Tijekom svog inauguracijskog govora američki predsjednik Donald Trump ponovno je iznio tvrdnju da Kina upravlja Panamskim kanalom.
"Kina upravlja Panamskim kanalom, a mi ga nismo dali Kini. Dali smo ga Panami i vraćamo ga natrag", izjavio je.
Panamski kanal, dug 82 kilometra, prolazi kroz srednjoameričku državu i glavni je spoj Atlantskog i Tihog oceana.
Do 14.000 brodova koristi kanal svake godine kao prečac na putovanju koje bi inače zahtijevalo dug i skup obilazak oko Južne Amerike.
Što je Trump rekao o kanalu?
Spominjanje Paname u njegovom inauguracijskom govoru nije prvi put da se Trump usredotočio na tu srednjoameričku državu i njezin transoceanski kanal.
Na Božić Trump je na društvenim mrežama objavio da "divni vojnici Kine s ljubavlju, ali nezakonito, upravljaju Panamskim kanalom". Tu tvrdnju brzo su demantirali dužnosnici u Panama Cityju i Pekingu.
Panamski predsjednik José Raúl Mulino opisao je tu tvrdnju kao "besmislicu", naglašavajući da "apsolutno nema kineskog uplitanja" u kanal.
Trump je također zaprijetio da će preuzeti kanal silom, navodeći "pretjerane" naknade koje se navodno naplaćuju američkim brodovima za prolazak kroz kanal. I tu su tvrdnju panamske vlasti odbacile.
Nakon Trumpovog inauguracijskog obraćanja predsjednik Mulino ponovno je naglasio da "nema prisutnosti nijedne nacije na svijetu koja se miješa" u njihovu administraciju Panamskog kanala.
Strateškim vodenim putem, kojim prolazi oko 5% svjetskog pomorskog prometa, upravlja Panamska uprava za kanal, agencija panamske vlade, a ne kineski vojnici.
Međutim, Trumpova netočna tvrdnja odražava zabrinutost nekih američkih dužnosnika zbog značajnih kineskih ulaganja u kanal i njegovu okolnu infrastrukturu.
Povijest Panamskog kanala
Povijesno gledano, SAD je imao ključnu ulogu u izgradnji i upravljanju kanalom koji povezuje Atlantski i Tihi ocean.
Nakon neuspjelog pokušaja Francuza da ga izgrade, SAD je osigurao prava za realizaciju projekta. Njegova izgradnja završena je 1914. godine.
Kanal je ostao pod kontrolom SAD-a do 1977. godine, kada je tadašnji predsjednik Jimmy Carter potpisao sporazum o postupnom prijenosu upravljanja Panami, što je Trump opisao kao "glupo".
Od 1999. Panamska uprava za kanal ima isključivu kontrolu nad operacijama vodenog puta.
Sporazumi potpisani između SAD-a i Paname uvjetovali su da kanal trajno ostane neutralan. No, prema sporazumu, SAD zadržava pravo braniti kanal vojnim sredstvima u slučaju prijetnje.
Uloga Kine
Nema javnih dokaza koji sugeriraju da kineska vlada ima kontrolu nad kanalom. Međutim, kineske tvrtke bilježe značajnu prisutnost u regiji.
Od listopada 2023. do rujna 2024. volumen kineskog tereta koji je prolazio kroz kanal iznosio je 21.4 posto, što je čini drugom najvećom korisnicom nakon SAD-a.
Posljednjih godina Kina je također uložila značajna sredstva u luke i terminale u blizini kanala.
Dvjema od pet luka u blizini kanala - Balboa i Cristóbal - koje se nalaze na pacifičkoj i atlantskoj strani, od 1997. godine upravlja podružnica Hutchison Port Holdingsa.
Tvrtka je podružnica CK Hutchison Holdingsa, konglomerata sa sjedištem u Hong Kongu. Tvrtka posluje u lukama u 24 zemlje, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo.
Iako tvrtka nije u državnom vlasništvu Kine, kaže Ryan Berg, direktor američkog programa u Centru za strateške i međunarodne studije, u Washingtonu postoje zabrinutosti oko toga koliko bi kontrole Peking mogao imati nad tvrtkom.
Velika količina potencijalno korisnih strateških informacija o brodovima koji prolaze kroz vodeni put prolazi kroz te luke.
"Postoji sve veća geopolitička napetost ekonomske prirode između SAD-a i Kine", kaže Berg. "Takve informacije o teretu bile bi vrlo korisne u slučaju rata opskrbnog lanca."
CK Hutchison nije odgovorio na zahtjev BBC-ja za komentar.
Na natječajima za upravljanje tim lukama gotovo da nisu imali konkurenciju, prema Andrewu Thomasu, profesoru na Sveučilištu Akron, koji je napisao knjigu o kanalu. "SAD u to vrijeme nije bio previše zainteresiran za te luke, a Hutchison nije naišao na prigovore", kaže.
Kineske tvrtke, privatne i državne, također su ojačale svoju prisutnost u Panami kroz milijarde dolara ulaganja, uključujući terminal za kruzere i most koji će se graditi preko kanala.
Ovaj "paket kineskih aktivnosti", kako ga opisuje Thomas, možda je potaknuo Trumpovu tvrdnju da kanal "posjeduje" Kina, ali upravljanje tim lukama nije isto što i vlasništvo, naglašava.
Peking je više puta izjavio da su kineski odnosi s Latinskom Amerikom obilježeni "jednakošću, uzajamnom koristi, inovacijama, otvorenošću i korišću za ljude".
Koji su širi interesi Kine u Panami?
Panama zbog svog strateškog položaja već godinama privlači napore Kine da poveća svoj utjecaj u zemlji i proširi svoje prisustvo na kontinentu koji se tradicionalno smatrao "dvorištem" SAD-a.
Panama je 2017. godine prekinula diplomatske veze s Tajvanom i uspostavila formalne odnose s Kinom, što je bio veliki diplomatski uspjeh za Kinu.
Nekoliko mjeseci kasnije Panama je postala prva zemlja Latinske Amerike koja se pridružila kineskoj inicijativi Pojas i put, globalnom infrastrukturnom i investicijskom projektu vrijednom bilijun dolara.
Dominikanska Republika, El Salvador, Nikaragva i Honduras slijedili su primjer i također prekinuli veze s Taipeijem u korist Pekinga.
Kina je postupno širila svoju "meku moć" otvaranjem prvog Konfucijevog instituta u zemlji i davanjem sredstava za izgradnju željezničke pruge. Kineske tvrtke su također sponzorirale "medijsku obuku" za panamske novinare.