VIDEO objavljen u prosincu 2020. prikazuje dvojicu elegantno odjevenih Rusa kako pijuckaju američki viski i razgovaraju o ubijanju Ukrajinaca.
"Ja sam nacist. Ja sam nacist. Neću reći da sam nacionalist, domoljub, imperijalist i tako dalje. Reći ću to otvoreno - ja sam nacist", rekao je jedan od muškaraca, Aleksej Milčakov, koji je bio u fokusu videa objavljenog na ruskom nacionalističkom YouTube kanalu.
"Morate razumjeti da osjećate uzbuđenje lova kada ubijete osobu. Ako nikada niste bili u lovu, trebali biste probati. Zanimljivo je", rekao je Milčakov.
Osim što je ozloglašeni i priznati nacist, poznat po ubojstvu šteneta i razmetanjem time na društvenim mrežama, Milčakov je šef ruske paravojne skupine poznate kao Rusič, koja otvoreno prihvaća nacističku simboliku i radikalne rasističke ideologije. Milčakov i njegova skupina vjerodostojno su povezani sa zločinima u Ukrajini i Siriji, prenosi Radio Slobodna Europa.
Zajedno s članovima Ruskog imperijalnog pokreta, ova skupina bjelačkih supremacista, koju su Sjedinjene Američke Države prije dvije godine proglasile globalnom terorističkom organizacijom, jedna su od nekoliko desničarskih skupina koje se aktivno bore u Ukrajini, odnosno surađuju s redovnom ruskom vojskom ili savezničkim separatističkim postrojbama.
Prema povjerljivom izvješću njemačke Federalne obavještajne službe, do kojeg je 22. svibnja došao časopis Der Spiegel, brojni ruski desničarski ekstremisti i neonacisti bore se u Ukrajini.
Iz Sirije u Ukrajinu
Njemački analitičari napisali su kako činjenica da su ruski vojni i politički čelnici prihvatili neonacističke skupine potkopava tvrdnju ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegove vlade da je jedan od glavnih motiva invazije želja za "denacifikacijom" Ukrajine, piše Spiegel.
Čak i prije invazije 24. veljače, sukob u Ukrajini privukao je znatan, ali nepoznat broj vojnika s desničarskim simpatijama. Većina pozornosti dugo je bila usmjerena na desničarske milicije i paravojske koje su se borile na strani ukrajinskih oružanih snaga, što je fenomen koji datira još od početka sukoba u Donbasu 2014. godine.
Čuveni ukrajinski Azovski puk formiran je od desničarske milicije zvane Azovski bataljun koja je postala poznata u prvim danima rata. Vođe i osnivači ove skupine otvoreno su zagovarali ksenofobičnu i antiimigrantsku retoriku. Simboli su bili vrlo slični nekima koje su koristile nacističke jedinice tijekom Drugog svjetskog rata.
Kasnije je Azovski puk uključen u ukrajinsku Nacionalnu gardu i ublažio je ekstremističku retoriku, ali je zadržao reputaciju elitne borbene jedinice.
Godinama su ruski dužnosnici iskorištavali Azov i nacionalističke figure 20. stoljeća poput Stepana Bandere u propagandne svrhe, često iskrivljujući ili preuveličavajući njihove stavove i postupke u prilog lažnoj tvrdnji da Ukrajinom dominiraju neonacisti.
Najavljujući invaziju 24. veljače, Putin ju je pokušao opravdati rekavši da su ciljevi bili "demilitarizacija i denacifikacija". Vlade Kijeva i Zapada kažu da je taj argument neiskren i kažu, čak i da je istinit, ne bi opravdao pokretanje ničim izazvane invazije na zemlju s demokratski izabranom vladom.
Nisu se svi pridružili skupini Wagner
Najavljujući invaziju 24. veljače, Putin ju je pokušao opravdati rekavši da su ciljevi bili "demilitarizacija i denacifikacija". Kijev i zapadne vlade kažu da je taj argument neiskren, a čak i da je istinit, ne bi opravdao pokretanje invazije na zemlju s demokratski izabranom vladom.
Međutim, tijekom godina se manje pažnje posvećivalo desničarskim ruskim milicijama koje se bore u ime Rusije, ne samo u Ukrajini nego i u Siriji.
Iako se vjeruje da su se neki borci pridružili ruskim privatnim plaćeničkim kompanijama poput Wagnera, nepoznat broj boraca pridružio se i obučavao pod Rusičom, kao i Ruskom imperijalnom pokretu i njegovoj paravojnoj jedinici, Ruskoj imperijalnoj legiji.
Bivšeg padobranca Milčakova stručnjaci su identificirali kao jednog od vođa Rusiča, zajedno s još jednim Rusom po imenu Jan Petrovskij. Neki stručnjaci kažu da je ova skupina povezana s Wagnerom. Rusič je službeno osnovan kao Sabotažna i jurišna izviđačka skupina u Sankt-Peterburgu 2014. godine.
I Milčakov i Petrovskij borili su se protiv Ukrajine kao dragovoljci u Donbasu 2014. i 2015. i otvoreno pokazivali oznake koje su dobili u Uniji dobrovoljaca Donbasa. U to vrijeme, međutim, Rusija je u više navrata poricala da se njezine snage bore u Donbasu tvrdeći da su lokalne snage koje se bore protiv ukrajinskih postrojbi samo lokalni partizani.
