NAJVEĆIM uzgajivačima svinja u Kini i Sjedinjenim Američkim Državama pali su prihodi zbog trgovinskih napetosti između dvije spomenute države, no najgore tek očekuju, javio je Reuters.
Medijima je to potvrdio Ken Maschhoff, upravitelj najvećeg američkog proizvođača svinjskog mesa, kao i Xie, uzgajivač iz kineske provincije Jiangsu.
Zbog rata s Kinom Maschhoff je zaustavio projekte vrijedne 30 milijuna dolara i najavio moguće seljenje proizvodnje iz države. Daljnje investicije za njega bi bile ludost u vrijeme dok se Kina i njezini partneri osvećuju SAD-u tarifama (carinama) na američku poljoprivrednu robu.
Ekonomisti sa sveučilišta u državi Iowa, predvodnici američkog svinjogojstva, procijenili su kako će farmeri u prihodima izgubiti oko 800 milijuna dolara u periodu od kolovoza ove godine do polovice sljedeće. Odnosno, 18 dolara po svakoj svinji.
Očekivani gubitak spomenute farme Maschhoff procijenjen je na 100 milijuna dolara. Kina je donedavno, prije trgovinskog rata, bila glavno tržište SAD-a za manje vrijedne svinjske dijelove. Proizvođači su sad suočeni s puno neprodanih svinja čija cijena mesa pada, dok istovremeno raste cijena hrane za njihovo uzgajanje.
Zato su se mnogi proizvođači odlučili za njihovo klanje, što je pak nagomilalo hrpe neprodanog mesa i dodatno zatvorilo krug iz kojeg je sve teže izaći.
Trgovinski rat problem i kineskim uzgajivačima
Klanje svinja potaknuto je i u Kini zbog povećane cijene američke soje zbog novouvedenih carina.
Svinja se riješio i kineski farmer Xie Yingqiand, rasprodavši ih kako bi nadoknadio gubitke koje su mu stvorile kineske tarife američkoj soji.
"Više jednostavno nije bilo smisla da ih uzgajam", naveo je.
Razlozi propasti
Dok se u mnogim industrijama jasno mogu vidjeti dobitnici i gubitnici trgovinskog rata, proizvođači svinja u svijetu našli su se zajedno u situaciji opadanja profita i poslovanja. Naime, sve ih je pogodila kombinacija rastućih cijena hrane za životinje s jedne strane i opadanje cijene svinjskog mesa s druge, zbog neprodanih zaliha.
Ključni razlog tome je što je trgovinski rat za uzgajivače svinja došao u najgorem mogućem trenutku: nakon rekordnog širenja proizvodnje svinja zbog očekivane rastuće potražnje za mesom te niskih cijena hrane za životinje zbog njezine povećane proizvodnje.
No trgovinski rat Kine i SAD-a promijenio je tu situaciju. Cijene hrane su porasle, a investicije u daljnje širenje proizvodnje su zaustavljene jer je zatvaranjem tržišta ostalo mnogo neprodanog mesa.
Proizvodnja svinja globalno pogođena
Osim što je pogodio njihove proizvođače svinja, trgovinski rat Kine i SAD-a sve više utječe i na druge velike proizvođače, iz država kao što su Brazil, Kanada i nekih europskih država.
Iako se očekivalo da će možda neki profitirati, to se nije dogodilo.
Primjerice, to se očekivalo od Brazila u kojem su uzgajivači uobičajeno kupovali soju po niskim cijenama zbog njezine raširene proizvodnje, najveće na svijetu. No zbog trgovinskog rata povećala se kupnja brazilske soje navalom kineskih uzgajivača koji su uvođenjem tarifa odustali od kupnje američke soje.
Navalom kupaca iz Kine povećana je cijena brazilske soje, a time i cijena hranjenja svinja za brazilske uzgajivače.
Brazilski uzgajivači počeli su potom muljati s hranom za životinje pa je izvoz njihovih svinja zaustavila Rusija u koju su izvozili gotovo 40 posto od ukupne proizvodnje. Rusija je zaustavila uvoz svinja iz Brazila jer je u njihovom mesu pronađen zabranjeni dodatak hrani (ractopamin).
Europska unija također je zaustavila uvoz od strane 20 brazilskih proizvođača, većinom peradi, no i svinja, zbog navodnih propusta u kontroli zdravstvene ispravnosti proizvoda.
U analizi je spomenuto i da su europski veliki izvoznici svinjskog mesa, poput Španjolske i Njemačke, ove godine Kini prodali manje svinjetine nego prošlih godina.