OVIH dana bi trebala započeti javna rasprava o izgradnji željezničke obilaznice oko Zagreba, revitalizaciji prostora bivše tvornice Gredelj i denivelaciji željezničke pruge u središtu grada, javlja HRT. Prema dosadašnjim najavama, pruga bi se trebala podići na šest metara visoke stupove, a prostor ispod nje osmislio bi se prema potrebama i željama.
Radi se o projektu koji je prvi put predstavljen još 2009. godine, ali ovo je prvi put da se pokreće ozbiljna rasprava o njemu. "Ne može se nešto što se nije riješilo 30 godina riješiti u dvije godine, ali konačno treba presjeći taj Gordijski čvor. Da li željeznička pruga ide pod zemlju ili se izdiže. Sve indicije pokazuju da je brže i jeftinije i realnije da se izdigne, a ne da ide pod zemlju, međutim studija će to pokazati", kazao je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Grad Zagreb i HŽ Infrastruktura su za sada složni oko toga da je izdizanje željezničke pruge najvjerojatnije rješenje.
"Ovdje se radi o samo 2 kilometra podizanja na stupove"
"Generalno, uvijek je bolje nešto dignuti na vijadukt jer je jednostavnije i jeftinije itd. Međutim, stav HŽ-a će se tek potvrditi nakon što završimo sa studijskom dokumentacijom koja je sad u postupku javne nabave, kroz koju će se analizirati varijantna rješenja", istaknuo je Mirko Franović iz HŽ Infrastrukture.
Od Novog Zagreba do Savske i kod Nove Branimirove već postoji uzdignuta pruga, zbog čega je odbačena ideja gradnje podzemne željeznice.
"Ukopati prugu, to bi značilo 20 kilometara ukopavanja, a ovdje se radi o samo 2 kilometra podizanja na stupove. Radi se o tome jesmo li za realnost i spajanje Zagreba s Vukovarskom - ili o tome da ćemo sanjati još 30-100 godina o rješavanju pruge", objasnio je arhitekt Marko Dabrović.
"Jako je bitno da se počne"
"Naravno, gradnja ne može ni početi sve dok se teretni promet preko Glavnog kolodvora ne obustavi, a to podrazumijeva simultanu gradnju željezničke obilaznice oko cijelog grada", dodao je Dabrović. Postoji i kompjuterska animacija naručene arhitektonske studije predmetnog prostora, ponajprije dio od Glavnog kolodvora do Držićeve.
Istočno od Držićeve, do Heinzelove - pruga se nastavljala uz Novu Branimirovu, a tamo bi se spojila na odavno postojeće stupove. Sličan princip gradnje, ali znatno moderniji, primijenio bi se na cijeloj dionici Savska-Heinzelova. Predviđa se da terenski radovi na denivelaciji pruge u Zagrebu neće započeti prije 2028. godine.
"Jako je bitno da se počne. Znači, svaki veliki korak ima prvi dan i jako je bitno da se o tome danas počelo pričati i da će se to napokon onda i dogoditi. Je li to za 5 godina ili 7, svejedno je", zaključio je Dabrović.