četiri sudska sjedišta na kojima se, prema Zakonu o kaznenom postupku, procesuiraju ratni zločini.
Izručenje Hrvatskoj
U studenom 2012. godine napokon je donesena odluka o izručenju Hrvatskoj. Australski ministar unutarnjih poslova Jason Clare donio je odluku "nakon što je pažljivo proučio Zakon o ekstradiciji te uzeo u obzir Vasiljkovićeve argumente zbog čega ne bi trebao biti izručen", rekao je glasnogovornik australskog ministarstva.
Vasiljković se i dalje nastavio žaliti, ali postigao je jedino odgodu izručenja zbog proceduralne greške. Sutkinja australskog Saveznog suda, Jennifer Davies, priznala mu je jednu točku žalbe i ustvrdila da je Vasiljković trebao imati uvid u prepisku australskih i hrvatskih vlasti o mogućnosti da mu se nakon izručenja sudi i za druga djela unatoč uvjeravanju da će biti optužen samo za ono što se navodi u zahtjevu za izručenje.
9. srpnja 2015. napokon je predan hrvatskim policajcima u zračnoj luci u Sydneyju, a već sljedeći dan, 10. srpnja, stigao je u splitski zatvor na Bilicama.
Napokon suđenje
20. rujna 2009., uz velike mjere osiguranja i ogroman interes domaćih i stranih medija u velikoj sudnici splitskog Županijskog suda, počelo je dugo očekivano suđenje.
"Osjećate li se krivim?" pitao ga je sudac Damir Romac.
"Apsolutno ne", odgovorio je Vasiljković.
Danas, 26. 9. 2017. Dragan Vasiljković, poznatiji kao Kapetan Dragan, nakon što je proveo više od jedanaest godina u pritvoru, na splitskom Županijskom sudu i nakon godinu dana suđenja, nepravomoćno je osuđen na 15 godina zatvora.