UDRUGA Lijepa naša je ekološka udruga čiji se rad temelji na uvjerenju da je Bog stvorio zemlju i ljude. U školskom sustavu su već 25 godina i stoje iza projekata turističke Plave zastavice, Dana kruha i Eko-škola.
Kako piše RTL, ovoj udruzi godišnje svaka od 324 odgojno-obrazovne ustanove u Hrvatskoj plaća po pet tisuća kuna samo za ekološki certifikat. Računicom se dolazi do iznosa od 1,620,000 kuna.
Predsjednik udruge Lijepa naša je Ante Kutle, brat poznatog tajkuna Miroslava Kutle.
"Svoj nauk temeljimo na kršćanskim načelima - da je Bog stvorio zemlju, da je stvorio ljude i da nam je dao odgovornost za ono što je stvorio", kaže Kutle.
Na obilježavanju Dana kruha djeca su klečala i molila se
Iako ove riječi ostavljaju dojam da se radi o vjerskoj, a ne ekološkoj udruzi, Kutle ima svojevrsno objašnjenje za to.
"Nije li zaštita okoliša nekakva univerzalna vrijednost koja ne bi trebala imati vjerski predznak? Zaštita okoliša ili ekologija je jedno duboko moralno pitanje i odmah ga možete dovesti u pitanje i s vjerom, nije bitno koja vjera, mi ne pravimo nikakve razlike", nastavio je Kutle u intervjuu za RTL-ovu Potragu.
Kutle je ovakav pristup ekologiji uveo u hrvatski obrazovni sustav, a jedan od projekata njegove udruge su Dani kruha koji se već više od dvadeset godina obilježavaju u brojnim hrvatskim vrtićima i školama.
O Danima kruha na stranicama udruge piše:
"...uz molitvu, blagoslov i simbolično blagovanje kruha zahvaljujemo Bogu na svim plodovima, radostima, uspjesima..."
Iz ovoga proizlazi kako je smisao priredbe katolički vjerski obred, a ona djeca koja ne žele biti prisutna, ili kako ih Kutle zove - "ostali", ne moraju prisustvovati obredu.
Fotografija koja je privukla pažnju javnosti je ona na kojoj djeca kleče u Osnovnoj školi Tituš Brezovački u zagrebačkom kvartu Špansko.
Majka jedne učenice iz te škole ispričala je svoje iskustvo.
"Bio je svećenik, naravno. Djeca su klečala, molila se, neka od njih su i plakala, poticala, drukala ove koji su samo stajali, koji ne znaju, koji to ne rade, poticala da sklope ruke i da se mole i tako dalje", rekla je žena za RTL.
Djeca su na ekološkom kvizu odgovarala na vjerska pitanja
Na drugom kraju Zagreba, u Osnovnoj školi Antuna Gustava Matoša na Ravnicama - sličan scenarij.
"Ne znam kako je to stiglo u informativku učenika koji vjeronauk ne pohađa, dolje je supotpisana njegova učiteljica, vjerojatno da se naglasi da prisustvuju svi. Poruka je poslana u četvrtak popodne, a priredba održana u četvrtak ujutro, tako da ja nisam stigla drugačije reagirati nego poslati naknadno mail ravnatelju", rekla je majka jednog prvašića.
"Vjeronauk je bio minimalno zastupljen, tek nekoliko pitanja, uglavnom su bile ove kemija, biologija, geografija, ono što ima veze s ekologijom, ali ne možete reći da nauk o vjeri, prvenstveno kršćanski nauk nema veze s time", rekao je Kutle, koji je 90-ih godina bio ravnatelj Državne uprave za zaštitu prirode i zahvaljujući toj poziciji ostvario kontakte s međunarodnom Zakladom za odgoj i obrazovanje o okolišu.
Uz sve to, Kutlina udruga dodjeljuje licence za međunarodne Eko škole. U sklopu toga održava se Eko kviz. Na njemu su učenici odgovarali na pitanja poput: Koliko dana je Bog stvarao svijet ili Koji od navedenih nisu izaslanici koji prenose Božje poruke, a u ponuđenim odgovorima bila su četiri biblijska lika.
"Gledajte, tamo ne nastupaju djeca pojedinačno, tamo nastupaju ekipe, mogu tri djeca biti ateistička, a jedno kršćansko, i ono će odgovarati na takva pitanja, prema tome to nema nikakve veze. Pa ne odabiremo mi djecu koja će ići koja će se natjecati, onaj kome ne leži vjeronauk, neće se ni prijaviti", pokušao je objasniti Kutle za RTL.
Za više od 3000 vjeroučitelja godišnje dajemo 242 milijuna kuna
Kutle i njegova udruga možda ne odabiru djecu, ali odabiru škole. U njihovom programu piše kako se "natjecanje provodi u osnovnim i srednjim Ekoškolama u Hrvatskoj i u osnovnim i srednjim hrvatskim školama/odjeljenjima u Herceg-Bosni, Vojvodini i Mađarskoj".
"Za mene će uvijek postojati Herceg-Bosna", zaključio je Kutle.
U hrvatskim školama radi 3162 vjeroučitelja, za čije plaće prema Vatikanskim ugovorima Hrvati izdvajaju 242 milijuna kuna godišnje.