U JAVNO savjetovanje u subotu je upućen Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, kojim se namjerava zabraniti rad nedjeljom.
No nakon što se Nacrt pojavio u javnosti, postalo je jasno ne samo da vladajući žele zabraniti rad nedjeljom, uz iznimku 16 nedjelja tijekom godine, nego i da žele zabraniti trgovinama rad nakon 21 sat, svaki dan u tjednu.
Vlada zabranjuje rad dućanima svaki dan nakon 21 sat
"Odredbom članka 2. ovog Prijedloga zakona predlaže se izmjena Zakona o trgovini u članku 57. tako da radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac od ponedjeljka do subote s početkom najranije od 6:00 do najkasnije 21:00, te da prodajni objekti nedjeljom i blagdanima budu pretežito zatvoreni", stoji u Nacrtu koji je u javno savjetovanje poslalo ministarstvo Tomislava Ćorića (tć). Znači to da ni u turističkim središtima trgovine neće moći raditi nakon 21 sat.
Kako opravdavaju zabranu
I dok se zabrana rada nedjeljom pokušava opravdati tablicom prema kojoj je nedjelja dan kada se u trgovini na malo ostvaruje najmanji ukupni iznos računa od ostalih dana u tjednu. "Postotni udio prometa ostvarenog nedjeljom u odnosu na ukupno ostvareni tjedni promet u promatranom razdoblju kreće se od 8% do 9.50% i čini najmanji tjedni postotak. Najviše se kupuje subotom (od 16.5% do 17.16%) odnosno petkom (od 16.2% do 19.7%)", navodi se u Nacrtu.
No, zapravo je značajnija druga tablica, u kojoj se analizira promet u četiri velika trgovačka centra, od 2018. do 2020. godine. Oni najveći tjedni promet ostvaruju subotom (od 19.9% do 22.15%), zatim nedjeljom (od 15.13% do 17.8%), dok najmanji promet ostvaruju ponedjeljkom (10.3% do 11.4%). Naime, upravo su veliki trgovački centri najviše ustali protiv zabrane rada nedjeljom, a ovo potvrđuje da će, ako se ta zabrana usvoji, pretrpjeti veliku štetu.
Inače, vlada u Nacrtu navodi i istraživanje na 1000 ispitanika, i to još iz 2019. godine prema kojem 80 posto ispitanika podržava zabranu rada nedjeljom te istraživanje iz 2020. također provedeno na 1000 stanovnika iz kojeg izvlače zaključak kako je za većinu hrvatskih građana nedjelja dan posvećen fizičkom odmoru, razonodi, druženju s obitelji kao i - duhovnim aktivnostima.
Zanimljivo je i da kao argument vlada navodi period iz lockdowna prošle godine kad je Stožer, bez ikakvog suvislog obrazloženja, zabranio rad nedjeljom, pravdajući se tek epidemiološkim razlozima. "Iz podataka je razvidno da se promet koji su trgovci ostvarivali nedjeljom u maloprodaji u velikim trgovačkim centrima (0,05 %) tijekom ovog razdoblja rasporedio na ostale dane u tjednu, osobito subotu (20,46%) i ponedjeljak (18,52%), odnosno dane koji su neposredno prethodili ili slijedili neradni dan", navode, ne spominjući posebno da se radilo o razdoblju najstrožih mjera u kojem nisu radili ni šoping centri. Postavlja se i pitanje je li i motivacija donošenja takve zabrane u lockdownu zapravo bila testiranje zabrane rada nedjeljom. Podsjetimo i da je to bila jedina odluka Stožera koju je Ustavni sud ocijenio neustavnom.
Zabranu rada trgovinama nakon 21 sat iz vlade ni s čime ne argumentiraju
No dok su iz vlade zabranu nedjeljom, koju uporno žele progurati, barem pokušali opravdati, u Nacrtu koji je poslan u savjetovanje ni jednom se riječju ne obrazlaže zašto se rad svakim danom želi ograničiti tako da bude zabranjen navečer nakon 21 sat. Uopće se ne argumentira zašto rad neće biti moguć do 22 sata ili 23 sata.
Inače, sada uopće ne postoji ograničenje rada, pa dućani, ako to žele, mogu raditi 0-24 sata. U praksi u Hrvatskoj i postoje dućani koji su se odlučili na takvo radno vrijeme. No mnogo je više onih koji rade do 22 sata, no ovom bi odlukom svi morali biti zatvoreni najkasnije u 21 sat. To se odnosi na sve dućane, i na one s prehrambenim namirnicama i proizvodima za kućanstvo i na one koji, primjerice, prodaju odjeću ili obuću.
Crkveni dućani smiju raditi i nedjeljom
Inače razmjerno kratak prijedlog izmjena i dopuna Zakona o trgovini, kojim se uvode restrikcije rada trgovinama, sadrži još jedan vrlo zanimljiv dio.
Naime, u crkvama i svetištima će trgovine nesmetano raditi nedjeljom.
Naime, u Nacrtu prijedloga zakona jasno stoji da se zabrana rada ne odnosi na prodajne objekte na kolodvorima, zračnim i trajektnim lukama, brodovima, zrakoplovima i trajektima za prijevoz osoba i vozila, benzinskim postajama i pratećim uslužnim objektima na cestama, u bolnicama, u hotelima, u prostorima kulturnih i vjerskih ustanova, u prostorima koji su proglašeni zaštićenim područjem prirode u skladu s posebnim propisima, kao i na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih proizvoda na tržnicama na veliko i malo te prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama.
Crkva najviše zagovarala zabranu rada nedjeljom, sad je iz nje izuzeta
To znači da će u vjerskim objektima, a podsjetimo da upravo Crkva žestoko zagovara zabranu rada nedjeljom, prodajni objekti moći nesmetano raditi, uz one na kolodvorima, na benzinskim postajama i u kulturnim ustanovama.
"Navedene iznimke su propisane zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača”, objašnjenje je koje je ponudio zakonodavac.
Iz vlade uvjeravaju da navedene iznimke u bitnome odgovaraju praksi u drugim zemljama članicama Europske unije. Prijedlog izmjena Zakona o trgovini bit će u savjetovanju do 1. kolovoza i dotad se mogu dati primjedbe.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.