Foto: Hina
IVICA TODORIĆ opet se oglasio. U podužem upisu na svom blogu ustvrdio je kako će ukazati na cjelokupni koruptivni sustav nadajući se da će nadležna državna tijela početi djelovati u smjeru procesuiranja odgovornih. Tvrdi i kako novac svakodnevno odlazi iz Hrvatske te da je pitanje samo koliko će ga otići.
Njegov blog prenosimo u cijelosti:
"Hrvatska je prestala biti pravna država
Donošenjem Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku (tzv. Lex Agrokor), Republika Hrvatska je prestala biti pravna država. Njime ne samo da su povrijeđena neka od temeljnih ustavnih i konvencijskih prava, kao što su pravo na jednakost i nepovredivost vlasništva te poduzetničke i tržišne slobode, već je i poslužio za nesmiljeni politički progon mene i moje obitelji. Nakaradni, montirani kazneni postupak samo je krajnji rezultat onoga što se pripremalo mjesecima ranije, a u što su bili uključeni i najviši državni dužnosnici.
Korištenjem povlaštenih informacija te kreiranjem, pisanjem i prilagođavanjem svojim potrebama odredbi budućeg zakona te njegovom provedbom, uspjeli su pribaviti enormnu imovinsku korist za sebe i svoje poslovne partnere, a na štetu vlasnika društva Agrokor, njegovih radnika i, u konačnici, cjelokupnog gospodarstva Republike Hrvatske.
Nadam se da će netko procesuirati odgovorne
Izvorište cjelokupnog zločinačkog udruženja čine ljudi povezani oko Creditanstalt Investment Bank (CAIB). Radi se o investicijskoj banci koja je u kasnim 90-im i ranim 2000-im bila vrlo aktivna u brojnim transakcijama na području Republike Hrvatske i susjednih zemalja.
Od ljudi iz CAIB-a koji su radili u Agrokoru prije donošenja Lex Agrokora bio je samo Ivan Crnjac, koji je 2016. u svoj odjel zaposlio Vladu Bošnjaka, također bivšeg zaposlenika CAIB-a. Nakon izglasavanja Lex Agrokora i postavljanja Ante Ramljaka za izvanrednog povjerenika, koji je također radio u CAIB-u, u Agrokor, na ovaj ili onaj način, dolaze i drugi ljudi povezani s CAIB-om: Branimir Bricelj, Irena Weber, Daniel Nevidal, Draga Cukjati. Štoviše, za jednog od savjetnika imenovan je bivši glavni direktor CAIB-a Beč, Wilhelm Hemetsberger.
Hemetsberger je glavni
Upravo je Wilhelm Hemetsberger neformalni vođa i glavni kreator plana zločinačkog preuzimanja Agrokora. Isti dovodi skupinu fondova, financijskih institucija, financijskih savjetnika i drugih iz inozemstva, koji će zajednički analizirati poslovanje Agrokora i raditi na provedbi „operacije Agrokor“. Osim već spomenutog Wilhelma Hemetsbergera, u ovoj „inozemnoj skupini“ najaktivniji suradnici su Thomas Wagner iz Knighthead fonda, Alastair Beveridge iz Alix Partners, Klaus Requat itd.
Saveznici ove „inozemne skupine“ u Republici Hrvatskoj su različiti financijski savjetnici, odvjetnička društva i sl. Primjerice, u ovoj „domaćoj skupini“ nalaze se društva Altera savjetovanje (Marko Delić i Branimir Bricelj), Texo Management (Ante Ramljak i Tomislav Matić), Intercapital (Daniel Nevidal), odvjetnička društva Šavorić i partneri te Bogdanović, Dolički i partneri, trgovačko društvo Kraš i drugi.
Navedena „inozemna i domaća skupina“ imala je svoje ljude i unutar Agrokora, koji su ih ne samo opskrbljivali s potrebnim informacijama, već i svojim djelovanjem utjecali na poziciju Agrokora. To su bili, prije svih, Vladimir Bošnjak i Luka Cvitan…
Svi prethodno opisani tijekom 2016. intenziviraju svoj rad na ostvarenju zločinačkog plana preuzimanja Agrokora te kontaktiraju Agrokorove investitore i šire dezinformacije, a što rezultira rastom nepovjerenja i negativnom percepcijom na tržištu samog društva Agrokor, ali i mene osobno.
Petrov i Dalićka prvi kreću u akciju
Međutim, da bi uspjeli u svom planu, nužno je bilo uključiti i - politiku.
U tom trenutku u vlasti participira i stranka MOST, kojoj je rušenje Agrokora jedna od središnjih točaka političkog programa. Čelnik MOST-a, Božo Petrov, zajedno sa svojim stranačkim suradnicima i nekim istaknutim članovima HDZ-a, prije svih prvom potpredsjednicom Vlade Martinom Dalić, koja u sve to uvlači i tadašnjeg savjetnika premijera Plenkovića, Davora Božinovića, potom i samog premijera Plenkovića, kreću u koordiniranu akciju rušenja Agrokora i mene osobno.
