RUSKI ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov tijekom agresije Rusije na Ukrajinu prometnuo se u vodećeg ideologa sukoba.
Govori da je svijet izmanipuliran
Lavrov kaže da je cilj rata u Ukrajini vojna operacija koja bi trebala zaustaviti svaki rat koji može izbiti na teritoriju Ukrajine. Danas je rekao da je svijet izmanipuliran, da Rusija nije napala Ukrajinu te da Rusi ustvari pomažu civilima.
>>Lavrov: Svijet je izmanipuliran, nismo napali Ukrajinu. Mi pomažemo civilima
"Nismo napali Ukrajinu, ne planiramo napasti ni druge zemlje. Naša sigurnost je ugrožena. Mi smo htjeli razgovarati, ali nitko nas nije slušao", dodao je. "Mi nećemo opravdavati svoje akcije u Ukrajini nikome, ni NATO-u. Mi nećemo promatrati kako se u Ukrajini gradi nacistička nacija."
"Želimo da Ukrajina ostane neutralna, predsjednik Putin je to rekao mnogo puta. Prema onome što Zelenskij govori, on počinje shvaćati sve to i zbog toga smo blago optimistični", kaže Lavrov.
Izjave o bombardiranju bolnice
On je govorio danas i o bombardiranju bolnice i rodilišta u gradu Mariupolju. Kazao je, između ostaloga, da se tu radilo o "bazi ukrajinskih nacionalista" i dodao da nije bilo pacijenata.
>>Lavrov o bombardiranju rodilišta: To je bila baza ukrajinskih nacionalista
Ruski šef diplomacije na presici je rekao da su rodilište u Mariupolju zauzeli "desni ekstremisti iz postrojbe Azov", o čemu je, tvrdi Lavrov, Rusija predala dokaze Ujedinjenim narodima. Ustvrdio je da u bolnici nije bilo pacijenata te optužio zapadne medije da su "izvrnuli činjenice" o ruskom bombardiranju bolnice.
Ukrajinska strana, podsjetimo, tvrdi da je u bombardiranju rodilišta ubijeno troje ljudi, među njima i jedno dijete. U napadu je ranjeno 17 osoba.
Tko je on?
Tko je Lavrov, čovjek koji je uvjeren da je na pravoj strani povijesti? Radi se o pripadniku stare garde, koja je stasala za vrijeme hladnog rata, koji se snašao i u novim okolnostima u Rusiji nakon raspada SSSR-a.
>>Sergej Lavrov danas je došao u Hrvatsku. Tko je on?
Sergej Viktorovič Lavrov rođen je u Moskvi 21. ožujka 1950. Studirao je međunarodne odnose na Moskovskom državnom institutu za međunarodne odnose i diplomirao 1972. godine. Nakon studija brzo je ušao u sovjetsku diplomaciju te mu je prvi zadatak bio na Šri Lanki, na kojoj je stekao i diplomatsku poziciju atašea.
Godine 1976. se vratio u Moskvu te radio u Odjelu za međunarodne ekonomske odnose SSSR-a u ministarstvu vanjskih poslova. 1981. odlazi za savjetnika pri misiji SSSR-a u UN-u, a u Rusiju se vratio 1988. i dobio mjesto zamjenika šefa Odjela za međunarodne ekonomske odnose.
Uspon Sergeja Lavrova u ruskoj diplomaciji nastavljen je i nakon raspada SSSR-a pa je 1992. imenovan zamjenikom ministra vanjskih poslova, a 1994. godine postao je ruski veleposlanik u UN-u. Na poziciji ministra vanjskih poslova on je od 2004. godine.
Prigrlio vladajuću matricu
U ranijem tekstu o Lavrovu smo pisali i kako analitičari dobro upućeni u odnose na vrhu ruske vlasti Lavrova opisuju kao "čvrstog, pouzdanog i vrlo sofisticiranog pregovarača", ali i napominju da on kao ministar vanjskih poslova prvenstveno funkcionira kao avatar Putinovih stavova i ideja te da sam nije bitno utjecao na odluke o ruskoj vanjskopolitičkoj strategiji, već je samo predstavlja i provodi.
Uvijek je lojalno zastupao Putinovu vanjsku politiku, bila riječ o ratu i Siriji, aneksiji Krima ili zaustavljanju sukoba na Nagorno Karabahu. Što se pokazalo i u ovoj invaziji Ukrajine. Njegovi istupi uz ukrajinski rat, pokazuju da je Lavrov netko tko je uvijek bio tu samo da provodi Putinove ideje.
