Foto: Hina
AMERIČKI predsjednik Donald Trump je u utorak je svoje nedavne izjave tijekom posjeta Bliskom istoku uperene protiv radikalnog islamizma povezao s odlukom zemalja u regiji da izoliraju Katar pod optužbom da financira terorizam.
U drugom tvitu rekao je da se njegov posjet Bliskom istoku "već počeo isplaćivati" tako što regionalni čelnici ispunjavaju obećanje da će se obračunati s onima koji financiraju militantne skupine.
U ponedjeljak su Saudijska Arabija, Bahrein, Ujedinjeni Arapski Emirati, Jemen, Egipat i Maldivi prekinuli sve diplomatske i trgovinske veze s malenim emiratom Katarom koji optužuju da "podupire terorizam".
Američki državni tajnik Rex Tillerson odmah je pozvao zemlje u Perzijskom zaljevu da ostanu "ujedinjene", ali se čini da je predsjednikova poruka na Twitteru zapravo potvrdila odluku o izoliranju Katara.
Katar optužuju da održava veze s džihadističkim mrežama Al Kaidom, skupinom Islamskom državom i s Muslimanskom braćom koje neke arapske zemlje smatraju "terorističkima".
Prekid zračnog prometa
U utorak je zračni promet u Perzijskom zaljevu bio poremećen pošto su velike arapske kompanije prekinule letove za Katar i iz te zemlje, što je potaknulo nezadovoljstvo među putnicima.
Najmanje je 27 letova otkazano u zračnim lukama u Dubaiju u času kada je stupila na snagu odluka o obustavi letova šest arapskih aviokompanija koje zbog diplomatske krize više ne lete u Dohu, "do nove odluke".
Saudijska uprava za civilno zrakoplovstvo poništila je licenciju Qatar Airwaysa i odlučila zatvoriti urede te kompanije "u idućih 48 sati".
U Bahreinu je službena novinska agencija BNA objavila slično priopćenje u kojemu navodi da poništava dozvolu za rad Qatar Airwaysa.
Potonja kompanija, koja leti u devet saudijskih gradova, priopćila je pak da na neodređeno vrijeme obustavlja letove u saudijsku monarhiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein i Egipat.
Prekid diplomatskih veza prate gospodarske mjere kao što su zatvaranje kopnenih i morskih granica između tih zemalja i Katara, zabrana letenja katarskih kompanija u zračnom prostoru tih zemalja te ograničenja u putovanju građana.
Najteža kriza u posljednje vrijeme
Ovo je najteža diplomatska kriza na Bliskom istoku u novije vrijeme.
Diplomatska i gospodarska blokada Katara imat će kratkoročno velike posljedice na uvoz hrane, ali izvoz plina i nafte iz malenog emirata ne bi trebao pretrpjeti veću štetu.
Izolacijom Dohe prekida se jedini kopneni put iz Saudijske Arabije u Katar, što ugrožava njegov uvoz svježih prehrambenih proizvoda i sirovine potrebne za infrastrukturne projekte vrijedne oko 200 milijarda dolara i povezane sa Svjetskim nogometnim prvenstvom 2022., ističu analitičari.
No izvoz katarskog ukapljenog zemnog plina (LNG) i nafte koji osiguravaju više od 90 posto javnih prihoda, neće pretrpjeti veću štetu.
Katarske vlasti će sada "sve više ovisiti o pomorskom i o zračnom prometu, što će povećati troškove i inflaciju", upozorava Anthony Skinner, direktor Verisk Maplecrofta za Bliski istok, ureda za savjetovanje u rizičnom poslovanju.
Katar mora mijenjati uvoznike hrane
Katar sada ima mogućnost uvoziti hranu iz Irana i Omana morskim putem te zračnim putem iz Turske, Europe i jugoistočne Azije.
Neimenovani iranski čelnik je već dao do znanja da je njegova zemlja spremna izvoziti hranu u Katar morskim putem, kroz Perzijski zaljev, što je put koji traje 12 sati.
No neće biti posljedica za izvoz energenata iz Katara koji Hormuškim tjesnacem idu u Japan i jugoistočnu Aziju.
Katar, najveći svjetski izvoznik LNG-a, izvozi 80 milijuna tona ukapljenog zemnog plina na godinu, ali je tek 10 posto namijenjeno bliskoistočnim zemljama, među kojima Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Egiptu.
Katar proizvodi oko 600.000 barela nafte na dan.