Američki predsjednik Donald Trump poručio je preko svoje društvene mreže Truth Social da neće imati drugog izbora osim da Rusiji i ostalim umiješanim zemljama uvede poreze, carine i sankcije ako Moskva ne postigne dogovor s Ukrajinom.
"Ne želim povrijediti Rusiju. Volim ruski narod i uvijek sam imao vrlo dobar odnos s predsjednikom Putinom. Nikada ne smijemo zaboraviti da nam je Rusija pomogla pobijediti u Drugom svjetskom ratu, izgubivši pritom gotovo 60 milijuna života.
Uz sve rečeno, Rusiji, čije gospodarstvo propada, i predsjedniku Putinu učinit ću veliku Uslugu. Nagodite se sada i ZAUSTAVITE ovaj smiješni rat! SAMO ĆE BITI GORE. Ako ne sklopimo dogovor, i to uskoro, nemam drugog izbora nego staviti visoke razine poreza, tarifa i sankcija na sve što Rusija prodaje Sjedinjenim Državama i raznim drugim zemljama sudionicama.
Završimo s ovim ratom koji nikad ne bi počeo da sam ja bio predsjednik! Možemo to učiniti na lakši način ili na teži način - a lakši način je uvijek bolji. Vrijeme je za SKLAPANJE DOGOVORA. ŽIVOTI SE VIŠE NE SMIJU GUBITI!!!" poručio je Trump.
Rusija se oglasila
Ubrzo je stigla i prva reakcija Rusije. Zamjenik ruskog predstavnika pri UN-u Dmitrij Polanski rekao je za Reuters da Moskva mora vidjeti što bi podrazumijevao dogovor koji Trump predlaže. "Nije samo pitanje okončanja rata. Tu je prije svega pitanje rješavanja temeljnih uzroka ukrajinske krize", naveo je.
"Dakle, moramo vidjeti što 'dogovor' znači za predsjednika Trumpa. On nije odgovoran za ono što Sjedinjene Države rade u Ukrajini od 2014., čineći je 'antiruskom' i pripremajući se za rat s nama, ali sada je u njegovoj moći da zaustavi tu zlonamjernu politiku", nastavio je.
Današnja Trumpova objava predstavlja samo nastavak njegove sve žešće retorike prema Rusiji. Trump je nakon inauguracije već izjavio da predsjednik Vladimir Putin uništava Rusiju. "Trebao bi postići dogovor. Mislim da uništava Rusiju time što ne postiže dogovor", naglasio je, misleći na inflaciju i posrnulo rusko gospodarstvo.
Upozorio je da Putin ne može biti zadovoljan svojim sporim napretkom u Ukrajini. "On se trudi. Većina ljudi je mislila da će rat trajati oko tjedan dana, a sada su prošle skoro tri godine. Zbog toga ne izgleda dobro", rekao je američki predsjednik.
Zelenski već dogovara sastanak s Trumpom
Trump je ranije dao niz komentara o okončanju rata u Ukrajini, od navoda da bi ga mogao "riješiti" prije preuzimanja dužnosti pa do obećanja da će ga riješiti u "jednom danu". Još 2023. je za CNN kazao: "Ako budem predsjednik, riješit ću taj rat u jednom danu, u 24 sata."
Tijekom predizborne debate s Kamalom Harris poručio je: "To je rat koji jedva čeka da se riješi. Ja ću ga riješiti prije nego što uopće postanem predsjednik. Ako pobijedim, kada budem izabrani predsjednik, ja ću razgovarati s jednim, razgovarati s drugim, okupit ću ih."
Ruski predsjednik Vladimir Putin ponavlja da je Moskva otvorena za dijalog s novom američkom administracijom, pri čemu je prioritet rješavanje temeljnih uzroka krize. Potvrdio je da Rusija prima na znanje izjave Trumpa i članova njegova tima o njihovoj spremnosti da obnove kontakt i potrebi da se učini sve što je moguće kako bi se spriječio treći svjetski rat.
Međutim, nema potvrde da se trenutno dogovara sastanak između Trumpa i Putina. Istovremeno je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio da Kijev dogovara sastanak s američkim predsjednikom. "Timovi su angažirani na ugovaranju sastanka. Postupak je u tijeku", napomenuo je.
Ukrajina ovisi o američkoj pomoći
Trump dosad nije objasnio kako bi trebao izgledati sporazum između Rusije i Ukrajine. Zaobilazio je pitanja o tome želi li da Ukrajina izađe kao pobjednik u sukobu. Također nije iznio planove za nastavak američke vojne potpore Ukrajini te se žalio na financijski trošak za Sjedinjene Države.
Sugerirao je da bi Ukrajina mogla dobiti manju potporu pod njegovim predsjedanjem i opisao je Zelenskog - s kojim se susreo prošlog rujna - kao "najvećeg trgovca na svijetu", ali u drugim je prilikama govorio da imaju dobar odnos. Mnogi su upozoravali da bi Trump mogao ukinuti ili značajno smanjiti pomoć Ukrajini.
Samo nekoliko sati nakon što je preuzeo dužnost, Trump je uredbom zamrznuo američku razvojnu pomoć inozemstvu na 90 dana kako bi se pregledalo i uvjerilo da je ta pomoć usklađena s politikom nove administracije. Ukrajina je na vrhu popisa primatelja američke razvojne pomoći, pokazuju službeni podaci.
Prema priopćenju Bijele kuće, sada je na američkom državnom tajniku Marcu Rubiju ili njegovom ovlašteniku da odluče hoće li zatražiti nastavak, izmjenu ili prekid svakog stranog programa pomoći.
"Pod predsjednikom Trumpom glavni prioritet ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Država bit će Sjedinjene Države. Smjer koji je dao za vođenje naše vanjske politike je jasan", najavio je Rubio pred Odborom za vanjske poslove Senata prošlog tjedna.
"Svaki dolar koji potrošimo, svaki program koji financiramo, svaka politika koju provodimo mora biti opravdana odgovorom na jedno od tri pitanja: Čini li to Ameriku sigurnijom? Čini li Ameriku jačom? Ili čini Ameriku prosperitetnijom?" objasnio je.
Kakve će biti posljedice uredbe?
Nije poznato kakve će posljedice Trumpova odluka imati na Kijev. "Što se tiče proračunskih sredstava, osigurani smo. Bidenova administracija prebacila je sva sredstva u sklopu inicijative ERA, 50 milijardi dolara, na Svjetsku banku", rekla je Roksolana Pidlasa, čelnica odbora za proračun u ukrajinskom parlamentu.
"Ukrajinska vojna pomoć također neće biti pogođena budući da se Trumpova izvršna uredba odnosi na međunarodnu pomoć u okviru razvojnih programa agencija Ujedinjenih naroda, mirovnih inicijativa i programa potpore izbjeglicama", stoji u priopćenju Ukrajinskog državnog centra za suzbijanje dezinformacija.
Čini se da je Trumpova uredba uglavnom usmjerena na programe koje vodi USAID, odgovoran za dodjelu 22 milijarde dolara civilne i razvojne pomoći.
"To šteti Ukrajini jer ti programi uključuju inicijative poput obnove bombardiranih energetskih postrojenja i razminiranja", upozorio je Maksim Samoiliuk, stručnjak za monetarnu i fiskalnu politiku u Centru za ekonomsku strategiju, think-tanku sa sjedištem u Kijevu.