AMERIČKI predsjednik Donald Trump jučer je rekao da je SAD odredio 52 iranske mete koje će pogoditi ako Iran napadne bilo kojeg Amerikanca ili američke ciljeve u odgovoru na ubojstvo iranskog zapovjednika Kasema Sulejmanija.
Ne pokazujući znakove da želi smiriti eskalaciju tenzija koju je u petak potaknuo napad u Iraku na Sulejmanija, jednog od najutjecajnijih Iranaca, Trump je zaprijetio Iranu na Twitteru.
Napisao je kako Teheran "veoma smiono govori o napadu na američke ciljeve" te da je Washington odredio "52 iranske mete" od kojih su neke vrlo važne za Iran i njegovu kulturu.
Te će mete biti "pogođene vrlo brzo i vrlo žestoko", napisao je američki predsjednik velikim slovima.
"SAD ne želi više prijetnji", rekao je i dodao kako 52 mete predstavljaju 52 američka taoca u američkom veleposlanstvu u Teheranu 1979. godine.
Sulejmani je ubijen na Trumpovu zapovijed u petak u blizini bagdadske zračne luke. U napadu je ubijen i čelnik proiranske iračke paravojske Abu Mahdi al-Muhandis.
Iranske prijetnje
Iranci su ranije u subotu objavili kako će zbog napada kazniti Amerikance gdje god im budu u dosegu.
"Hormuški tjesnac od ključnog je značaja za Zapad i velik broj američkih razarača i ratnih brodova onuda prolazi... Iran je odavno identificirao ključne američke mete u regiji... U našem je dosegu nekih 35 američkih meta, kao i Tel Aviv", poručio je general Golamali Abuhamzeh spomenuvši i mogućnost napada na brodove u Zaljevu.
Odgovor "osovine otpora" koja podržava Iran najavio je i libanonski Hezbolah.
London je u subotu objavio da će britanska mornarica štititi brodove koji plove pod njezinom zastavom kroz Hormuški tjesnac, najvažniji prolaz na svijetu za trgovinu naftom. Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas u subotu je najavio da će pokušati izravno razgovarati s Iranom kako bi se smanjile napetosti.
Maas je otkrio da je u kontaktu s britanskim i francuskim kolegom, šefom Europske unije za vanjsku politiku Josepom Borrellom i američkim ministrom Mikeom Pompeom.
Britanski šef diplomacije Dominic Raab u četvrtak će se susresti s Pompeom, a ranije u tjednu s francuskim i njemačkim kolegom, objavilo je ministarstvo.
Napad u Iraku
Podsjetimo, eksplozija je jučer zatresla Zelenu zonu u Bagdadu u kojoj se nalazi američko veleposlanstvo.
Iračka policija je potvrdila da je raketa kratkog dometa "kaćuša" ispaljena unutar zone. Prema prvim informacijama, nema poginulih.
Rakete su pogodile i iračku zračnu bazu Balad, objavila je u izjavi iračka vojska. U zračnoj bazi Balad su smještene američke trupe. Ni ondje prema prvim informacijama nema poginulih.
Rakete su pale i na bagdadsko naselje Al-Jadriya, a Reuters javlja da je petero ljudi ozlijeđeno.
Jedna od raketa koja je ispaljena na Zelenu zonu pogodila je kuću.
Prosvjedi
Bijela kuća je u subotu službeno obavijestila Kongres o napadu na Sulejmanija. Mnogi demokrati u tom tijelu kritizirali su američkog predsjednika jer nije zatražio odobrenje ni obavijestio Kongres o napadu.
Obavijest je poslana pod zakonom iz 1973., nazvanom War Powers Act, koji od vlade zahtijeva da obavijesti Kongres unutar 48 sati od provedbe vojne akcije. Trumpova vlada treba objasniti okolnosti, ovlasti pod kojima je napad izveden te očekivan raspon i trajanje vojne operacije.
Verzija poslana Kongresu je povjerljiva te se ne zna hoće li Bijela kuća objaviti i javnu verziju, rekao je jedan od zaposlenika tog tijela govoreći pod uvjetom anonimnosti.
Demokratska predsjednica Predstavničkog doma Nancy Pelosi kazala je kako obavijest Bijele kuće otvara ozbiljna pitanja o odabiru trenutka, opravdanju i prirodi vladine odluke o napadu.
Demokratski senator Tim Kaine u petak je predložio mjeru kojom bi se za daljnje američko djelovanje protiv Irana trebali održati rasprava i glasanje u Kongresu.
U subotu su se u SAD-u i zapadnim državama održali prosvjedi protiv američkog napada. Nekoliko stotina prosvjednika je na njujorški Times Square stiglo s natpisima "prestanite bombardirati Irak" i "ne ratu i sankcijama nad Iranom", prenosi Dpa.
Oko dvjesto ljudi okupilo se ispred Trump Towera u Chicagu, a u Philadelphiji je svoje nezadovoljstvo došlo iskazati oko 500 ljudi. Antiratna okupljanja održala su se i u Berlinu i kanadskim gradovima Torontu i Ottawi.