Snimka na kojoj ubija štene, odsijeca mu glavu i navodno ga jede
U rujnu 2014. godine u blizini sela Ščastja, u Luhanskoj oblasti, militanti Rusiča borili su se protiv ukrajinske paravojne skupine Ajdar. Ukrajinski medijski izvještaji govore da su deseci ukrajinskih vojnika ubijeni. Poslije su internetom kružile slike unakaženih i spaljenih tijela, a Milčakov se kasnije otvoreno hvalio kako je fotografirao tijela.
Milčakov je također stekao reputaciju te iste godine kada su blogeri i novinari otkrili niz fotografija i videa starih dvije godine na kojima je prikazan kako ubija štene, odsijeca mu glavu i navodno ga jede. Tabloidni ruski list Moskovskij Komsomolec napisao je o njemu članak pod naslovom "Fašistički mesar iz Sankt-Peterburga otišao se boriti na strani pobunjenika".
Početkom 2015. godine Kanada, Britanija i Europska unija sankcionirali su Milčakova i Petrovskog. "Milčakov je aktivno podržavao akcije i politike koje potkopavaju teritorijalni integritet, suverenitet i neovisnost Ukrajine i dodatno destabiliziraju Ukrajinu", navodi Velika Britanija u svojoj objavi sankcija.
U listopadu 2016. Petrovskij je uhićen u Norveškoj, gdje je živio i radio zajedno s Norvežaninom povezanim s desničarskom grupom Soldiers of Odin. Istog mjeseca je deportiran.
Fotografije i videozapisi objavljeni na društvenim mrežama 2020. i 2021. ukazuju na to da su borci Rusiča bili u Siriji, gdje je Rusija provela vojnu operaciju i podržala sirijski režim te eliminirala tamošnje oporbene borce. Sanktpeterburški medij Fontanka krajem 2017. također je pronašao fotografije Milčakova kako pliva u bazenu u blizini Palmire.
U izvješću njemačke obavještajne službe navodi se da su Rusičovi borci u Ukrajini od početka travnja.
Nema potvrde da su Milčakov ili Petrovskij u bilo kojem trenutku bili u Ukrajini nakon invazije 24. veljače. Međutim, kanal na Telegramu, za koji se čini da je povezan s Rusičom, 27. svibnja je objavio fotografiju bez datuma na kojoj se navodno vide i Milčakov i Petrovskij u Ukrajini kako stoje ispred oštećenog oklopnog vozila.
"Milčakov se vratio u akciju. Sada je negdje u prostranstvima Ukrajine, aktivno uključen u denacifikaciju i demilitarizaciju", stoji u objavi.
"Pričuvni odjel"
Na dan kada je Rusija započela invaziju, čelnik Ruskog imperijalnog pokreta Denis Garijev objavio je poruku na svom kanalu na Telegramu u kojoj je napisao: "Nema sumnje, mi smo za likvidaciju separatističkog entiteta Ukrajine."
Osnovan 2002. godine u Sankt-Peterburgu od strane Stanislava Vorobjeva, Ruski imperijalni pokret podržava monarhističku ideologiju, djelomično izvedenu iz uvjerenja da Rusiju treba voditi potomak dinastije Romanov, obitelji posljednjeg ruskog cara Nikolaja II. U travnju 2020. godine američki State Department uveo je sankcije toj skupini, kao i Vorobjevu, Garijevu i još jednom čovjeku.
"Skupina je omogućila paravojnu obuku za bijele supremaciste i neonaciste u Europi i aktivno radi na okupljanju ovih grupa u zajedničku frontu protiv njihovih navodnih neprijatelja", navodi se u priopćenju State Departmenta. Pokret ima dva pogona za obuku u Sankt-Peterburgu, koji se vjerojatno koriste za uvježbavanje napada u šumi i urbanim područjima, taktičko oružje i obuku borbe prsa u prsa.
Nekoliko tjedana nakon Garijevljeve objave na Telegramu, centar za borbenu obuku u blizini Sankt-Peterburga, pod nazivom Partizan, objavio je regrutaciju dobrovoljaca za borbu u Ukrajini.
Garijev je također stvorio srodnu organizaciju pod nazivom Pričuvni odjel, koja je prema njemačkom obavještajnom izvješću primala višemilijunske uplate od Ministarstva unutarnjih poslova, Federalne službe sigurnosti i Federalne službe zaštite, vladine agencije zadužene za zaštitu najviših dužnosnika Kremlja.
Kao i pripadnici Rusiča, borci Ruske imperijalne legije pridružili su se borbama na istoku Ukrajine 2014. i 2015, a prema informacijama militanata, tada je ubijeno najmanje šest članova skupine. Prema njemačkim obavještajnim podacima, Garijev je ranjen u borbama sredinom travnja, a njegov zamjenik Denis Nekrasov je ubijen, vjerojatno u blizini grada Izjuma u Harkivskoj oblasti.
Aleksandar Verkhovskij, stručnjak za ekstremističke skupine u Rusiji i voditelj istraživačkog centra SOVA, kaže da je trenutačno u Ukrajini vjerojatno manje ruskih ekstremističkih boraca nego u ranim godinama rata u Donbasu
"Nacionalisti su igrali ključnu ulogu u prvoj fazi rata. Bili su značajan dio, ne baš većina. Sada u Ukrajini nema mnogo dobrovoljaca iz Rusije. Možda najviše nekoliko desetaka", zaključio je Verkhovskij.