JAKOV MILATOVIĆ pobijedio je na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori osvojivši oko 60 posto glasova, dok je njegov protukandidat i dosadašnji predsjednik Milo Đukanović osvojio oko 40 posto, objavio je CEMI na temelju preko 80 posto prebrojanih glasova.
Tko je Milatović?
Rođen 7. prosinca 1986. u Podgorici, završio je Ekonomski fakultet u Podgorici kao student generacije, magistrirao na Oxfordu i bio stipendist američke, austrijske i britanske vlade. Kao stipendist američke vlade jednu studijsku godinu je proveo na Državnom sveučilištu Illinoisa (Illinois State University).
Poslije toga je jedan semestar slušao na Sveučilištu za ekonomiju i biznis u Beču (WU Wien), ovog puta kao stipendist vlade Austrije. Europska komisija mu je omogućila da jednu studijsku godinu provede na Sveučilištu u Rimu (La Sapienza). Kao stipendist britanske vlade magistrirao je ekonomiju na Oxfordu.
Uz ostalo, radio je u Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), prvo kao ekonomski analitičar za regiju jugoistočne Europe, a potom je kao glavni ekonomist pokrivao zemlje Zapadnog Balkana i EU.
Jakov Milatović je i bivši ministar gospodarskog razvoja u prvoj vladi nastaloj nakon parlamentarnih izbora održanih u kolovozu 2020., na kojima je Đukanovićeva Demokratska partija socijalista (DPS) prvi put nakon tri desetljeća izgubila većinu u parlamentu.
Oženjen je Milenom i ima troje djece - kćeri Saru i Anu te sina Davida.
Pored formalnog obrazovanja, Milatović je pohađao i programe u organizaciji Ujedinjenih nacija u New Yorku, njemačke Fondacije Konrad Adenauer, Ambasade Crne Gore u Rimu i Kancelarije za međunarodnu suradnju Ekonomskog fakulteta u Podgorici, pišu crnogorske Vijesti.
Pored toga, prošao je i program Oxbridge Academic na Oxfordu te brojne programe Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Londonu, Londonske škole ekonomije (LCE) i drugih. Usavršavao se i na Sveučilištu u Pekingu, Liderskoj akademiji Sveučilišta Stanford i Sveučilišta u Beogradu.
Dobitnik je brojnih priznanja, govori engleski, talijanski i španjolski jezik.
Gospodarska retorika
Izbornu strategiju Milatović je temeljio na gospodarskoj retorici te odluci vlade u kojoj je bio ministar da minimalnu plaću u Crnoj Gori podigne s 220 na 450 eura.
Uoči drugog kruga Milatovića je podržala većina protukandidata iz prvog kruga izbora, a prije svih Andrija Mandić, čelnik prosrpskog Demokratskog fronta, koji je dobio 19 posto podrške, te Aleksa Bečić iz Demokratske Crne Gore, koju je prije dva tjedna podržalo oko 10 posto birača.
Milatovićeva Europa sad, koja po gospodarskom diskursu pretendira biti stranka centra, ima teret bliskosti sa Srpskom pravoslavnom crkvom, koja je imala velik utjecaj na formiranje prethodne vlade, nastale nakon što je ujedinjena oporba na parlamentarnim izborima 2020. porazila Milu Đukanovića i u kojoj je Milatović bio ministar ekonomskog razvoja.
Najveći uspjeh te vlade, koju je tadašnji premijer Zdravko Krivokapić nazvao "apostolskom", bilo je povećanje minimalne plaće u Crnoj Gori s 220 na 450 eura.
Milatović je s Milojkom Spajićem, ministrom financija u toj vladi, osnovao Pokret Europa sad, koji je dobio naziv po ekonomskom programu koji je usvojila Krivokapićeva vlada tijekom svog jednogodišnjeg mandata.
Milatović najavio pobjedu i slanje Đukanovića u političku mirovinu
U tom smislu održano je i prvo obraćanje Jakova Milatovića nakon što je bio izvjestan njegov prolazak u drugi krug. On je najavio pobjedu i ustvrdio da će 2. travnja Đukanovića poslati u političku mirovinu.
"Ovo je pobjeda cijele Crne Gore, onih koji su bili diskriminirani, čija su djeca napustila Crnu Goru trbuhom za kruhom, koji nisu imali pravdu, koji su bili siromašni. Ovo je zajednička pobjeda lijepe, bolje, pravednije, jednakije Crne Gore", rekao je Milatović.
Bursać o Milatoviću: Glas za njega je glas za srpski svijet
Dragan Bursać, profesor filozofije, kolumnist i novinar, u svojoj je kolumni napisao da su projekt Jakova Milatovića podržali najvažniji Vučićevi ljudi.
"I kad se ovako postave stvari, zaista, nema nikoga kome situacija nije jasna. Glasom za Milu Đukanovića Crnoj Gori se daje kakva-takva šansa da se vrati na EU put, s kojega je zadnje dvije i pol godine skrenula. Glasom za Đukanovića se daje glas snagama koje će ojačati crnogorski status u NATO paktu.
Politika koju zastupa Jakov Milatović ili, da budemo posve precizni, politika čiji je on tek puki izvršitelj ide prema tome da relativizira sve zločine, pa i srebrenički genocid.
S druge strane, glas za Milatovića je, bez svake sumnje, glas za srpski svijet u kojemu nema mjesta za EU, a još manje za NATO pakt. To je glas kojim će se i po službenim ideolozima Europe sad, poput Filipa Ivanovića, preispitati crnogorsko sudjelovanje u najjačem vojnom savezu na svijetu. I, najviše, to je glas kojim će Crkva Srbije zabetonirati svoj predominantan status u Crnoj Gori i kojim će nakon potpisivanja Temeljenog ugovora s Crnom Gorom od strane Dritana Abazovića sada dobiti i službenog titulara vlasti, a koji je na njenoj strani", napisao je Bursać u kolumni na Al Jazeeri prije tjedan dana.
Podržao ga i Šešelj
"Sad je najvažnije da mi iz Srbije verbalno podržimo da svi glasaju za Milatovića na predsjedničkim izborima, da se riješi problem Đukanovića, a onda da se u nekoj normalnijoj, tolerantnijoj atmosferi održe parlamentarni izbori i da se održi jedan pošten popis stanovništva", rekao je Šešelj uoči predsjedničkih izbora u Crnoj Gori