ČEČENI koji ne žele ratovati u Ukrajini doletjeli su iz Moskve preko Istanbula u Sarajevo pa si tamo pokušavaju srediti prijevoz do granice s Hrvatskom. Odlaze do Velike Kladuše odnosno do graničnog prijelaza Maljevac.
Jučer je grupa od 30 Čečena došla na granicu. BiH tvrdi da se predstavljaju kao turisti, a da zapravo žele doći do Hrvatske kako bi zatražili azil unutar granica EU.
Osim Čečena, u Hrvatsku žele ući i Uzbeci te Dagestanci, rekao je jučer za Klix Svevlad Hoffman, policijski savjetnik Granične policije BiH. Klix danas navodi da se granica na izlazu iz BiH privremeno zatvara zbog kontrole ruskih državljana dok ne prijeđu na teritorij Hrvatske.
"Otišao sam da ne ratujem u Ukrajini"
Radio Slobodna Europa razgovarao je s Čečenima na granici. Riječ je o obiteljima s djecom koje su pobjegle kako ne bi morale sudjelovati u ratu.
"Dobio sam poziv za rat u Ukrajini, otišao sam da ne ratujem u Ukrajini, pobjegao sam s obitelji", rekao je jedan od Čečena za Radio Slobodna Europa. Čečeni su poručili da im je cilj doći u Hrvatsku i da ih je sto u Velikoj Kladuši te da su smješteni u hotelskom smještaju. No, nisu htjeli otkriti u kojem.
Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić rekao je za Radio Slobodna Europa da je riječ o 50-ak ljudi koji su na legalan način ušli u BiH.
"Oni žele politički azil u Hrvatskoj. Hrvatska to trenutno ne prihvaća. Ima nekih nesuglasica između naše i hrvatske granične policije", kazao je Cikotić.
S koferima na granici
Avaz je došao do fotografija koje prikazuju stanje na graničnom prijelazu Maljevac. Među Čečenima koji su došli vide se žene i djeca s koferima.
Navode da je granični prijelaz pod jakim videonadzorom te da se Čečeni nalaze na 30-40 metara od granice.
Božinović: Čečeni zloupotrebljavaju pravila
Davor Božinović, potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova, rekao je danas da Čečeni koji pokušavaju ući u Hrvatsku zloupotrebljavaju pravila za pružanje azila. Istaknuo je da bi se takva situacija izbjegla usklađivanjem vizne politike BiH s EU, što ta zemlja i treba učiniti u sklopu svog europskog puta.
"Podsjećam da države koje imaju ambiciju postati članicama Europske unije između ostaloga moraju uskladiti svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s EU, a u tom kontekstu i vizne režime", kazao je Božinović.
Božinović je također kazao kako je prema dostupnim informacijama riječ o osobama koje u BiH ulaze kao turisti s potvrdom o uplaćenom smještaju, nakon čega se "pretvaraju u osobe koje žele doći na područje Europske unije i podnose zahtjev za međunarodnu zaštitu".
"Čisto formalno gledajući, naravno da se radi o zloupotrebi procedura vezanih za međunarodnu zaštitu, prava na azil i sl.", ustvrdio je. Božinović je ponovio da je ove godine zabilježen porast ilegalnih pokušaja prelaska granice, što bi se moglo izbjeći kada bi se susjedne zemlje izvan EU pridržavale njenog viznog režima.
"Ja sam siguran da mi ove godine ne bismo imali povećanje. Možda bismo imali i manje ilegalnih pokušaja ulaska na teritorij Hrvatske – sutra na teritorij Schengena – nego što smo imali prošle godine", kazao je Božinović. "Znači poruka je: uskladite se s viznom politikom Europske unije i to je jedini put kako se možemo legalno nositi s ovim izazovom", dodao je.
Oko 50 Čečena se nalazi u BiH, tamo smiju biti 30 dana
Prema posljednjim službenim podacima ministarstva sigurnosti BiH, u toj zemlji se trenutno nalazi grupa od 50-ak ruskih državljana s područja Čečenije. Kako piše Klix, oni su legalno ušli u BiH zbog bezviznog režima te ondje mogu boraviti do 30 dana.
Ministarstvo je u priopćenju navelo da će zatražiti od nadležnih sigurnosnih agencija detaljnu analizu trenutne situacije. Kažu da će poslije toga napraviti prijedlog mjera s ciljem očuvanja sigurnosne situacije u BiH.
Kadirov predložio povećanje broja čečenskih boraca u Ukrajini
Čečenski lider Ramzan Kadirov je u studenome na Telegramu napisao da Čečeni u Ukrajini "brane svoju vjeru i obiteljske vrijednosti" i predložio veliko povećanje broja ljudi iz Čečenije za slanje u rat u Ukrajini.
Kadirov, koji je optužen da su pod njegovom 15-godišnjom vladavinom u Čečeniji naširoko kršena ljudska prava, jedan je od najvatrenijih i najagresivnijih zagovornika ruske invazije na Ukrajinu.