Koordinirana akcija pretpostavlja izradu plana i donošenje odluke da se putem zakona nacionalizira Agrokor. Paralelno s procesom pisanja Lex Agrokora, koje se povjerava članovima ranije opisanih inozemnih i domaćih skupina, Vlada RH, ciljanim širenjem dezinformacija i glasina, te kroz izravnu političku intervenciju, kritično destabilizira Agrokor na početku 2017. godine.
Kako je moguće da sam budući povjerenik piše zakon?
Kako je moguće da u uređenoj i pravnoj državi, članici EU, timovi ljudi koji su se udružili kako bi preuzeli konkretno trgovačko društvo (u ovom slučaju Agrokor), dobiju mandat za pisanje zakona isključivo namijenjenog tom trgovačkog društvu? Dakle, da budem do kraja jasan, kako je moguće da zakon u kojem se propisuju prava i obveza izvanrednog povjerenika, kreira upravo taj budući izvanredni povjerenik, zajedno sa svojim suradnicima, pravnim stručnjacima? Lex Agrokor pisali su Tomislav Matić i Ante Ramljak, kao konzultanti minornog konzultantskog društva Texo Management, u suradnji s Odvjetničkim društvom Šavorić i partneri i drugima.
Nije li logično da je u tom slučaju jedini mogući ishod upravo ovakav zakon, koji Anti Ramljaku daje gotovo neograničene ovlasti u vođenju procesom restrukturiranja? Naravno da jest, ali pogrešno bi bilo misliti da je sve plod puke slučajnosti. Ovlasti izvanrednog povjerenika namjerno su dizajnirane kao neograničene, uz gotovo nikakvu odgovornost prema vjerovnicima, isključivo s ciljem olakšanog poduzimanja kriminalnih radnji.
Nakon što su ranije opisani timovi ljudi izradili tekst budućeg Lex Agrokora, isti je prihvaćen od strane Vlade RH i, po hitnom postupku, bez provođenja ikakve javne rasprave, poslan u saborsku proceduru i izglasan. Konačno, nakon izglasavanja, za izvanrednog povjerenika imenovan je Ante Ramljak. Time je jedan uspješan sistem Agrokora stavljen pod lošu upravu, a bilance grupe i financije stavljene su pod nadležnost samoživih i sebičnih fondova s ograničenim rizikom, što za posljedicu ima izgubljenu ogromnu vrijednost Agrokora.
Kao rezultat gore opisanih ovlasti, dizajniranih isključivo za Antu Ramljaka, isti nakon donošenja Lex Agrokora angažira isključivo društva i pojedince koji su se prethodno udružili za preuzimanje Agrokora i koji su sudjelovali u izradi zakona.
Izvanredni povjerenik u kratkom vremenu uspijeva realizirati zacrtane planove interesnih skupina, pa tako ugovara roll-up kredit kojim je Knighthead fondu omogućeno ostvarenje enormnog profita u rekordno kratkom vremenu. Kako se to uopće moglo dogoditi? Bez pomoći politike, nikako.
Prije Lexa Knighthead kupuje 49% Agrokorovih dionica
Još prije nego što će Lex Agrokor biti izglasan, ali očito imajući povlaštenu informaciju da će do toga sigurno doći, Knighthead kupuje 49% Agrokorovih obveznica u nominalnoj vrijednosti od oko 490 mil. eura, a koje plaćaju otprilike 150 mil. eura. Odvjetnici angažirani na navedenoj transakciji bili su društvo Hogan Lovells te njihov lokalni partner Tin Dolički. Nakon izglasavanja Lex Agrokora, a zatim i zaključenja roll-up kredita, Knighthead u samo nekoliko tjedana zarađuje desetke milijuna eura. Budući da se pitanje roll-up kredita obrađuje u kaznenoj prijavi koju sam 27.10.2017. podnio DORH-u, na ovom mjestu se neću dalje baviti ovim eklatantnim kršenjem zakona u cilju pogodovanja određenim interesnim skupinama.
Osim navedenoga, izvanredni povjerenik Ante Ramljak je za pružanje savjetničkih usluga angažirao društvo Texo Management, u kojem je radio prije dolaska u Agrokor.
Bez obzira na to je li navedeno društvo uopće kompetentno pružati navedene usluge, kao i bez obzira na činjenicu što je Texo Management izabran kao podizvođač Alix Partnersa, samo angažiranje društva u kojem je Ante Ramljak donedavno bio zaposlen i u kojem još uvijek djeluje njegov dojučerašnji partner Tomislav Matić, predstavlja jasan sukob interesa, nezamisliv za razvijene demokracije. Ante Ramljak je Vladin povjerenik, zastupa interese Vlade te je izabran bez ikakvog natječaja. U tom smislu on je faktično državni dužnosnik i na njega bi se morali primjenjivati postulati propisani Zakonom o sprječavanju sukoba interesa.
Stoga, slijedom svega do sada navedenoga, nedvojbeno se nameće zaključak kako novac svakodnevno odlazi iz Agrokora i Republike Hrvatske, a pitanje je samo koliko će ga točno otići.