Kad se to shvati, motivi svih njegovih izjava su jasni. Pa tako i izjave o nacistima u Ukrajini, o čemu je po tko zna koji put govorio na jednoj od konferencija za novinare početkom rata.
"Naš cilj je riješiti se nacista u Ukrajini", rekao je Lavrov na presici pa usporedio Ameriku s nacističkim diktatorom Adolfom Hitlerom. "Amerika diktira Nijemcima što je dobro za europsku energetsku sigurnost. Kažu da im ne treba plinovod Sjeverni tok 2 te tvrde da će Amerika osigurati energetsku sigurnost, koja je nekoliko puta skuplja", rekao je Lavrov.
"Napoleon i Hitler su imali cilj staviti cijelu Europu pod svoju kontrolu. Sad to žele napraviti Amerikanci", rekao je.
Kolege ga poštivali, sad je doživio da se napušta njegov govor
Sve do prije nekoliko mjeseci Lavrov je bio diplomat kojega su kolege poštovali, onaj s kojim se nisu nužno trebali složiti i kojega su smatrali sitničavim, ali poštivanje je izazivao, kako zbog same funkcije ruskog ministra vanjskih poslova tako i zbog svog rada u UN-u tijekom desetogodišnje dužnosti ruskog veleposlanika pri ovoj organizaciji.
Ali zbog svojih istupa u ovom ratu doživio je da su predstavnici zapadnih zemalja napustili konferenciju UN-a o razoružanju u Ženevi kad se javio videolinkom. Tijekom svog govora u Vijeću za ljudska prava UN-a Lavrov je rekao da nije osobno prisutan zbog "nečuvenih mjera Europske unije u primjeni sankcija Rusiji".
>>Nazivali su ga ruskim kraljem diplomacije, a sad je šef Putinove propagande
U svakom slučaju, ovaj događaj simboličan je za transformaciju Lavrova koji se u nekoliko godina iz urbanog majstora diplomacije kojeg su poštovali i neprijatelji pretvorio u kremaljsko napadačko oružje.
Zanimljivo je što o njemu kaže bivši ministar vanjskih poslova Andrej Kozirjev, koji je služio pod Borisom Jeljcinom 1990-ih te koji je pokrenuo kampanju u kojoj poziva ruske diplomate da daju ostavku u znak prosvjeda protiv rata.
"Lavrov, kojeg su pravedno sankcionirali, bio mi je zamjenik 90-ih godina. Nekoć mi je čuvao leđa, a danas bih se pazio da mi u njih ne zabode nož", znakovite su riječi nekadašnjeg ministra Kozirjeva.
Izazvao skandal u Sarajevu
Što se tiče regije, spomenimo i stav Lavrova koji se tiče Bosne i Hercegovine. Lavrov je u tu zemlju doputovao u prosincu 2020. godine. U istočnom Sarajevu sastao s predsjedateljem Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, koji je tamo doveo i dužnosnike iz tijela vlasti Republike Srpske.
>>Ruski šef diplomacije: Ne želimo uplitanje Zapada u BiH, želimo očuvati Dayton
Nakon tog susreta Lavrov je novinarima kazao da je RS dobar i blizak partner Rusije, koja ujedno želi stabilnost BiH, te da unutarnji dijalog kojim bi ta zemlja riješila svoje probleme nema alternativu.
"Svaki pokušaj rušenja Daytona može imati vrlo ozbiljne posljedice", ustvrdio je Lavrov, dodajući kako je bilo vrlo teško izgraditi krhku ravnotežu na kojoj se temelji Daytonski sporazum.
Nakon toga su se članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić odbili sastati s ruskim ministrom vanjskih poslova, uz objašnjenje da je pokazao nepoštivanje Bosne i Hercegovine kao države.
Grlić Radman se hvalio da mu je čitao poeziju
Inače, posjetio je on poslije tog susreta i Hrvatsku. Pamtimo ulizivanje hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana.
"Vrlo mi je drago što sam bio domaćin dragom Sergeju koji je ovdje bio prije 16 godina i 6 dana. Susret smo počeli tako što sam čitao Sergeju rusku poeziju na ruskom. Otkrio sam njegovu toplu poetsku dušu", rekao je tada ministar Grlić Radman.